Žene slikari

Maria Anna Angelica (Angelika) Katharina Kauffmann

(1741-1807)


1625946200065.png

Self-portrait (1770-1775)


Rodila se u švicarskom gradu Churu. Osnove slikarstva učila je od oca Austrijanca Johanna Josepha Kauffmann, također slikara.
Uz materinjski nemački jezik, govorila je i engleski , italijanskii francuski...

Angelica Kauffmann zbog poznavanja jezika i umjetnosti postala je vodič po rimskim muzejima, galerijama i znamenitostima mnogim uglednim ličnostima, koje su dolazili u Rim. Tako je bila pratnja J.W.Gete-u u Rimu.
Goethe je za nju napisao u svom djelu “Putovanje u Italiji”, da je “izuzetno talentirana slikarica i samozatajna osoba te istančanog ukusa za sve što je lijepo, vrijedno i istinito”.
Njezino slikarstvo bilo je na prijelazu iz razdoblja rokoko u neoklasicizam.
Slikala je portrete poznatih osoba poput Goethea i Winckelmanna, mitološke prizore i autoportrete

800px-Angelica_Kauffmann_003.jpg

Muzika i slikarstvo (1782)

800px-Der_junge_Goethe,_gemalt_von_Angelica_Kauffmann_1787.jpg

Portret mladog Getea (1787)
 
Pauline-Palmer-1918.jpg

Pauline Palmer Lennards rođena je u McHenriju u državi Ilinois, ćerka Nicholasa Lennardsa, trgovca i Frances Spanganacher Lennards. Oboje njenih roditelja bili su imigranti iz Pruske;
odrasla je govoreći nemački kao svoj prvi jezik. Studirala je umetnost na umetničkom institutu u Čikagu,kod Villiam Merritt Chase-a, Frank Duveneck-a i Kenneth-a Haies Miller-a. Dalje usavršavanje je pohađala u Parizu na Academie Colarossi, Academie de la Grande Chaumiere i kod američkog slikara iz Pariza Richarda E. Millera.
Pauline-Palmer-Woman-in-a-Garden-1910.jpg


Pauline Palmer-Woman in a Garden-1910
 
4283d32562c35cb64fcc1a76acc7da6elavinia fontana portrait of a lady.jpg

Lavinia Fontana- Portrait of a Lady

Lavinia Fontana (24. avgusta 1552. - 11. avgusta 1614) je bila italijanski slikar. Smatraju je
prvom ženom umetnicom, koja radi u istoj sferi kao i muškarci, izvan suda ili samostana.
Bila je prva žena umetnica koja je slikala ženske aktove, a verovatno i prva žena koja je
koristila gole ženske modele. Bila je glavni hranitelj porodice od 13. Lavinia Fontana rođena
je u Bolonji, ćerka slikara Prospera Fontane, koji je u to vreme bio istaknuti slikar Bolonjske
škole i bio joj je učitelj. Nastavak porodičnog posla bio je tipičan u to vreme. Njeno najranije
poznato delo, "Majmunsko dete", naslikano je 1575. godine u dobi od 23 godine. Iako je ovo
delo izgubljeno.
 
Italian-Impressionist-painter-women-artists-of-20th-century-oil-painting-figurative (10).jpg

Italijanska impresionistička slikarka Emma Ciardi bila je ćerka italijanskog umetnika
Guglielma Ciardija. Slikanjem je počela da se bavi još u detinjstvu i prvi put je izlagala
1900. u Ekposition Universelle u Parizu. Počev od 1903. godine, Emma Ciardi je
učestvovala u Esposizione Internazionale d’Arte di Venezia skoro svake godine.
Bila je poznata po svojim temama iz neo-18. veka, koje su engleska i američka javnost
dobro prihvatile.
 
Berthe Morisot (1841-1895)


1626280681297.png

Portret Berthe Morisot (1872)
E.Manet



Berthe Morisot je rođena u bogatoj obitelji i imala je privatne časove iz slikanja i crtanja.
Već 1864 godine izlagala je na slavnom pariškom Salonu.
Učila slikarstvo kod velikana romantičnog pejzaža -C.Corota., no odbijala je konvencionalni stil svojih učitelja te odlučila slikati u impresionističkom stilu. Presudno je na njeno slikarstvo utjecao C.Monet i A.Renoir.
Udala se za brata E.Manet-a.
Morisot se specijalizirala za nježno slikanje porodičnog života i morskih predela.
Iste motive je radila i u grafici , najčešće -bakropisu.



Berthe_Morisot_001.jpg

Na Balkonu (1872)
B.Morisot



800px-Berthe_Morisot,_Le_berceau_(The_Cradle),_1872.jpg

Kolevka (1873)
B.Morisot



Na slici Kolijevka (1873.) Morisot istražuje bliskost majke i djeteta kroz krupni kadar u kojemu ose kompozicije čine dijagonale zastora i majčinog pogleda.
Na slikama se ponavljaju slične krivulje (zastora, majčine i djetetove ruke) koje pojačavaju vezu majke i djeteta.
Opušteni potezi kista (zbog kojih je, poput drugih impresionista, često bila podvrgnuta kritici) dočaravaju prozirnost zastora kolijevke i sjaj vanjskog svjetla na prozorskoj zavjesi, dok su ostali dijelovi slike potpuno tamni.
Time se stvara dinamičan kontrast koji umiruje jedino majčina haljina koja je tamna, ali sa svijetlijim prugama.
 
Rosalba Carriera (1673- 1757)

bila je venecijanska slikarka rokokoa.
U mlađim godinama specijalizovala se za portretne minijature.
Zbog toga je uspela da izgradi karijeru u portretiranju.
Carriera će kasnije postati poznata po svom pastelnom radu, sredstvu privlačnom za rokoko stilove svojim mekim ivicama i laskavim površinama.
Pamte je kao jednu od najuspešnijih umetnica bilo koje ere.


Rosalba_Carriera_Self-portrait.jpg

Self-portrait (1715)

1626787530543.png

Self-portrait
Artgate_Fondazione_Cariplo_-_Carriera_Rosalba,_Ritratto_femminile_con_maschera.jpg

Portrait Of Woman With Mask
Rosalba Carriera
 
Paula Modersohn -Becker

Paula_Modersohn-Becker.jpg

Self-portrait (1905)


Paula Modersohn-Becker (1876 -1907)
bila je nemačka slikarka i jedan od najvažnijih predstavnika ranog ekspresionizma.
Karijera joj je prekinuta kada je umrla od postporođajne embolije u 31. godini.
Bila je prva žena -slikarka koja je slikala nage autoportrete.
Važan član pokreta modernizma s početka 20. veka.


Clara_Rilke-Westhoff.jpg

Clara Rilke Westhoff (1905)
Paula Modersohn -Becker
 
Laura Muntz Lyall (1860-1930)

1627296822708.png


Laura Muntz Liall rođena je u banji Leamington u Engleskoj.
Uprkos neodobravanju porodice zbog umetničkih sklonosti, koje se smatraju „osobinama koje zahtevaju disciplinu i korekciju“, Laura se 1881. preselila u Hamilton, gde je studirala za učitelja dok je učila da slika kod portretiste J.V.L Forstera.
Nakupila je dovoljno sredstava za putovanje u London u Engleskoj , gde je na kratko pohađala Južnu umetničku školu Kensington,
a zatim u Pariz, gde je upisala Akademiju Colarrosi.
Iako su „ugledne“ slobodne žene mogle da posećuju kafiće i šetaju prometnim pariskim bulevarima, od umetnica se očekivalo da poštuju „sfere ženstvenosti“, domaći svet žena i dece prikazane na slikama , kao kod Meri Kasat ili Berte Morisot, čije radove je Laura videla u Parizu.
Laura je često izlagala radove u Pariškim salonima i dobijala dobre kritike.
Vratila se u Kanadu 1898. Umrla je 1930. u Torontu.



Laura_Muntz-Lyall_–_Young_Girl_Holding_Daffodils.jpg

A Young Girl Holding Daffodils


Laura_Muntz_Lyall_-_Oriental_Poppies.jpg

Oriental Poppies
 
Anna Vinogradova

Profesionalna ruska umetnica Anna Vinogradova rođena je 3. januara 1975. godine u južnom gradu Krasnodaru. Diplomirala je na Državnom akademskom institutu za likovnu umetnost, skulpturu i arhitekturu Ilije Repina 1999. godine. Iste godine Anna Vinogradova je napravila seriju skica baletskih kostima za Vologdski koreografski ansambl pod nazivom „Ruski balet 21. veka“. Ruska umetnica Anna Vinogradova zajedno sa A. Vladimirovim napravila je mozaičnu spomen ploču „Bogorodica Vladimirska“ za kapelu u čast 2000 godina hrišćanstva u gradu Vologda. Ana Vinogradova je pozvana u SAD 2006. godine, gde je postala stvarni član Udruženja američkih slikara portreta. U to vreme je učestvovala i na izložbi na Floridi.
Vinogradarske slike prodaju se u najboljim američkim galerijama u Čikagu, Kaliforniji, Floridi, Novom Meksiku. NJene slike se takođe uspešno prodaju na umetničkim tržištima Kine i Rusije. Umetnik je učestvovao na više od 20 putujućih izložbi koje je održala „Galerija slika 20. veka“ Sankt Peterburškog umetničkog centra u Kini. Takođe je učestvovala na putujućim izložbama, koje organizuju aktuelni „Peredvižniki (putnici) 21. veka“) u Rusiji i Evropskoj uniji. Anna Vinogradova pridružila se peterburškom ogranku Saveza umetnika Rusije 2008. godine. U maju 2009. Anna Vinogradova, zajedno sa Genadijem Bernadskim i Jurijem Kaljutom, predstavljala je majstore iz Rusije na „Repin Akademskoj izložbi“ u Pekingu u kineskoj Palati nacionalnosti.

Slike Ane Vinogradove nalaze se u privatnim kolekcijama u Rusiji, Sjedinjenim Državama, Japanu, Holandiji, Nemačkoj, Francuskoj i drugim evropskim zemljama, kao i u brojnim privatnim kolekcijama i muzejima u Kini.

anna 1.jpg


anna.jpg
 
Ана Разумовскаја је дипломирала на Руском државном универзитету за уметност 1991. године, а после тога је била и на специјализацији у Немачкој, Холандији и Белгији. Са самосталним изложбама у Њујорку, Паризу, Торонту, Амстердаму, Атверпену, Берлину и другим великим градовима, Разумовскаја је постала једна од најпознатијих сликара у читавом свету. Два света, строги комунистички и либерални и женствени, софистицирани монденски живот њене мајке, прожимају се и на њеним сликама.

Узор јој је био руски сликар Валентин Серов, а касније се примећује и утицај Рубенса и Рембранта. Путујући по целој Европи, упијала је слике сликара различитих епоха , али и савремених сликара, све док се није уселила у Канаду и ту остала да живи и ради.

Razumskaja.jpg
 
Anne Louis Girodet de Roucy Trioson.

370a55ef8d910e090d3a355eec9d66dcj.jpg

Anne-Louis Girodet de Roucy-Trioson
Montargis 1767–1824 Paris
Portrait of Madame Bertin de Veaux, 1806

Karijera Anne-Louise Girodet de Rouci-Trioson obuhvatila je jedan od najturbulentnijih, a ipak najznačajnijih perioda u francuskoj istoriji, koji je bio svedok Francuske revolucije, vladavine Napoleona i obnove monarhije Bourbon. Tokom ovog perioda umetnica je predvodila novi
umetnički senzibilitet koji je kombinovao intelektualnu prefinjenost i senzualnost u delima koja
su u osnovi bili romantičnog duha. 1784. godine mlada Girodet ušla je u atelje legendarnog francuskog slikara neoklasike, Jacques-Louis David-a, brzo postajući njegov sjajni učenik.
Osvojila je priželjkivani Prik de Rome 1789. i otputovao u Rim sledeće godine, ostajući tamo
u Italiji do 1795. Tamo je počela da odstupa od Davidove strogog neoklasicizma da bi razvila
vlastiti visoko maštoviti, izuzetno lični i često strastveno poetični način koji je pomerio granice onoga što je francuski umetnički establišment smatrao primerenim. Neobični efekti u boji i melodramatično osvetljenje karakterišu njeno prikazivanje književnih tema kojima je
favorizovala, kao primer poput dela Endimionskog sna (1791) i Pokopa Atale (1808),
koji se sada nalaze u Luvru.
755px-Clevelandart_2002.101 Anne-Louis Girodet de Roucy-Trioson..jpg
 
Ева Гонзалес (1849-1883)



800px-Edouard_Manet_041.jpg

Portret Eve Gonzales (1869)
Edouard Manet



(франц. Eva Gonzalès ) је била француска сликарка импресионизма.
Она је била једини ученик сликара Едуара Манеа.
Као и он, никада није излагала слике са другим импресионистима,
али њене слике јасно је сврставају у овај правац.

Ева Гонзалес је умрла на првом порођају,
тачно шест дана након смрти њеног учитеља, Едуара Манеа.


Eva_Gonzalès_-_La_Toilette.jpg

La Toilette (1879)
Eva Gonzales


Eva_Gonzalès_-_Morning_Awakening.jpg

Morning Awakening (1876)
Eva Gonzales
 
Lilla Cabot Perry (1848 - 1933)


Lilla_Cabot_Perry,_1913_-_The_Green_Hat.jpg

Self-portrait (1913)

bila je američka slikarka koja je radila u američkom impresionističkom stilu, retretirajući portrete i pejzaže u maniru slobodne forme svog mentora, Claudea Moneta.
Bila je zagovornica francuskog impresionističkog stila i doprinela je njegovoj recepciji u Sjedinjenim Državama.
Njen rani rad oblikovan je njenom izloženošću Bostonskoj školi umetnika i njenim putovanjima po Evropi i Japanu.
Na nju su takođe uticali filozofija Ralpha Valda Emersona i njeno prijateljstvo sa Camille Pissarro.
Iako je Perri tek u trideset šestoj godini prošla formalnu obuku, njen rad sa umetnicima impresionističkih, realističkih, simbolističkih i nemačkih socijal-realističkih pokreta uveliko je uticao na stil njenog opusa.




800px-Lilla_Cabot_Perry_-_Child_in_Window.jpg

Child In Window
Lilla Cabot Perry




800px-Lilla_Cabot_Perry_-_Boy_Fishing.jpg

Boy Fishing
Lilla Cabot Perry
 

Mary Cassatt (1844–1926)​

media_gaAlf3TXIl2qotFcq4gA1A.jpg
r
Devojčice u vrtu

Jedna od tri umetnice i ujedno jedina Amerikanka direktno povezana sa impresionizmom,
Mary Cassat je uz to bila i dragocena savetnica koja je pomogla pri upoznavanju velikih kolekcionara u Sjedinjenim Državama sa evropskom umetnošću.

Cassat je čvrsto verovala kako slikarstvo treba da predstavlja moderan život. Njena vizija
moderne žene stručno je predstavljena na slici "U loži" iz 1878., prvom impresionističkom
delu koje je umetnica izložila u USA.

10_zena_koje_su_zauvek__promenile_svet_umetnosti_10_240134193.jpg

Žena u loži-Marry Cassatt
 
Evelyn De Morgan (1855-1919)


1628075844865.png


bila je engleska slikarka.
Rođena kao Mary Evelyn Pickering , najstarija od četvoro dece
Njezina je majka visoko cenila obrazovanje i brinula se da sva njezina deca dobiju to i dobiju.
Evelyn se zaljubila u umjetnost u mladosti, iako bi se u početku bavila samostalno u tajnosti, a tek kasnije uz podršku roditelja.
Marljivo je radila na slikanju i crtanju, Od 1873., par godina je pohađala umetničku školu,
Iako je osvojila stipendiju, napustila je školu jer joj tamo nije preostalo puno za naučiti, a želela je i raditi samostalno.

Njene slike su se dobro prodavale , tako da je , skupivši novac-otišla u Rim,gde je jedno vreme pohađala škole.
Tokom boravka u Rimu , zaljubila se u mnoge ljepote Italije, posebno iz vremenskog razdoblja renesanse.
Na nju su posebno uticala dela Botičelija.



800px-Evelyn_de_Morgan_-_The_Crown_of_Glory,_1896.jpg

The Crown Of Glory
Evelyn De Morgan



Clytie,_by_Evelyn_Pickering_de_Morgan.jpg

Clytie
Evelyn De Morgan
 
Artemisia Gentileschi (1597-1652)


800px-Artemisia_Gentileschi_Mary_Magdalene_Pitti (1).jpg

Maria Magdalena (1616)-Self-portrait

Italijanska slikarka baroka.prva značajnija slikarska evropskog slikarstva.
U vremenu kada su žene bile teško prihvaćene kao slikarke, ona je bila prva koja je slikala istorijske i religijske teme- što je do tada smatrano nemoguće za jednu ženu. Postala je prvim ženskim članom prestižnog udruženja Akademije umjetnika (Accademia di Arte del Disegno) u Firenci.
Kako joj je bilo zabranjeno slikati prema živim modelima, Artemisia je radila brojne skice ženskih modela, ali se po njenim monumentalnim djelima vidi i upoznatost s muškim tijelom.
800px-Susanna_and_the_Elders_(1610),_Artemisia_Gentileschi.jpg

Suzana i starci (1610)



Slikar Agostino Tassii jedno ju je vreme, na nagovor Artemisinog oca čiji je bio saradnik, privatno podučavao da bi ju, za vreme jedne poduke silovao. Rezultat toga je njezina slika „Judita ubija Holoferna "- posebno krvav prikaz odrubljivanja Holofernove glave.


Za života je bila vrlo cenjen umetnik i prijatelj mnogim humanistima i velikanima tog doba (poznato je njezino dugogodišnje dopisivanje s G.Galilejom
Umrla je 1653 godine , slikajući do posljednjeg dana.

Artemisia je naslikala mnoge kvalitetne ženske likove u kompozicijama mitološke i religiozne tematike, kao što su: Judita ubija Holoferna, Magdalena pokajnica, Rođenje Ivana Krstitelja, i dr.
800px-Judit_decapitando_a_Holofernes,_por_Artemisia_Gentileschi (1).jpg

Judita ubija Holoferna


Njezina slika JUDITA UBIJA HOLOFERNA odiše baroknim zanimanjem za nasilje prikazujući temu iz Knjige o Juditi iz Starog Zaveta. Po njoj je asirski kralj Nabukodonosor II poslao svog generala Holoferna da opustoši Judeju .Jevrejska udovica Judita otišla u njegov šator da ga zavede. Ona ga je opila do besvijesti, a potom mu njegovim mačem odsekla glavu. S njegovom glavom u torbi, Judita je pobegla natrag. Nakon što su židovi izložili Holofernovu glavu s gradskih zidina, Asirci su se u strahu razbežali. Artemisia je prikazala baš trenutak u kojemu Judita zaseca Holofernov vrat. Nasilje je vešto pojačano dramatičnom obradom svetla i senki i energičnim vijugavim naborima draperija..
 
Natalia Goncharova



Natalija Sergejevna Gončarova
(1881-1962)
bila je ruska avangardna slikarka,kostimografkinja, pisac i ilustrator.

800px-Natalia_Goncharova_(self-portrait,_1907,_GTG) (1).jpg

Autoportret (1907)


Natalija Gončarova rođena je u Tuli na imanju svog oca, poznatog arhitekte i matematičara, Sergeja Gončarova.
1891. godine porodica se seli u Moskvu,gde se Natalija upisuje u Moskovsku školu slikarstva, kiparstva i arhitekture.
Tu je upoznala Mihajla Larionova, koji je takođe bio student iste škole.

Larionov i Gončarova su osnivači dve važne ruske umetničke grupe-
“Jack of Diamonds” (1909.-1911.)
“Magareći rep” (1912.-1913.).
Magareći rep je zamišljen kao nameran prekid uticaja evropske umetnosti i uspostavljanje nezavisne ruske škole moderne umetnosti.
Uticaj ruskog futurizma je vidljiv i u daljim radovima Gončarove.
U početku preokupirana ikonopisom i primitivizmom,Gončarova je postala poznata zbog svojih futurističkih radova, kao što je „Biciklist“.


Cyclist_(Goncharova,_1913).jpg

Biciklista (1913)


1024px-Natalia_Goncharova_–_Blue_Caw.jpg

Plava krava (1911)

Gončarova je bila i član Plavog Jahača, avangardne grupe osnovane 1911. godine.
1915. godine počela je dizajnirati kostime za balet i preselila se u Ženevu.(kasnije u Pariz)
Ona i Larionov postali su francuski državljani 1939. godine.

Umrla je u Parizu, 1962. godine
 
Dorothea Margaret Tanning (1910. -2012.)


1631344991108.png



bila je američka slikarka, grafičarka, vajarka, književnica i pesnikinja.
Njen rani rad bio je pod uticajem nadrealizma.

Dorothea Tanning je rođena i odrasla u Galesburgu, Illinois.
Bila je druga od tri ćerke Andrew Peter Tanning i Amande Marie Hansen.
Nakon što je 1926. završila državnu gimnaziju u Galesburgu,
Tanning je radila u Javnoj biblioteci Galesburgi pohađao Knok College .
Posle dve godine fakulteta napustila je umetničku karijeru, preselivši se prvo u Čikago 1930,
a zatim u Njujork 1935, gde se izdržavala kao komercijalni umetnik -
Tanning je bila u braku sa piscem Homerom Shannonom.

U Njujorku je Tanning otkrila nadrealizam na izložbi Muzeja moderne umetnosti iz 1936. godine.




57.1.06Insomnias816 (1).jpg

Insomnias

TATE_TATE_T07987_10-001.jpg

Some Roses And Their Fantoms
 
Olga Žekulina (1900-1973)


Olgazhekulinaportrait.jpg


Ruska slikarka i jedna od najpoznatijih sovjetskih lutkara.
Bila je član Moskovskog Saveza Umetnika.

Prvobitno je likovno obrazovanje stekla u privatnom ateljeu poznatog umetnika Konstantina Juona
Studirala je u Slobodnim umetničkim ateljeima Konstantina Korovina , da bi bila izbačena zbog svog ne-proletarijatskog porekla.
Sa ozbiljnim radom počela je 1920 tih godina.
Godine 1930 radila je scenografiju za "A Trivial Comedy For Serious People"-Oskara Vajlda.

Krajem pedesetih Olga je radila na glavnom državnom poredku -
Serija pejzaža RED PRESNYA.
Umrla je 5 avgusta 1973 godine .
Za života stvorila je oko 200 dela.


Okno1926.jpg


Rozowieoblakaunknown.jpg

 
Pilar Rios Rođena je u Concepcion -u, Čile, 1952. godine. Slikarka, sa sjajnim bojama u svojim delima, njen izvor inspiracije uglavnom je ljudska figura i cveće.
dC5xUER.jpg

„Trenutno sam u stalnom istraživanju apstrakcije u ljudskoj figuri. Volim da se igram sa figurativnim
i apstraktnim, koristeći jake, svetle boje i raskošne teksture koje se ponekad mogu postići samo lopaticom."
 
Ana Tomicka






original (12).jpg



rođena je 1985. godine u Lođu, Poljska.
Sa samo 9 godina preselila se u Italiju, gde je počela ozbiljno da crta: prvo mangu, a kasnije realistične stvari.
Pohađala je umetnički institut i diplomirala 2004.
Tokom školskih godina počinje da slika uljanim bojama, tehnikom koja joj je ubrzo postala omiljena.
Pohađala je Akademiju lepih umetnosti u Veneciji,
gde je pronašla inspiraciju za svoju realističku i akademsku umetnost.

Ana je oduvek bila zainteresovana za realistična, renesansna dela.
Njene prve ljubavi su velika platna Salvadora Dalija i Vojteka Siudmaka,
puna apsurdnih i čudnih kreacija, naslikanih na božanski način.

original (14).jpg


texture4_71074589_40_2000x (1).jpg
 
LEONORA CARRINGTON (1917-2011)



- била је мексичка надреалистичка сликарка и књижевница родом из Британије.
Највећи део живота провела је у Мексико Ситију.
Одрасла је у породици текстилног магната, а на њен опус значајно је утицао Макс Ернст, са којим је имала љубавну везу и живела у Паризу.
Позната је као једна од последњих “оригиналних” надреалиста.

09d444129d0ba0f6fde4ed0e4d9f0e55.jpg


Прва изложба Леонориних дела била је у галерији Блумсбери 1933. године.
Била је позвана и да излаже 1936. на међународној изложби у Лондону, где је била једина жена учесник - професионални сликар.

Леонора је Макса Ернста упознала на једној лондонској забави 1937. Ово двоје се заљубило и везало, али само на кратко.
Ернст је, након пресељења у Париз, морао да напусти своју супругу.
Леонора и Макс су сарађивали и напредовали док Немци нису напали француско село у ком су они живели и одвели Макса у концентрациони логор 1940. Скрхана, Леонора је отишла у Шпанију. Тензија што је преживела кулминирала је нервним сломом . Њени родитељи су је одмах сместили у психијатријску болницу. После неког времена била је пуштена на кућну негу и о њој се старала медицинска сестра у Лисабону, а потом је Леонора успела да побегне и организује превоз до Њујорка .

Ернст је у међувремену био пуштен из логора, заједно са Пеги Гугенхајм, али су и он и Леонора патили што нису више могли да буду заједно. Овакав развој догађаја је имао кључну улогу у њеном даљем стваралаштву.
Наставила је да живи и ради у Мексику и Њујорку.

Нисам имала времена да будем ничија муза... Била сам презаузета побуном против своје породице и учењем да будем уметник.............

588287.webp


1990.109_transp.jpg
 

Bertha Wegmann (1847-1926)​

Bertha_Wegmann_by_Georg_E._Hansen_cropped.jpg

Danska slikarka nemačkog porekla,
Berta Vegman, bila je prva žena koja je držala katedru
na Kraljevskoj danskoj akademiji lepih umetnosti.
Sa pet godina njena porodica se preselila u Kopenhagen,
gde je njen otac radio kao trgovac.
Bio je ljubitelj umetnosti i veliki deo svog slobodnog vremena je provodio slikajući.

Berta je pokazala interesovanje za crtanje u ranom detinjstvu,
ali nije dobila formalno obrazovanje sve do svoje devetnaeste godine,
kada je počela sa časovima kod Frederika Ferdinanda Helsteda,
Hajnriha Buncena i Frederika Kristijana Lunda.


1280px-Bertha_Wegmann_-_To_veninder_drikker_the_i_kunstnerens_atelier.png




Dve godine kasnije, uz podršku roditelja,
preselila se u Minhen i tamo živela do 1881.
U početku je učila kod istorijskog slikara Vilhelma fon Lindenšmita Mlađeg,
kasnije kod žanrovskog slikara Eduarda Kurcbauera,
ali nije bila zadovoljna učeći u studijskoj atmosferi i odlučila se za slikanje u prirodi.


Godine 1881. preselila se u Pariz gde je izlagala svoja dela i dobio „počasno priznanje“.
Sledeće godine se vratila u Kopenhagen, gde je već bila poznata po radovima.
Četiri godine kasnije, postala je prva žena koja je držala katedru na Kraljevskoj danskoj akademiji lepih umetnosti.


800px-M%C3%A5larinnan_Jeanna_Bauck.jpg
 

Back
Top