- Poruka
- 95.560
Izvor: medihelp.co.rsO epilepsiji se kod nas, nažalost, veoma malo govori i malo zna.
To je nešto što se dešava drugima, kao da je to nešto što i nas ne može da zadesi i
kao da se i sami nekada ne možemo naći u situaciji da pri epileptičnom napadu nekome pomognemo.
U društvu su ljudi koji boluju od epilepsije neosnovano ETIKETIRANI
, pa da bi izbegli sažaljive poglede, bolest često kriju. Sa druge strane, iskustvo im dokazuje da tako moraju da se ponašaju
, jer poslodavci neretko izbegavaju da sarađuju sa osobama koje imaju ovu vrstu problema.
Karakterišu je povremeni i najčešće kratkotrajni poremećaj funkcije kore mozga.
Ovakvi prekidi u radu mozga nazivaju se epileptični napadi.
Stanje koje pokazuje sklonost ka ponavljanju epileptičnih napada zove se epilepsija,
dok se epileptični napad može javiti i kod osoba koje nemaju epilepsiju.
Stresogene situacije – hronična anksioznost, hronična neispavanost, teške traume –
mogu dovesti do neuobičajene električne aktivnosti u mozgu koja će uzrokovati epileptični napad
Kako prepoznati epileptični napad?
Pacijenti koji su već proživljavali napade mogu da osete da se novi napad sprema.Često ističu da se pred napad osećaju malaksalo, trnu im ruke i imaju nekontrolisane pokrete,
ubrzan rad srca, osećaju mučninu i imaju osećaj težine u glavi.
Nažalost, iako osećaju promene, napad ne mogu da preduprede,
ali barem mogu da pripreme ljude iz svoje okoline na ono što im predstoji.
Klasični epileptični napad karakterišu: gubitak svesti, podrhtavanje ruku i nogu,
grčenje celog tela, grčenje vilice sa penom i ugrizom jezika.
Kako reagovati?
Osoba u toku napada nije svesna, pa je ne pokušavajte dozvati ili osvestiti.Bitno je ne pokušavati ispraviti zgrčeno telo, nego pustiti da napad prođe.
Ono što moramo da uradimo je da osobu okrenemo na bok i da sklonimo sve oštre predmete
iz njene okoline kako se ne bi povredila. Ukoliko napad traje duže od nekoliko minuta, treba pozvati hitnu pomoć.
Ukoliko bolujete od epilepsije veoma je važno da o tome informišite sve prijatelje,
članove porodice i kolege sa posla, kako bi, u slučaju da vam zatreba, mogli adekvatno da reaguju.
Da li epilepsija menja život iz korena?
Epilepsija svakako utiče na stil života pacijenta kome je dijagnostifikovana,ali se pacijenti na taj način života, uostalom kao i drugi hronični bolesnici, veoma brzo naviknu.
Osobe sa epilepsijom vode normalan seksualni život, s tim da izbor hormonske kontracepcije,
ukoliko je koriste, moraju prilagoditi antiepileptiku, jer mnogi antiepileptici smanjuju efikasnost kontraceptivnih pilula.
Deca sa epilepsijom uglavnom mogu normalno da pohađaju vrtić ili školu i
savladavaju zahteve redovnog nastavnog programa.
Epilepsija, međutim, ponekad može da utiče na pojavu nekih smetnji u ponašanju kao što su:
nezainteresovanost, hiperaktivnost, poremećaji pažnje ili emocionalna nestabilnost.
Osobe sa epilepsijom mogu da se bave sportom, čak je i poželjno opuštati se i jačati organizam
baveći se nekim vrstama sporta. Ekstremne vrste sportova je ipak poželjnije izbegavati.
90% pacijenata koji boluju od epilepsije, pa čak i od težih oblika epilepsije, sposobno je za rad.
Kako epilepsiju držati pod kontrolom?
Ono što je veoma bitno, a što ljudi koji nemaju epilepsiju sebi mogu da uskrate,jeste svakodnevni kvalitetan odmor i dobar san. Kvalitetan san i odmor drže ovo oboljenje pod kontrolom.
Lečenje antiepilepticima uspešno je kod 60-70% bolesnika.
Lekove treba uzimati redovno i ne prekidati terapiju bez prethodnog savetovanja sa lekarom.
Lekovima se uglavnom može postići duga kontrola poremećaja svesti.
Zdrav i izbalansiran način života sa puno odmora i sna su ono što bi trebalo preduzeti kao preventivne mere
Stres. bi trebalo redukovati na najmanju meru,
kao i alkohol, opijate i bljeskajuću svetlost kompjutera i televizora.
Poslednja izmena od moderatora: