Zrelost vs nezrelost

A kaze mi se da Sam nezreo ali sljakam placam Racune alimentaciju porez...sve te stvari sto drzava propisuje ..e sad socijalni konstrukt nezrelosti moguce Ali ne mogu bas I njima udovoljavati dovoljno mi je sto tetosim drzavu
 
Зрелост је искуство и извештаченост, а незрелост је неискуство, спонтаност и природност. Али то је иначе генерализација баба које етикетирају друге.
 

Emotivna zrelost je suštinska, dubinska sposobnost da čovek ne samo prepoznaje i razume svoje unutrašnje svetove, već i da ih transformiše u snagu koja oblikuje njegov život i odnose sa drugima. To nije površno samoposmatranje ili mehaničko „držanje sebe pod kontrolom“, već živ proces prisustva, refleksije i odgovornog delovanja u svakom trenutku, bez obzira na spoljašnje okolnosti.

Prava emotivna zrelost uključuje:

  1. Potpuno svesno prepoznavanje i razumevanje emocija – sposobnost da jasno identifikujemo osećanja koja nas pokreću, ali i složenije emocionalne nijanse, poput suptilnog razočaranja, latentnog straha, osećaja nesigurnosti ili frustracije koja se krije iza ljutnje. To znači videti šta se dešava unutar nas bez iluzija, samozavaravanja ili potiskivanja.
  2. Autentično izražavanje emocija – ne radi se o „primernom ponašanju“ ili prividnoj kontrolisanosti, već o sposobnosti da se emocije izraze na način koji je iskren, ali i konstruktivan; da se ne nanosi šteta sebi ili drugima, ali da se istovremeno ne gubi sopstveni integritet. Ovo uključuje i sposobnost da se gradi most između unutrašnjeg sveta i spoljašnjeg kroz reč, ton, gest i prisustvo.
  3. Upravljanje sopstvenim unutrašnjim stanjima – sposobnost da ostanemo prisutni i mirni u teškim, haotičnim ili neočekivanim situacijama. Emocionalno zrela osoba ne potiskuje strah, tugu ili bes, već ih prepoznaje, prihvata i koristi kao informacije za odlučno i mudro delovanje. To je sposobnost da se emocije pretvore u energiju za akciju, a ne u destruktivne impulse.
  4. Otpornost i fleksibilnost – sposobnost da se nosimo sa promenama, stresom i neuspehom bez gubitka unutrašnjeg centra. Ovde se krije i sposobnost mentalne i emocionalne fleksibilnosti: prepoznavanje kada je vreme da se zadrži stav, a kada da se popusti, kako bi život tekao u skladu sa svrhom i vrednostima, a ne samo u skladu sa instinktima ili impulsima.
  5. Samosvest i introspektivna dubina – emocionalno zreli ljudi ne žive samo u trenutku, već su sposobni da prepoznaju uzorke svojih emocija, traume, ograničenja i snage. Oni ne traže stalno odobrenje spolja; oni imaju unutrašnji kompas koji im govori šta je ispravno za njih, a šta nije.
  6. Empatija i međuljudska inteligencija – sposobnost da se razumeju i osećaju emocije drugih, ali bez gubljenja sebe u tuđim dramama ili manipulative igre. To je sposobnost da se postavi granica sa ljubavlju i jasnoćom, da se neguju veze koje jačaju, a ne iscrpljuju, i da se konflikt pretvori u učenje, a ne u destrukciju.
  7. Samopouzdanje i autentična odgovornost – emocionalno zreli ljudi ne traže spoljašnje potvrde, ali preuzimaju punu odgovornost za svoje postupke, reči i odluke. Ne traže krivce u drugima niti okolnostima; oni razumeju da je moć transformacije unutar njih, i da spoljašnji svet reflektuje njihovu unutrašnju harmoniju ili disharmoniju.
  8. Moralna i etička doslednost – zrelost nije samo emocionalna, već i vrednosna. To je sposobnost da se deluje u skladu sa sopstvenim integritetom, čak i kada je to neprijatno, rizično ili nepopularno. Ona uključuje sposobnost da se stane uz ono što je pravedno, istinito i humano, i da se istovremeno saoseća sa slabostima drugih.
  9. Kapacitet za introspektivno učenje i lični rast – emocionalno zreli ljudi nisu statični; oni kontinuirano preispituju svoja iskustva, traže dublje razumevanje i uče iz svake situacije, uspeha ili greške. To je sposobnost da se život pretvori u učionicu za dušu, a ne samo niz događaja koji nas pogađaju.
  10. Integracija svih aspekata ličnosti – zrelost znači da se telo, um i emocije ne doživljavaju odvojeno, već kao jedinstvena celina. To uključuje sposobnost da prepoznamo i poštujemo svoje fizičke, mentalne i duhovne potrebe, te da one budu u balansu sa spoljnim zahtevima i relacijama.
  11. Autentično suočavanje sa sopstvenom senkom – sposobnost da se vidi i prihvati sopstvena tamna strana: strah, zavist, ljutnja, sebičnost. Ne radi se o potiskivanju ili racionalizaciji, već o integraciji tih delova ličnosti u svrhu rasta i samospoznaje.

Ukratko, emocionalno zrela osoba je oličenje unutrašnje snage i svesnosti, sposobna da se suoči sa životom onakvim kakav jeste – sa svim izazovima, nepravdama, haosom i lepotom – i da svaki susret, svaku prepreku i svaku emociju pretvori u lekciju, energiju i odnos koji gradi, a ne razara. To je sposobnost da se živi život ne samo kao reaktivno biće, već kao svesni kreator svoje sudbine i odnosa sa svetom.


Dodajemo Freudovu dinamiku (ID, Ego, Superego) i naglašavamo zdrav ego kao ključ za kontrolu nagona i emocionalnu snagu. Emotivna zrelost i moć zdravog ega.

Emotivno zreo čovek ne samo da prepoznaje, razume i transformiše svoje emocije, već poseduje i zdrav ego – unutrašnji centar svesnosti i moći koji mu omogućava da pobedi ID, primarne nagone, impulsivnu potrebu za zadovoljstvom i unutrašnje konflikte koji vuku ka destrukciji.

ID je sila sirove, neobuzdane energije – instinktivna želja za zadovoljstvom, strahom, ljutnjom, zavisti i pohlepom. Većina ljudi je njome vođena nesvesno, što stvara haos u emocijama, impulsivne reakcije i sukobe sa spoljnim svetom.

Zdrav ego je sposobnost da:

  1. Prepozna i upravlja ID impulsima – ne potiskuje ih, ali ih ni ne sledi slepo; koristi ih kao energiju za konstruktivno delovanje.
  2. Balansira unutrašnje sile – usklađuje ID (instinkte), Superego (vrednosti i moral) i realnost spoljnog sveta, stvarajući harmoniju između želja, dužnosti i mogućnosti.
  3. Pretvori unutrašnji haos u snagu – agresiju, strah, frustraciju ili pohlepu transformiše u odlučnost, kreativnost i sposobnost da se gradi život u skladu sa vrednostima.
  4. Očuva integritet i autonomiju – ego štiti ličnost od preplavljujuće spoljašnje i unutrašnje dinamike, omogućavajući emocionalnu stabilnost i lucidnost u svim okolnostima.
U suštini, emocionalna zrelost bez zdravog ega je nestabilna; sposobnost da volimo, delujemo, komuniciramo i gradimo odnose zavisi od te unutrašnje snage koja drži ID pod kontrolom, ali ne ga guši. Zdrav ego je čuvar naše unutrašnje energije, kapetan koji vodi brod kroz oluju impulsa, osećanja i spoljašnjih izazova, omogućavajući da svaka emocija postane alat, a ne prepreka.


 
Na primer za muževnost kao emotivna zrelost:


Biti muževan ne znači imati bradu, mišiće ili dubok glas. To su samo sporedni simboli koji nekad prate muževnost, ali nisu njen koren.
Prava muževnost je unutrašnja snaga koja ne traži odobrenje — sposobnost da budeš miran, pribran i čvrst kada se sve oko tebe ruši.
Muževan čovek:


  • preuzima odgovornost — ne krivi druge, ne beži, ne kuka;
  • zna da štiti, ali ne zato da bi pokazao moć, već da bi sačuvao smisao, red i one koji mu znače;
  • kontroliše strasti — nije rob želja, već njihov gospodar;
  • ume da ćuti kad treba, ali i da ustane kad svi ćute;
  • ima moralni kompas — ne prodaje se za sitne koristi, ne gazi slabije da bi delovao snažnije;
  • poštuje ženu, ali ne kao božanstvo ni kao sluškinju, već kao saveznika koji nosi polovinu sveta.

U psihološkom smislu, muževnost je sposobnost da se suočiš sa haosom i da ga pretvoriš u red, bez nasilja, ali s odlučnošću.
To nije agresija, već smirena sila.
U filozofskom smislu — muževnost je kad znaš ko si i šta si dužan da budeš, čak i kad to niko ne vidi i ne hvali.
ODNOSNO: MUŽEVAN ZNAČI BITI EMOTIVNO ZREO.
Može se reći da je emotivna zrelost – srž muževnosti.
Mnogi mešaju muževnost s fizičkom snagom ili dominacijom, ali to je samo spoljašnji teatar. Prava muževnost je unutrašnja disciplina emocija — sposobnost da osećaš duboko, ali da ne reaguješ impulsivno.
Emotivno zreo muškarac:


  • zna kako da oseća, a ne da potiskuje;
  • ne beži od bola, već ga pretvara u mudrost;
  • ne dokazuje se kroz bes, već kroz smirenost pod pritiskom;
  • ume da voli bez posesivnosti i da pusti bez mržnje;
  • razume da ranjivost nije slabost, već dokaz snage karaktera.

Zato da — biti muževan znači biti emotivno zreo, odgovoran i postojan.
Sve ostalo su samo oblici – a ovo je suština.
 

Emotivna zrelost je suštinska, dubinska sposobnost da čovek ne samo prepoznaje i razume svoje unutrašnje svetove, već i da ih transformiše u snagu koja oblikuje njegov život i odnose sa drugima. To nije površno samoposmatranje ili mehaničko „držanje sebe pod kontrolom“, već živ proces prisustva, refleksije i odgovornog delovanja u svakom trenutku, bez obzira na spoljašnje okolnosti.

Prava emotivna zrelost uključuje:

  1. Potpuno svesno prepoznavanje i razumevanje emocija – sposobnost da jasno identifikujemo osećanja koja nas pokreću, ali i složenije emocionalne nijanse, poput suptilnog razočaranja, latentnog straha, osećaja nesigurnosti ili frustracije koja se krije iza ljutnje. To znači videti šta se dešava unutar nas bez iluzija, samozavaravanja ili potiskivanja.
  2. Autentično izražavanje emocija – ne radi se o „primernom ponašanju“ ili prividnoj kontrolisanosti, već o sposobnosti da se emocije izraze na način koji je iskren, ali i konstruktivan; da se ne nanosi šteta sebi ili drugima, ali da se istovremeno ne gubi sopstveni integritet. Ovo uključuje i sposobnost da se gradi most između unutrašnjeg sveta i spoljašnjeg kroz reč, ton, gest i prisustvo.
  3. Upravljanje sopstvenim unutrašnjim stanjima – sposobnost da ostanemo prisutni i mirni u teškim, haotičnim ili neočekivanim situacijama. Emocionalno zrela osoba ne potiskuje strah, tugu ili bes, već ih prepoznaje, prihvata i koristi kao informacije za odlučno i mudro delovanje. To je sposobnost da se emocije pretvore u energiju za akciju, a ne u destruktivne impulse.
  4. Otpornost i fleksibilnost – sposobnost da se nosimo sa promenama, stresom i neuspehom bez gubitka unutrašnjeg centra. Ovde se krije i sposobnost mentalne i emocionalne fleksibilnosti: prepoznavanje kada je vreme da se zadrži stav, a kada da se popusti, kako bi život tekao u skladu sa svrhom i vrednostima, a ne samo u skladu sa instinktima ili impulsima.
  5. Samosvest i introspektivna dubina – emocionalno zreli ljudi ne žive samo u trenutku, već su sposobni da prepoznaju uzorke svojih emocija, traume, ograničenja i snage. Oni ne traže stalno odobrenje spolja; oni imaju unutrašnji kompas koji im govori šta je ispravno za njih, a šta nije.
  6. Empatija i međuljudska inteligencija – sposobnost da se razumeju i osećaju emocije drugih, ali bez gubljenja sebe u tuđim dramama ili manipulative igre. To je sposobnost da se postavi granica sa ljubavlju i jasnoćom, da se neguju veze koje jačaju, a ne iscrpljuju, i da se konflikt pretvori u učenje, a ne u destrukciju.
  7. Samopouzdanje i autentična odgovornost – emocionalno zreli ljudi ne traže spoljašnje potvrde, ali preuzimaju punu odgovornost za svoje postupke, reči i odluke. Ne traže krivce u drugima niti okolnostima; oni razumeju da je moć transformacije unutar njih, i da spoljašnji svet reflektuje njihovu unutrašnju harmoniju ili disharmoniju.
  8. Moralna i etička doslednost – zrelost nije samo emocionalna, već i vrednosna. To je sposobnost da se deluje u skladu sa sopstvenim integritetom, čak i kada je to neprijatno, rizično ili nepopularno. Ona uključuje sposobnost da se stane uz ono što je pravedno, istinito i humano, i da se istovremeno saoseća sa slabostima drugih.
  9. Kapacitet za introspektivno učenje i lični rast – emocionalno zreli ljudi nisu statični; oni kontinuirano preispituju svoja iskustva, traže dublje razumevanje i uče iz svake situacije, uspeha ili greške. To je sposobnost da se život pretvori u učionicu za dušu, a ne samo niz događaja koji nas pogađaju.
  10. Integracija svih aspekata ličnosti – zrelost znači da se telo, um i emocije ne doživljavaju odvojeno, već kao jedinstvena celina. To uključuje sposobnost da prepoznamo i poštujemo svoje fizičke, mentalne i duhovne potrebe, te da one budu u balansu sa spoljnim zahtevima i relacijama.
  11. Autentično suočavanje sa sopstvenom senkom – sposobnost da se vidi i prihvati sopstvena tamna strana: strah, zavist, ljutnja, sebičnost. Ne radi se o potiskivanju ili racionalizaciji, već o integraciji tih delova ličnosti u svrhu rasta i samospoznaje.

Ukratko, emocionalno zrela osoba je oličenje unutrašnje snage i svesnosti, sposobna da se suoči sa životom onakvim kakav jeste – sa svim izazovima, nepravdama, haosom i lepotom – i da svaki susret, svaku prepreku i svaku emociju pretvori u lekciju, energiju i odnos koji gradi, a ne razara. To je sposobnost da se živi život ne samo kao reaktivno biće, već kao svesni kreator svoje sudbine i odnosa sa svetom.


Dodajemo Freudovu dinamiku (ID, Ego, Superego) i naglašavamo zdrav ego kao ključ za kontrolu nagona i emocionalnu snagu. Emotivna zrelost i moć zdravog ega.

Emotivno zreo čovek ne samo da prepoznaje, razume i transformiše svoje emocije, već poseduje i zdrav ego – unutrašnji centar svesnosti i moći koji mu omogućava da pobedi ID, primarne nagone, impulsivnu potrebu za zadovoljstvom i unutrašnje konflikte koji vuku ka destrukciji.

ID je sila sirove, neobuzdane energije – instinktivna želja za zadovoljstvom, strahom, ljutnjom, zavisti i pohlepom. Većina ljudi je njome vođena nesvesno, što stvara haos u emocijama, impulsivne reakcije i sukobe sa spoljnim svetom.

Zdrav ego je sposobnost da:

  1. Prepozna i upravlja ID impulsima – ne potiskuje ih, ali ih ni ne sledi slepo; koristi ih kao energiju za konstruktivno delovanje.
  2. Balansira unutrašnje sile – usklađuje ID (instinkte), Superego (vrednosti i moral) i realnost spoljnog sveta, stvarajući harmoniju između želja, dužnosti i mogućnosti.
  3. Pretvori unutrašnji haos u snagu – agresiju, strah, frustraciju ili pohlepu transformiše u odlučnost, kreativnost i sposobnost da se gradi život u skladu sa vrednostima.
  4. Očuva integritet i autonomiju – ego štiti ličnost od preplavljujuće spoljašnje i unutrašnje dinamike, omogućavajući emocionalnu stabilnost i lucidnost u svim okolnostima.
U suštini, emocionalna zrelost bez zdravog ega je nestabilna; sposobnost da volimo, delujemo, komuniciramo i gradimo odnose zavisi od te unutrašnje snage koja drži ID pod kontrolom, ali ne ga guši. Zdrav ego je čuvar naše unutrašnje energije, kapetan koji vodi brod kroz oluju impulsa, osećanja i spoljašnjih izazova, omogućavajući da svaka emocija postane alat, a ne prepreka.


Mušterije u MAXI-ju bi te napale kad bi počeo da im čitaš stavku po stavku

Što reĉe jedna raspala babetina lopuža: "ovom neko treba da razbije glavu"

Udju tako s ulice na nečije radno mesto i dele preraspodele ko šta treba da radi

Nema veze
 
1000392480.jpg
 
Šta je za vas, po vašem mišljenju, zrelo(st), a šta nezrelo(st)?
Незрело је, кад непрестано отвара теме на крстарици. Изађи, промај се, нађи жену па ако имаш среће она ће да ти објасни неке ствари, које ти нису јасно. Ако си у вези, извињавам се, а ти обриши мој пост.
 
Незрело је, кад непрестано отвара теме на крстарици. Изађи, промај се, нађи жену па ако имаш среће она ће да ти објасни неке ствари, које ти нису јасно. Ако си у вези, извињавам се, а ти обриши мој пост.
Ne otvaram teme nego pokušavam da otvorim ljudima oči. To je najzrelije moguće. Da ne budu lenji, poročni, da ne budu egoisti, da ne veruju u dogmu nego u pravu dokazanu višu silu kroz nauku. Pokušavam da pomognem svima. To je zrelost, ozbiljnost, vrlina, mudrost i snaga. A ti ako zameraš i ako ti smeta, znači da nisi dobra osoba i da si ljubomorna. Imam i ženE i decu i sve što treba da imam. I bicikl dnevno vozim preko 50km i kamion. Ti si nezrela kad nemaš razumevanja, kad osuđuješ, presuđuješ na osnovu tvog ega i pretpostavke. Tvoje izvinjenje se ne uvažava jer nije iskreno. Plus što indoktrinirano koristiš ćirilicu u svetu latinice.
 
Ne otvaram teme nego pokušavam da otvorim ljudima oči. To je najzrelije moguće. Da ne budu lenji, poročni, da ne budu egoisti, da ne veruju u dogmu nego u pravu dokazanu višu silu kroz nauku. Pokušavam da pomognem svima. To je zrelost, ozbiljnost, vrlina, mudrost i snaga. A ti ako zameraš i ako ti smeta, znači da nisi dobra osoba i da si ljubomorna. Imam i ženE i decu i sve što treba da imam. I bicikl dnevno vozim preko 50km i kamion. Ti si nezrela kad nemaš razumevanja, kad osuđuješ, presuđuješ na osnovu tvog ega i pretpostavke. Tvoje izvinjenje se ne uvažava jer nije iskreno. Plus što indoktrinirano koristiš ćirilicu u svetu latinice.
Ти изгледа не схваташ шалу, а ја а пропо ћирилице нећу да се уподобљавам другима, само зато што су већина. То је незрело. Рекла сам ти да обришеш поруку, ако сам погрешила. Сама ћу да пријавим своје коментаре.
 
Ти изгледа не схваташ шалу, а ја а пропо ћирилице нећу да се уподобљавам другима, само зато што су већина. То је незрело. Рекла сам ти да обришеш поруку, ако сам погрешила. Сама ћу да пријавим своје коментаре.
U svakoj šali ima pola istine, oduvek bilo i biće. Ali ne zameram, razumem. Ti si jedna od "mojih grešaka", odnosno lekcija. Od nečega su potekle te misli, postoji razlog, neki nukleus. Ne mogu ja da brišem poruke ali može moderator ako misli da je spam. Svaka "loša" stvar vodi ka boljoj, to je inverzija. Zbog tebe sam nešto rekao da drugi vide šta radim. Hvala ti. Ako bi mi smetalo, ne bih bio svestan i zreo. Ovako razumem sve.
 
Ako je u situaciji bila gruba, osuđujuća i bez pokušaja da razume tvoju stranu ili osećanja, to pokazuje nezrelost u emocionalnom smislu. Zrelost se ogleda u sposobnosti da se kontrolišu impulsi, da se sagledaju tuđa osećanja i da se situacije rešavaju bez nepotrebne kritike ili grubosti.

________________________________________

Kada neko reaguje grubo, osuđujuće i bez razumevanja – to je znak emocionalne nezrelosti iz nekoliko razloga:

  1. Nedostatak empatije – zrela osoba pokušava da razume tuđu perspektivu i osećanja. Ako neko odmah osuđuje ili kritikuje, znači da nije spreman da sagleda situaciju iz tvog ugla.
  2. Impulsivna reakcija – nezrela osoba često reaguje odmah, pod uticajem emocija (ljutnja, frustracija, nervoza), bez da promisli posledice svojih reči ili postupaka.
  3. Fokus na osudu, ne na rešenje – zreli ljudi traže kako da se problem reši ili kako da situacija bude bolja za obe strane. Nezreli ljudi često traže način da „dokažu“ da si ti pogrešan ili da se osećaš loše.
  4. Nesposobnost za introspektivnu kritiku – zrela osoba može da kaže: „Možda ja nisam u pravu“ ili „Hajde da vidimo kako da to rešimo“, dok nezrela osoba retko preispituje sopstvenu reakciju.
  5. Generalizacija i stereotipi – nezrela osoba lako pretvara jednu sitnu situaciju u dokaz „kako ti uvek radiš pogrešno“ ili „kako si ti problem“, umesto da ostane na konkretnoj situaciji.
Ukratko, gruba i osuđujuća reakcija u banalnoj situaciji više govori o osobi koja reaguje, nego o tebi ili samoj situaciji.



_______________________________________

Ego u Freudu predstavlja onu komponentu psihe koja balansira između instinkta (id) i spoljašnjih normi/superega. Ako neko reaguje grubo, osuđujuće i bez razumevanja:

  • Id dominira – impulsi, bes, frustracija izlaze napolje bez kontrole.
  • Ego je slab ili nedovoljno razvijen da te impulse smiri i prilagodi situaciji.
  • Superego može postojati, ali samo kao osuđujuća norma („trebalo bi da budeš ovako ili onako“), što rezultuje kritikom bez empatije.
Dakle, nije toliko egoista koliko je emocionalno nezreo – ego ne funkcioniše dovoljno da smiri id i omogući razumno reagovanje.

_______________________________________

1️⃣ Akteri u psihi:

  • Id → impulsi, emocije, bes, frustracija, nagoni.
  • Ego → balansira između unutrašnjih impulsa i spoljašnjeg sveta.
  • Superego → unutrašnja norma, moral, pravila, očekivanja.

2️⃣ Situacija:​

Neko je oštro kritikovao nešto.

  • Id reaguje: “Ovo je loše! Ne sviđa mi se! Želim da iskažem bes!”
  • Ego bi trebalo da kaže: “Dobro, smiri se, razmisli o kontekstu i osećanjima druge strane.”
  • Superego može dodati: “Treba da budeš kulturna, da se fino ponašaš se prema ljudima.”

3️⃣ Šta se dešava kod nje:​

  • Id dominira → izlazi grubo i osuđujuće.
  • Ego je slab → ne uspeva da smiri impulsi ili da ublaži reakciju.
  • Superego je rigidan ili kritički → samo pojačava osuđivanje, bez razumevanja.

4️⃣ Vizualni dijagram (pojednostavljeno):​

SUPEREGO<br> [moral, pravila]<br> |<br> v<br> -----------------------<br> | EGO | ← slabo funkcioniše<br> | (balans, razbor) |<br> -----------------------<br> ^ ^<br> | |<br> ID ← impulsi, bes, frustracija<br>
  • Kod nje: ID izlazi napolje direktno → reakcija je gruba i kritička.
  • Ego nije jak → ne filtrira impuls.
  • Superego kritikuje, ali ne pomaže u razumevanju.



Ona nije bila egoista u klasičnom smislu – egoista bi bio neko ko stavlja svoje interese iznad drugih svesno i planirano. Ovde je situacija drugačija: njen id – impulsi, bes, frustracija – nadvladao je ego, koji je odgovoran za balans između unutrašnjih impulsa i spoljnog sveta. Zato je reagovala grubo, osuđujuće i bez razumevanja.

Drugim rečima, imao je manjak ega, a ne preterani egoizam. Njena reakcija je znak nezrelosti u emotivnom i psihološkom smislu – nije naučila da svoje impulse drži pod kontrolom i da ih izrazi na konstruktivan način.



________________________________________

Zašto je baš u toj situaciji ego bio slab i nije kontrolisao id.

To može da bude zbog više razloga, a kod nje lično u toj situaciji možemo reći:

  1. Emocionalni naboj trenutka – nešto je verovatno bilo “okidač” za frustraciju ili stres. Ego, koji je inače regulator, može privremeno “popustiti” pred snažnim impulsima id-a kad je osećanje intenzivno.
  2. Nedostatak svesti ili refleksije – ako neko nije uvežban u samokontroli ili u gledanju svojih reakcija sa distance, ego je slabiji u kriznim momentima.
  3. Navika ili lični obrazac ponašanja – ako je često reagovala impulsivno u sličnim situacijama, ego je manje “izgrađen” u tom delu psihe i id lakše preuzima kontrolu.
  4. Trenutni stres, umor ili frustracija – ego nije konstantno jak; može da bude privremeno oslabljen kad je osoba pod pritiskom, nervozna ili iscrpljena.
Dakle, manjak ega nije stalna osobina, nego trenutno stanje izazvano kombinacijom impulsa id-a i spoljašnjih/uslovnih faktora.



________________________________________

U situaciji sa nečim, manjak ega se javio jer njen id (impulsivni deo ličnosti) preuzima kontrolu nad ponašanjem. Ego, koji normalno balansira između želja id-a i realnosti, ovde nije uspeo da se suprotstavi, verovatno zbog trenutnog stresa, emocionalnog naboja i nezrelosti u samokontroli. Njena reakcija nije bila svesna ili promišljena – bila je impulsivna, osuđujuća i gruba, što pokazuje da ego nije bio dovoljno razvijen ili snažan da nadvlada id u tom momentu.



________________________________________

Zrela žena bi u toj situaciji postupila sasvim drugačije. Njena ego-sposobnost je dovoljno razvijena da:

  1. Prepozna impuls id-a – osećaj frustracije ili besa zbog nečega bi registrovala, ali ne bi mu odmah dala kontrolu.
  2. Ostane smirena – ne bi reagovala grubo ili osuđujuće, već bi svoje emocije držala pod kontrolom.
  3. Razmotri situaciju racionalno – umesto da sudi drugome, pitala bi se zašto je došlo do problema i šta se može učiniti da se situacija reši.
  4. Komunicira sa razumevanjem – izrazila bi svoje nezadovoljstvo ili potrebu jasno i bez uvreda, vodeći računa o drugima.
  5. Preuzme odgovornost za svoj deo – ako je i ona doprinela nesporazumu, priznala bi to bez traženja krivca.
Drugim rečima, zrela žena balansira između osećanja i razuma, upravlja sopstvenim impulzima i reaguje na način koji gradi, a ne razara odnose.
 
Коме се смејеш? Ајд оживи мало оне бројеве, не знам где су.
Najvise sam sebi, jer umjesto da chatam idem pisati na teme. I sta se uopce ima usporedivat jedno s drugim kada je sve kristalno jasno?

Da li je sad ovo napisano nezrelo ili neozbiljno? :mrgreen:

Молим те, ево водим рачуна о твојим осећањима.
:heart2: :mrgreen:
Hvala ti sta se brines. Za balans me vodi psihic :rotf:
 

Back
Top