Zašto se u antifašističkom Sarajevu masovno menjaju nazivi ulica boraca antifašista ?

[iig]

Autrorska tema

Prosto je nevereovatno da se u Sarajevu koja je antifasticka masovno menjaju nazivi ulica boraca antifasista. Ko da se ne zna ko su bili antifašisti, a ko saradnici okupatora !
Danasnji neki ''istoricari'' pokusavaju da ''dokazu'' da su partizani antifasisti bili ustvari saradnici okupatora, a SS hanđžar divizija da su ustvari bili ''antifasisti''...i to je kao osnov za menjanje ulica....

 

[Nikita Kulganov]

Da li imas neki neki link za temu, ili si to cuo dok si na pijaci kupovao krompir ?

 

[iig]

Izgubili smo bitku, ali rat još nije gotov, kaže Igor Stojanović, šef Kluba zastupnika Socijaldemokratske partije BiH (SDP) u Skupštini Kantona Sarajevo (KS) nakon što je odbijena inicijativa te stranke o promjeni naziva ulica i ustanova koje nose ime po ličnostima povezanim sa fašističkim režimom iz Drugog svjetskog rata.

U obrazloženju inicijative, Stojanović je naveo ulice i ustanove čija imena trebaju biti promijenjena.

Čija imena su sporna?
Na prvom mjestu je Mustafa Busuladžić, intelektualac koji je podržavao nacističke stavove i progon sarajevskih Jevreja, zatim Asaf Serdarević, jedan od osnivača organizacije "Mladi muslimani" (ilegalna organizacija islamskih aktivista u BiH, osnovana 1939.).

U prijedlogu je i promjena ulice koja nosi naziv Muhameda efendije Pandža, jedinog hodže u povorci Nezavisne države Hrvatske (NDH) koja je u maju 1941. prošla kroz Sarajevo.

Jedna od ulica nosi ime i Huseina Đoze, koji je bio imam 28. regimente Handžar divizije. Nakon rata osuđen je na pet godina zatvora i na gubitak građanskih prava.

Postoje i dvije ličnosti koje su služile kao administrativci u NDH, a imaju svoje ulice u Sarajevu. Alija Nametak, koji je bio je direktor Hrvatskog državnog kazališta u Sarajevu za vrijeme NDH, čije ime nosi i jedan sarajevska škola, te Enver Čolaković, NDH-ov ataše za kulturu u Mađarskoj, kao i blizak saradnik Ante Pavelića, predsjednika Vlade NDH.

Stojanović kaže kako su tražili promjene ovih naziva ulica i ustanova, jer "za njih imaju dokaze".

"Vjerovatno ih ima još, međutim, ovo su te ulice i ustanove koje smo uspjeli da provjerimo, a koje nose kontroverzna imena", kaže Stojanović.Zastupnici u skupštini KS iz Stranke demokratske akcije (SDA) i Naroda i pravde (NiP) nisu željeli podržati ovakvu inicijativu. Šef Kluba zastupnika SDA, Mahir Dević smatra da je posrijedi populistička predizborna inicijativa.

"Zanimljiva je činjenica da Mladen Pozajić (hrvatski kompozitor, op.a.) se nije našao na tom spisku, iako neki podaci govore da je bio dirigent NDH. Imena koja su stavili, prije svega hodža, efendija, čak i jednog reisa, ukazuje na selektivan pristup i zato nismo podržali", kaže Dević za RSE.

Zbog čega bh. društvo ne može zatvoriti epohu Drugog svjetskog rata?
Bosanskohercegovački političar i pripadnik Narodnooslobodilačkog pokreta iz Drugog svjetskog rata Raif Dizdarević kaže za RSE kako mu nije jasno da jedan slobodarski grad, kakav je Sarajevo, odbija obračun sa svim poklonicima fašizma.

"Utezanje, opstrukcije, odbijanje da se jedanput skine sa dnevnog reda pitanje naziva ulica i ustanova po ljudima koje je inače razvoj osudio kao zločince otvara drugo pitanje, a to je šta se to dešava u bh. društvu, pa ne može da zatvori ovu epohu?", kaže Dizdarević.

Dizdarević smatra da je bosanskohercegovačko društvo spremnije glorifikovati zločince, nego li ih osuditi.

"Pa vi vidite da svakodnevno ojačava ekstremni radikalni nacionalizam, četništvo, ustaštvo. Moramo svi zajedno jačati antifašizam", poručuje Dizdarević.

Problem sa školom sa imenom Busuladžića
Inicijative za promjenu naziva ulica i ustanova u Kantonu Sarajevo pokreću se skoro svake godine.

Početkom marta 2018.godine zastupnici Skupštine Kantona Sarajevo donijeli su odluku o izmjeni naziva osnovne škole Mustafa Busuladžić, u Dobroševićima, na području sarajevske opštine Novi Grad. Praktično je poništena prethodna odluka ove Skupštine iz 2016. godine da se višedecenijski naziv škole "Dobroševići" promijeni u Mustafa Busuladžić. Inicijativu za ovu izmjenu podnijela je Naša stranka.rethodno je Ambasada Izraela za BiH sa sjedištem u Tirani, uputila Ministarstvu vanjskih poslova (MVP) BiH protestnu notu zbog odluke Skupštine Kantona Sarajevo i Opštinskog suda u Sarajevu da se Osnovna škola "Dobroševići" preimenuje u Osnovnu školu "Mustafa Busuladžić".

U protesnoj noti iz ambasade Izraela je saopšteno kako se izražava žaljenje zbog toga što su kantonalne vlasti odobrile takvu odluku, naročito uzimajući u obzir činjenice da je većina Jevreja u BiH ubijena od ruke fašističkih i nacističkih okupatorskih snaga "sa kojima se identifikovao Busuladžić".

Sporna imena ulica i u Mostaru i Banjaluci
Nema samo Sarajevo ulice i ustanove koje nose imena po ličnostima koje se vezuju za fašizam.

U Mostaru, u kome su se tokom rata vodile borbe između Hrvata i Bošnjaka, takođe postoje slični sporovi.

U tzv. zapadnom dijelu Mostara, pet ulica nosi imena vojnih i političkih zvaničnika pronacističke Nezavisne Države Hrvatske (NDH) i hrvatskog fašističkog ustaškog pokreta, kao što su ulice Mile Budaka, Jure Francetića, Ante Vokića i Mladena Lorkovića, Ive Zelenike Tovarnika, te Đure Spuževića, koji su bili istaknuti vojni i politički dužnosnici NDH. https://www.slobodnaevropa.org/a/kanton-sarajevo-ulice-nazivi-busuladžić-budak/30676034.html

 

[iig]

KS / Inicijativa o promjeni naziva škola i ulica u Sarajevu: Ove ličnosti su sporne
16. 06. 2020. u 11:14:00N. Ka. - E. M.
Šef Kluba zastupnika Socijaldemokratske partije BiH u Skupštini Kantona Sarajevo Igor Stojanović danas će pokrenuti inicijativu za promjenu naziva ulica i ustanova koje nose ime po ličnostima povezanim s fašističkim režimom.

Kako je Stojanović obrazložio, proces preimenovanja sarajevskih ulica i ustanova traje dugo, o čemu se i pisalo mnogo.

"U namjeri da Sarajevo ostane visoko uzdignuta čela na strani antifašizma, kao i da svi građani Kantona Sarajevo osjećaju svoje ulice slobodnim od fašista i da svi zajedno budemo ponosni na njihove nazive, molim vas da podržite ovu inicijativu", napisao je Stojanović.U obrazloženju svoje inicijative on je pobrojao ulice i ustanove čija imena trebaju biti promijenjena, a koje prenosimo u nastavku:

Mustafa Busuladžić, intelektualac koji je podržavao nacističke stavove i progon sarajevskih Jevreja, dobio je dio nekadašnje ulice Fuada Midžića - narodnog heroja iz Drugog svjetskog rata koji je, nakon što je preživio logor Jasenovac, poginuo u posljednjim danima oslobađanja Sarajeva od ustaša i nacista. Fuad Midžić danas nema svoju ulicu u Sarajevu, a ulica na Breci danas nosi imena Asima Ferhatovića i pet mladomuslimana - Busuladžića, Esada Karađozovića, Fikreta Ploče, Rušida Prgude i Asafa Serdarevića.

Asaf Serdarević je bio jedan od osnivača organizacije "Mladi muslimani". Priključio se jedinici Muhameda efendije Pandže. Uhapsili su ga i strijeljali partizani u Vitezu 1944. godine.

Muhamed efendija Pandža godinama je predsjedavao Merhametom. Bio je jedini hodža u NDH povorci koja je u maju 1941. prošla kroz Sarajevo. Zagovarao je osnivanje SS Handžar divizije i bio glavni tvorac memoranduma Hitleru od 1. novembra 1942. Kasnije je promijenio stavove pa se nakratko priključio partizanima. Nakon rata sud časti ga je kaznio na 10 godina zatvora.

Još jedan bosanskohercegovački narodni heroj iz Drugog svjetskog rata je izgubio svoju ulicu - ulica i čikma Ranka Šipke danas se zovu Reisa Fehima Spahe, šestog reisu-l-uleme u vrijeme NDH.

Ulice 7. septembra, Prvomajska i Partizanska danas nose ime Sulejmana Pačariza Hodže, pukovnika Hrvatskih oružanih snaga i "junaka iz Hrvatskog Sandžaka".

Svoje ulice u Sarajevu danas imaju i Husein Đozo, koji je bio imam 28. regimente Handžar divizije. Nakon rata osuđen je na pet godina zatvora i na gubitak građanskih prava. Osman efendija Rastoder, koji je bio optužen za masakre nad civilima, osuđen je i pogubljen kao ratni zločinac.

Postoje i dvije ličnosti koje su služile kao administrativci u NDH. Alija Nametak bio je direktor Hrvatskog državnog kazališta u Sarajevu za vrijeme NDH po kojem je ime dobila jedna od sarajevskih ulica, kao i škola.

Enver Čolaković bio je NDH-ov ataše za kulturu u Mađarskoj, kao i Pavelićev blizak saradnik po kojem je također jedna od sarajevskih ulica dobila ime. Poznato je da je jedna od sarajevskih opština namjeravala dati ime školi po Enveru Čolakoviću, navodi Stojanović.

I SBB je najavio da će vjerovatno ići sa ovakvim prijedlogom.Imena ulica trebaju da budu takva da će ih poštivati svi građani, a u BiH ne smijemo davati imena ulicama prema imenima tih ljudi, jer će uvijek neka strana biti nezadovoljna i stvarati otpor prema tom nazivu.

Mislim da će o promjeni naziva biti govora u narednom periodu u stranačkim organima. Mi smo nakon što je naziv škole Mustafa Busuladžić predložena bili protiv. Oformit ćemo komisiju koja će raspravljati o takvim stvarima i predložiti izmjenu nekih ulica, škola ili naselja koja eventualno asociraju na nečiju ulogu u prošlosti koja bi mogla da vrijeđa građane u BiH", rekao je zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo Zvonko Marić za Radiosarajevo.ba.

On poručuju da će SBB sigurno izaći sa takvim prijedlogom, ali da ostaje da se vidi kako će reagovati ostali.

"Tu ćemo se izjasniti o tome i vidjet ćemo kako i na koji način ko razmišlja, ko je za to da se smiruju sve vrste tenzija u BiH", poručio je Marić.

Njegovo je mišljene da je besmisleno da ulice, škole i druge stvari nose imena po osobama iz političkog svijeta jer je BiH uvijek bila bogata pameću, uvijek je bilo tako i uvijek će biti, zaključuje on.https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/iinicijativa-o-promjeni-naziva-skola-i-ulica-u-sarajevu-ove-licnosti-su-sporne/380280

 

[iig]

 

[iig]

Brzo nakon kraja rata, tj. odmah nakon reintegracije Grbavice i Ilidže, lokalni političari pokrenuli su masovnu izmjenu naziva sarajevskih ulica.

Ideja je provedena pod izgovorom da se „vraćaju stari nazivi, prije nego što su ih komunisti promijenili“... Sarajevo je tako ostalo bez sjećanja na brojne heroje iz Drugog svjetskog rata, a mi se prisjećamo samo nekih, potpuno nelogičnih i nepotrebnih promjena.

U Općini Stari Grad, bez svoje je ulice ostala Marija Bursać. Za one koji to ne znaju, ova partizanka bila je prva žena koja je postala jugoslovenski narodni heroj. Rođena u Drvaru, od početka rata protiv fašista radila je u korist Narodnooslobodilačke borbe. Bila je 'bombaš' kojeg ni ranjavanja ni tifus nisu spriječili da se vraća na bojište. Teško je ranjena u okršaju kod Knina, a legenda kaže da je, dok je umirala na nosilima, pjevala... Njena ulica nakon ovog zadnjeg rata postala je Adžemovića. Iako smo se silno trudili nismo doznali ko su Aždemovići.

U Sarajevu može Put mladih muslimana, a ne može ulica Mlade Bosne. Može Fadila Jahića Španca, a ne može Žikice Jovanovnića Španca, Može Luja Pastera, ne može Nikole Tesle. Može Cvijetna, a ne može Cvijetina – po izvjesnom Cvijeti kako je nekad i dobila ime...
Slično je i sa starogradskom ulicom Muhameda Gandure. Nazvana po partizanskom heroju koji je bio obješen, poslije je nazvana Arapova – neki predak Muhameda Gandure bio je Arap, pa...

Ni Mesud Džemidžić nije 'preživio' posljednje promjene. Džemidžića je u Sarajevu 1945. objesio zloglasni Vjekoslav Maks Luburić, ustaški oficir koji je u grad stigao 1945. sa zadatkom da stvori atmosferu straha, sprovodeći teror kako bi spriječio oružanu pobunu. Više o ustaškim zločinima u Sarajevu čitajte u našem tekstu: Za (poglavnika i) dom spremni: Ustaški zločini u Sarajevu (FOTO, VIDEO).

Ulica Mesuda Džemidžića sada se zove Begovac.

Slavni mostarski pjesnik Aleksa Šantić također je izgubio ulicu u Starom Gradu – ona se danas zove Carina, a Šantić je ulicu dobio u općini Centar, malenu, onu koju veže ulice Koševo i ul. Josipa Vancaša.

Vaso Miskin Crni, još jedan heroj Drugog svjetskog rata koji se zdušno borio protiv četnika. Preminuo je u Sarajevu gdje je i sahranjen - u Grobnici narodnih heroja u spomen-parku Vraca. Njegova ulica zove se Ferhadija, kako se i zvala od 16. Stoljeća: ime je dobila po mahali formiranoj oko džamije bosanskog sandžakbega Ferhad-bega Vukovića Desisalića.

Maršal Tito u Starom Gradu je također ostao bez svoje ulice – taj dio se sad zove Mula Mustafe Bašeskije, po bošnjačkom ljetopiscu. I Nikola Tesla je ostao bez ulice (ona se zove Petrakijina, po Petrakiji Petru Petroviću), a najpoznatija izmjena bila je ona kada je Trg Oslobođenja preimenovan u Trg Alije Izetbegovića.

Recimo i da je Behdžet Mutevelić izgubio ulicu u Starom Gradu, ali je zato dobio u Novom Sarajevu. Mutevelić je bio radnik Gajreta, muslimanskog kulturno-prosvjetnog društva. U Novom Sarajevu ulicu je zbog Mutevelića izgubila herojka, Ravijojla Rava Janković.


No, u Novom Sarajevu, ipak, ovo nije bila najpoznatija 'izmjena'. Ona, zbog koje su se i okorjeli podržavaoci ovih izmjena jedno vrijeme upitno zgledali jeste ona kada je ulica Ivana Krndelja postala ulica Azize Šaćirbegović. Iako se dugo mislilo da je riječ o majci Muhameda Šaćirbegovića, nije riječ o toj osobi. Aziza je bila ginekologinja, članica organizacije „Mladi Muslimani“, koja je odležala u zatvoru godinu dana te je nakon Drugoga svjetskog rata zbog političkih pritisaka morala emigrirati u SAD.. Ivan Krndelj, pak, bio je "zlatno pero" komunističkog novinarstva.

Partizanska ulica u Novom Gradu razdijeljena je na nekoliko njih, pa se njeni dijelovi zovu Safeta Hadžića Čikma, Kodžina, Bosanskih kraljeva, Alibega Firdusa...
Kada smo kod Mladih muslimana, gradska zaobilaznica se zbog njih više tako ne zove, sada je Put mladih muslimana.

Ni Darovalaca krvi nije odgovarala, postala je Kolodvorska, baš kao ni ulica Bratstva i jedinstva koja se sad zove ulica Hamdije Čemerlića, po akademiku i rektoru Univerziteta u Sarajevu. Aleja lipa nekad je bila Obala 27. jula – to je bio Dan ustanka naroda BiH.

Portal Radiosarajevo.ba u više navrata je pisao o sarajevskim junacima bez ulica. Među njima su Goran Čengić, Mirza Delibašić, Dario Džamonja, Indexi, Izet Sarajlić, Zaim Muzaferija, Dražen Ričl, Farah Tahirbegović, Milan Mladenović, Benja Filipović

 

[Nikita Kulganov]

Izgubili smo bitku, ali rat još nije gotov, kaže Igor Stojanović, šef Kluba zastupnika Socijaldemokratske partije BiH (SDP) u Skupštini Kantona Sarajevo (KS) nakon što je odbijena inicijativa te stranke o promjeni naziva ulica i ustanova koje nose ime po ličnostima povezanim sa fašističkim režimom iz Drugog svjetskog rata.

U obrazloženju inicijative, Stojanović je naveo ulice i ustanove čija imena trebaju biti promijenjena.

Čija imena su sporna?
Na prvom mjestu je Mustafa Busuladžić, intelektualac koji je podržavao nacističke stavove i progon sarajevskih Jevreja, zatim Asaf Serdarević, jedan od osnivača organizacije "Mladi muslimani" (ilegalna organizacija islamskih aktivista u BiH, osnovana 1939.).

U prijedlogu je i promjena ulice koja nosi naziv Muhameda efendije Pandža, jedinog hodže u povorci Nezavisne države Hrvatske (NDH) koja je u maju 1941. prošla kroz Sarajevo.

Jedna od ulica nosi ime i Huseina Đoze, koji je bio imam 28. regimente Handžar divizije. Nakon rata osuđen je na pet godina zatvora i na gubitak građanskih prava.

Postoje i dvije ličnosti koje su služile kao administrativci u NDH, a imaju svoje ulice u Sarajevu. Alija Nametak, koji je bio je direktor Hrvatskog državnog kazališta u Sarajevu za vrijeme NDH, čije ime nosi i jedan sarajevska škola, te Enver Čolaković, NDH-ov ataše za kulturu u Mađarskoj, kao i blizak saradnik Ante Pavelića, predsjednika Vlade NDH.

Stojanović kaže kako su tražili promjene ovih naziva ulica i ustanova, jer "za njih imaju dokaze".

"Vjerovatno ih ima još, međutim, ovo su te ulice i ustanove koje smo uspjeli da provjerimo, a koje nose kontroverzna imena", kaže Stojanović.Zastupnici u skupštini KS iz Stranke demokratske akcije (SDA) i Naroda i pravde (NiP) nisu željeli podržati ovakvu inicijativu. Šef Kluba zastupnika SDA, Mahir Dević smatra da je posrijedi populistička predizborna inicijativa.

"Zanimljiva je činjenica da Mladen Pozajić (hrvatski kompozitor, op.a.) se nije našao na tom spisku, iako neki podaci govore da je bio dirigent NDH. Imena koja su stavili, prije svega hodža, efendija, čak i jednog reisa, ukazuje na selektivan pristup i zato nismo podržali", kaže Dević za RSE.

Zbog čega bh. društvo ne može zatvoriti epohu Drugog svjetskog rata?
Bosanskohercegovački političar i pripadnik Narodnooslobodilačkog pokreta iz Drugog svjetskog rata Raif Dizdarević kaže za RSE kako mu nije jasno da jedan slobodarski grad, kakav je Sarajevo, odbija obračun sa svim poklonicima fašizma.

"Utezanje, opstrukcije, odbijanje da se jedanput skine sa dnevnog reda pitanje naziva ulica i ustanova po ljudima koje je inače razvoj osudio kao zločince otvara drugo pitanje, a to je šta se to dešava u bh. društvu, pa ne može da zatvori ovu epohu?", kaže Dizdarević.

Dizdarević smatra da je bosanskohercegovačko društvo spremnije glorifikovati zločince, nego li ih osuditi.

"Pa vi vidite da svakodnevno ojačava ekstremni radikalni nacionalizam, četništvo, ustaštvo. Moramo svi zajedno jačati antifašizam", poručuje Dizdarević.

Problem sa školom sa imenom Busuladžića
Inicijative za promjenu naziva ulica i ustanova u Kantonu Sarajevo pokreću se skoro svake godine.

Početkom marta 2018.godine zastupnici Skupštine Kantona Sarajevo donijeli su odluku o izmjeni naziva osnovne škole Mustafa Busuladžić, u Dobroševićima, na području sarajevske opštine Novi Grad. Praktično je poništena prethodna odluka ove Skupštine iz 2016. godine da se višedecenijski naziv škole "Dobroševići" promijeni u Mustafa Busuladžić. Inicijativu za ovu izmjenu podnijela je Naša stranka.rethodno je Ambasada Izraela za BiH sa sjedištem u Tirani, uputila Ministarstvu vanjskih poslova (MVP) BiH protestnu notu zbog odluke Skupštine Kantona Sarajevo i Opštinskog suda u Sarajevu da se Osnovna škola "Dobroševići" preimenuje u Osnovnu školu "Mustafa Busuladžić".

U protesnoj noti iz ambasade Izraela je saopšteno kako se izražava žaljenje zbog toga što su kantonalne vlasti odobrile takvu odluku, naročito uzimajući u obzir činjenice da je većina Jevreja u BiH ubijena od ruke fašističkih i nacističkih okupatorskih snaga "sa kojima se identifikovao Busuladžić".

Sporna imena ulica i u Mostaru i Banjaluci
Nema samo Sarajevo ulice i ustanove koje nose imena po ličnostima koje se vezuju za fašizam.

U Mostaru, u kome su se tokom rata vodile borbe između Hrvata i Bošnjaka, takođe postoje slični sporovi.

U tzv. zapadnom dijelu Mostara, pet ulica nosi imena vojnih i političkih zvaničnika pronacističke Nezavisne Države Hrvatske (NDH) i hrvatskog fašističkog ustaškog pokreta, kao što su ulice Mile Budaka, Jure Francetića, Ante Vokića i Mladena Lorkovića, Ive Zelenike Tovarnika, te Đure Spuževića, koji su bili istaknuti vojni i politički dužnosnici NDH. https://www.slobodnaevropa.org/a/kanton-sarajevo-ulice-nazivi-busuladžić-budak/30676034.html

Mustafa Busuladžić je problem, ovi ostali iz Srajeva su mariginalci bili u vreme NDH, potpuno beznacaji likovii.
Ali kada u Srbiji Draza, Nedic...pocnu da se predsatavljaju kao antifasisiti i pocnu da dobijaju ulice, onda ce i komsije u ovom slucaju Bih poceti ',svoje'' da predstavljaju ako ''antifasisite'' i da dele nazive ulica po njima.

 

[iig]

Mustafa Busuladžić je problem, ovi ostali iz Srajeva su mariginalci bili u vreme NDH, potpuno beznacaji likovii.
Ali kada u Srbiji Draza, Nedic...pocnu da se predsatavljaju kao antifasisiti i pocnu da dobijaju ulice, onda ce i komsije u ovom slucaju Bih poceti ',svoje'' da predstavljaju ako ''antifasisite'' i da dele nazive ulica po njima.

pa i oni što su bacali u jame bili su marginalci trgovci,mesari,seljaci...potpuno beznačajni likovi koji su nakon što su stavili U na čelo prvi put obuli cipele...ali kad ovo kad ono...

 

[Nikita Kulganov]

pa i oni što su bacali u jame bili su marginalci trgovci,mesari,seljaci...potpuno beznačajni likovi koji su nakon što su stavili U na čelo prvi put obuli cipele...ali kad ovo kad ono...

Koje bacao u jame ? Pandza, Colakovic, Nametak...? Ti sada ko Samardzic

 

[iig]

Koje bacao u jame ? Pandza, Colakovic, Nametak...? Ti sada ko Samardzic

svi koji su radili za NDH su genocidaši...zar ne?...nego zašto uopće otvaraš razgovor na ovoj temi...jer kad je ova tema otvorena ti si se pravio grbav i tražio link kao da ne znaš šta se bošnjo dešava u tvojoj mahali...ali samo nastavi....

 

[Nikita Kulganov]

svi koji su radili za NDH su genocidaši...zar ne?...nego zašto uopće otvaraš razgovor na ovoj temi...jer kad je ova tema otvorena ti si se pravio grbav i tražio link kao da ne znaš šta se bošnjo dešava u tvojoj mahali...ali samo nastavi....

To isto da kazes svi koji su imali drzavni posao u Nedicevoj Srbiji su ''genocidasi''. Za tebe je isto ustasa iz Maks Luburic iz Jasenovaca, i Colakovic koji je bio ceo rat u Madjarskoj kao atase za kulturu....
Kada otvoris temu moras da postavis link, to je pravilu foruma , a ne da se pravis grbav.
Sigurno imas 15 godina, kada izvodis ovkve ''zakljucke'' a la samardzic

 

[iig]

memoari generala EoMuND GLAISE voN HoRSTENAu...obrati pažnju da srbija u to nesretno vrijeme nije bila država već okupirana teritorija...


Razgovori Nedića i Hitlera bolje su se odvijali. Nedić je, doduše, upozoren da
se ne dotiče teritorijalnih pitanja. Odbijeno je i priznavanje Nedićeve Srbije kao dr-
žave. Pa ipak, Nedić se vratio s nekim unutarnjopolitičkim ustupcima i uskoro se s
obje strane Drine počela širiti fama o velikim teritorijalnim ustupcima Nediću. Ne-
prijateljske radiostanice tumačile su iznenadni Nedićev posjet kao znak njemačke
slabosti. Zapravo je posjet bio planiran već prije tri mjeseca, ali Joachim je iznenada
završio u krevetu. Ako ništa drugo, uvijek moramo zakasniti.