Restricted Area
Poznat
- Poruka
- 8.016
Sektasice
Donji video prikazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Pogledajte prilog 1036219
Godišnjica zvjerskog zločina počinjenog u Lovasu
Autor: Eva Čolaković
![]()
Godišnjica je zvjerskog zločina počinjenog u Lovasu. Na današnji dan prije 30 godina JNA i srpske paravojne postrojbe ušle su u to malo mjesto između Iloka i Vukovara.
U samo jednom danu stradala su 22 mještanina, a tijekom Domovinskog rata ubijeno ih je 90.
U spomen na poginule, ubijene i nestale u općini Lovas položeni su vijenci i zapaljene svijeće.
- Morali smo staviti na kapiju bijelu krpu, bilo što. Kako je to bilo strašno, dodala je Marija Ostrun iz Lovasa.
- Dan kada počinju zvjerstva ovdje u Lovasu, ubijanjem, odvođenjem, prisilnim radovima i one poznate bijele trake koje su svi nesrbi nosili na rukavu da bi se raspoznavali, rekao je predsjednik Vijeća općine Lovas Stjepan Milas.
Žene u crnom selektivmno pamte zločine.
jel su očekivali besplatan stan?Pogledajte prilog 1036273
U Lovasu obilježeno 30 godina od zločina u minskom polju
![]()
18.10.2021 14:41
Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomen obilježja mještani srijemskog mjesta Lovasa prisjetili su se u ponedjeljak i odali počast stradalom 21 Lovaščaninu koje su srpske paravojne postrojbe i JNA prije 30 godina natjerali u minsko polje.
Nakon što su nekoliko dana ranije ušli u Lovas, agresorske snage su 18. listopada 1991. izdvojili skupinu od 51 mještana i natjerali ih u minsko polje na ulazu u Lovas, pri čemu je poginula 21 osoba, a 14 ih je ranjeno.
"Strašna žrtva mještana Lovasa jedna je u nizu žrtava na ovom području. Nadam se da će svi oni koji su za to odgovorni jednog dana stati pred lice pravde", poručio je vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić.
U Domovinskom ratu stradalo 89 mještana Lovasa
Načelnica Općine Lovas Tanja Cirba podsjetila je da je u Domovinskom ratu stradalo 89 mještana Lovasa, a jedan od najstrašnijih zločina dogodio se u minskom polju.
"Toga dana 51 Lovaščanin je dotjeran ovdje na livadu s djetelinom i natjerani su u polje koje je bilo minirano da rukama kose travu, pri čemu su aktivirali mine. Poginuo je 21 Lovaščanin, a 14 je ranjeno. Toga dana je još 23 Lovaščana ubijeno u svojim kućama, garažama i podrumima", kazala je Cirba i naglasila da za zločin u minskom polju još uvijek nitko nije odgovarao.
Obilježavanju ovoga zločina nazočna je bila i koordinatorica beogradske udruge "Žene u cnom" Staša Zajović, koja je istaknula da pravda za zločine u Lovasu ni izdaleka nije zadovoljena jer kazne nisu dobili oni koji su organizirali i zapovjedili zločine nad mještanima.
U Srbiji na djelu jaka propaganda koja slavi ratne zločince
"Jako smo zabrinuti što je u Srbiji suočavanje s prošlosti zaustavljano, a na djelu je jaka propaganda koja slavi ratne zločince", kazala je Zajović.
U spomen na žrtve stradale u minskom polju vijence podno spomen obilježja položila su i svijeće zapalila brojna izaslanstva.
Okružni sud u Beogradu pokrenuo je 2007. istragu protiv 14 osumnjičenih za ratni zločin protiv ukupno 69 civilnih žrtava u Lovasu, za što je i podignuta optužnica.
Prvostupanjskom presudom 2012. utvrđena je odgovornost za 41 stradalog civila te je za 14 optuženika dosuđena kazna u trajanju od četiri do 20 godina, ukupno 128 godina zatvora. Presuda je od strane Žalbenog suda poništena 2013. te je postupak vraćen na početak. Konačna optužnica smanjena je na 32 civilne žrtve, zbog smrti petorice optuženika i nedostatka dokaza.
Prizivni sud u Beogradu na ponovljenom suđenju donio je oslobađajuću presudu za dvojicu optuženika, Željka Krnjajića i Milana Devčića, a umanjio kazne drugim optuženicima, dosudivši Saši Stojanoviću šest, Darku Periću i Radovanu Vlajkoviću po četiri, a Radisavu Josipoviću, Jovanu Dimitrijeviću i Zoranu Kosijeru po tri godine zatvora.
Tako niske kazne među obiteljima žrtava i općinskim vlastima Lovasa izazvale su veliko nezadovoljstvo i ogorčenje.
zločin komunista je Novi Beograd
Pa vidi se ko to finansira ČPBroj protesta zbog zločina koji su počinili nad Srbima - 2 puta
Broj protesta zbog zločina koji su počinili Srbi - 4 358 puta
Broj protesta zbog zločina koji su počinjeni nad Palestincima - 4 puta
Koje još SNS-ovce obožavaš
Pedes ljudi jel i to genocidPogledajte prilog 1035659
Žene u crnom: Pamtimo zločin u Lovasu
![]()
danas 12:25
Povodom 30. godišnjice zločina u Lovasu aktivistkinje Žena u crnom iz Beograda prisustvovaće komemoraciji sutra, 18. oktobra, zajedno sa meštankama i meštanima Lovasu, u znak saosećanja, odgovornosti i solidarnosti.
„Od 10. do 18. oktobra 1991. pripadnici agresorske JNA, uz pomoć pripadnika Teritorijalne odbrane, lokalne civilno-vojne vlasti, paravojnih jedinica „Dušan Silni“ i „Beli orlovi“ vršili su ratne zločine u Lovasu u kojima je ubijeno 70 hrvatskih civila. Suđenje za zločine u Lovasu počelo je 17. aprila 2008. godine. Saslušana su 194 svedoka. U prvostepenoj presudi donetoj 26. juna 2012. godine optuženi su dobili kazne između 20 i 4 godine zatvora“, podsećaju Žene u crnom.
Kako dodaju u saopštenju, Apelacioni sud je 9. decembra 2013. godine ukinuo presudu i proces vratio na ponovno suđenje.
„U ponovljenom postupku, Viši sud u Beogradu doneo je 20. juna 2019. godine, presudu kojom je osmoricu optuženih proglasio krivim za ratni zločin i osudio ih na kazne zatvora u trajanju od četiri do osam godina. Sudski postupak za ratni zločin u Lovasu je trajao 11 godina, što proizvodi ogorčenje, posebno među porodicama žrtava, ali i delu javnosti u Srbiji koje se zalaže za kažnjivost zločina i dostojanstvo žrtava zločina počinjenih u naše ime. Pravda za žrtve zločina u Lovasu nije zadovoljena budući da sudsko veće nije učinilo ništa da svojim presudama porodicama preživelih i žrtvama vrati njihovo dostojanstvo“, navodi se u saopštenju Žena u crnom.
Iz ove nevladine organizacije ukazuju da će nastaviti praksu posete mestima zločina i na taj način graditi politiku mira, prijateljstva i solidarnosti sa meštanima i meštankama sela Lovas.
link
Покољ у Ловасу је велики ратни злочин. Уједињене нације у свом извештају наводе да су га починили припадници ЈНА и припадници наоружане групе састављене како од локалаца, тако и из Србије убачених криминогених елемената, заједно окупљених у "одреду Душан силни". Modus operandi био је застрашивање локалног хрватског становништва, суровим злочинима, a да би се оно присилилo на изгнанство. Покољ се десио између 10. и 18. октобра 1991. године и почињен је у време напредовања "посрбљене" ЈНА према Вуковару, где се показало да "ослобођење српских земаља" никако неће да "иде лако", како су преко Тв Бастиље тада проповедали професионални ратни хушкачи.
Od 10. do 18. oktobra 1991. pripadnici agresorske JNA...