Uh, Joco, daleko sam ja od "razumevanja" ovih stvari. Ja pokušavam da hvatam fragmente i poneku nit između njih
Što se tiče opaske za Ek.fakultet, slažem se. Bez obzira što sam ga završio (prosek 9,20) shvatio sam je Ekonomski fakultet zapravo institucija puke informisanosti, a vrlo malo suštinskog razumevanja. Plus što propuštaju da ljude nauče kako da odlučuju u uslovima neizvesnosti, a što je srž posla svakog ekonomiste...
Čačanska banka, Agrobanka, AIK i slične domaće banke bave se klasičnim, čitaj NORMALNIM bankarstvom, a ne banksterstvom. Oni i dalje na pravi način rade posao, kreditni rizik sami nose, a ne zaražavaju njime zdrave institucije... Koliko je njihova sudbina povezana sa sudbinom bankstera, pitanje je povezanosti transakcija. Ako je nivo izloženosti (obaveza i/ili potraživanja) nizak ili nula, onda nije strašno. Ok, pitanje sistemskog rizika je druga tema... Takođe, potpuno druga i veoma duga je tema frakcionih rezervi i dekretnog novca... Mnogo bismo širili priču. Može da se otvori posebna tema za to.
Da, da, "papirno zlato" i "papirno srebro"... Samo treba uporediti koliko košta papirno pravo na uncu zlata i srebra sa cenom pravog zlata i srebra i videti koliko je približno papirnih ekvivalenata više u odnosu na fizičku količinu tih metala. Mada, meni ideja papirnog zlata/srebra nije sama po sebi apsurdna. Ideja da zlato-srebr ljudi ne kupuju da bi ga gledali, već da bi ga prodali kasnije, kao i ideja da se trenutak prodaje kod ljudi razlikuje, nije problematična. Naprotiv, ona otvara mogućnost izdavaocu papira da količina papirnog srebra i zlata bude nešto veća u odnosu na fizičko zlato i srebro. I to sve može na osnovu odgovarajućih proračuna, koji će u krajnjoj liniji dati potrebni racio papir/fiz.količina. Ali problem nastaje kada racio ne postoji ili se značajno prekorači.. I tu se vraćam na početak ovog pasusa. Treba samo pogledati odnos cena papirne i fizičke unce. Zaključak se sam nameće i to ne samo u pogledu izštampanosti papirnog ekvivalenta, nego i u pogledu poverenja ljudi u taj papir...
Tako je za Nemce. Jedini oni imaju ozbilju realnu ekonomiju. Ali, što kaže naš narod "dok jednom ne smrkne, drugom ne svane". Nemačkoj je sa evrom svanulo, a u isto vreme se južnjacima smrkavalo... tako da priče o neradnim Grcima piju vodu samo donekle.... Igra sa nultom sumom, bukvalno. Nemački suficit = PIGS deficit, približno... Ali opet, duga i druga je to tema...
Nemam dovoljno energije, a ni intelektualnih kapaciteta da se posvetim razmatranju alternative postojećeg sistema. Šta god mislio o sistemu, on je za mene zadata veličina, nepromenljiva. Mene generalno zanima kako da meni dostupne promenljive iskombinujem tako da ostvarim neki mali profit.
Konkretno, naslov ove teme, drugačije rečeno je: u kojoj valuti držati štednju?
Nemam hrabrosti za zlato, za srebro možda (potcenjeno u odnosu na zlato, a veće i industrijske upotrebe, plus što je trenutno ozbiljna korekcija cene), zemlja možda kao dugoročne 5-10 godina investicija..
Uglavnom, postoji deo štednje koji se mora držati u novcu, pa neka su to i FIAT valute. S obzirom na veliku volatilnost kurseva, ne samo dnevnu, već i na nivou višemesečnih, pa i jednogodišnjig trendova, otvaraju se lepi prostori za neku zaradicu, veću od kamate na štednju...