Zasto nije Osmansko Carstvo moglo osvojiti Crnu Goru?

Како није? "Хоџа риче на равно Цетиње" сигурно није измишљотина.

Једино је могуће да у Брда није крочила турска нога. Мислим на кањон Мораче. Нека ме демантује неко.

To je bilo izmedju 1603 i 1711. godine, za to vrijeme su se Crnogorci poturcili zbog žita, ali zivjeli u slobodnoj teritoriji Crna Gora.
 
Da rijesimo pitanje, zasto turska imperija iako puno puta napala, nikad nije pokorila i osvojila Crnu Goru.

Da li je to bilo zbog toga sto Crna Gora je imala jakog saveznika, Rusiju, zbog njenog neprestupacnog terena i gerilskog ratovanja, ili zbog toga sto Osmanskom Carstvu "nije stalo do Crne Gore"?

Napadi osmanskog carstva na Crnu Goru:

Napad Ali-bega na Ljeskopolje 1603. godine
Napad Arslan-bega na Kosov lug 1613. godine
Napad Sulejman-pase na Vrtijeljku 1685. godine
Napad Numan pase Cuprilica 1714. godine
Pohod Mahmud pase Busatlija na Cetinje 1785. godine
Napadi Mahmud pase Busatlija na Martinice i Kruse
1796. godine

Svaki napad na Crnu Goru je bilo sa ciljem potpunog istrebljenja.
čim neko napiše "osmansko" umesto "osmanlijsko" onda je signal da mu ne treba objašnjavati

iz prostog razloga jer su ih i Rimljani zaobilazili kao trošak

bolje vukojebine su zauzimali po svetu
 
Da rijesimo pitanje, zasto turska imperija iako puno puta napala, nikad nije pokorila i osvojila Crnu Goru.

Riješiću ti ja to pitanje odmah...nije osvojila samo kad nije šćela, a svaki put kad je šćela, je osvojila...i tako do sredine 19. vijeka...

Cetinje je paljeno nekoliko puta, a što veli Vladika, i hodže su na njega rikale.

A oko kamenja Turci nijesu šćeli da se biju, boleo ih obrezani ***** baš što se tamo neki Rolingstonsi qurče.
 
Osmanlije jesu osvojile Crnu Goru, 1490ih.

Crnogorci su se pobunili i Porti je bilo svejedno.

Svi nabrojani napadi su neki lokalni paceri Bošnjaci i imaju kvalitet lokalnih obračuna.

Ne mogu osmanlije da osvoje 1490. godine nesto sto jos ne postoji.

Riješiću ti ja to pitanje odmah...nije osvojila samo kad nije šćela, a svaki put kad je šćela, je osvojila...i tako do sredine 19. vijeka...

Cetinje je paljeno nekoliko puta, a što veli Vladika, i hodže su na njega rikale.

A oko kamenja Turci nijesu šćeli da se biju, boleo ih obrezani ***** baš što se tamo neki Rolingstonsi qurče.

Hodze ricu i u Beograd, i u Banjaluci, da li su ova mjesta osvojena? :roll:
 
Ne mogu osmanlije da osvoje 1490. godine nesto sto jos ne postoji.



Hodze ricu i u Beograd, i u Banjaluci, da li su ova mjesta osvojena? :roll:
Појам Црна Гора датира из 1296. године, а помиње се и у 14-ом и 15-ом в. прије 1490-их кад су Турци освојили Зету Црнојевића https://sr.wikipedia.org/wiki/Црна_Гора#Етимологија
Логика ти је посве накарадна. По тој твојој логици ја могу рећи да Турци никед нису владали Дрваром зато што се Дрвар у турско доба зва Унац, а данашње име је добио након 1878. кад је дошла Аустроугарска. Рећи да су Турци владали Дрваром 0 година само зато што се он током турске владавине зва другачије је сулудо. Исто тако пратећи твоју логику могу рећи да ни Турци ни Аустријанци никед нису владали Зрењанином зато што се исти у турско и аустријско доба звао Бечкерек и Велики Бечкерек, а име Зрењанинин носи од 1946. године по палом учеснику НОБ-а Жарку Зрењанину. Отиди у Зрењанин и видићеш трагове аустријске/хабзбуршке владавине која је трајала 202 године (1718-1918),а чињеницу да је данашњи Зрењанин био под Хабзбрурзима немере обрисати то што се он у њиво доба зва друкчије.

@Perperius
 
Omer paša Latas:
''Po savetu kneza Miloša, potpomognut srpskim vlastima, prešao sam u Tursku, gde sam se ne samo primio državne službe već sam i prešao u muhamedansku veru. U turskoj vojsci napredovao sam i doživeo slave i gospodstva, kao retko koji. Al’ opet, nikad nisam zaboravio, niti ću ubuduće zaboraviti one mudre reči i roditeljske savete kneza Miloša. Vazda, i u svakoj prilici moga rada, ostao sam Srbin i prijatelj srpstva. Samo moje srpsko srce i osećanje rukovodili su me te nisam skrhao Crnu Goru, kao što sam, u poznatoj prilici, to mogao uraditi onda kad sam bio glavni vojskovođa silne turske vojske i sa njom pobedonosno ušao u Crnu Goru. Sa mojim osećajem da sam Srbin odugovlačio sam tada dalji napad na Crnu Goru, šaljući u Carigrad izveštaje da nije vredno da turska vojska gine za gole crnogorske stene i vrleti. A time sam dao vremena, te su se Rusija i Evropa zauzele za Crnu Goru i spasle je od sigurne tadašnje propasti, prema broju turske vojske pod mojom komandom.''
 
Појам Црна Гора датира из 1296. године, а помиње се и у 14-ом и 15-ом в. прије 1490-их кад су Турци освојили Зету Црнојевића https://sr.wikipedia.org/wiki/Црна_Гора#Етимологија

Ta "Crna Gora" nije znacila podlovcensku Crnu Goru, vec vjerovatno danasnje Crno Brdo na skadarskom jezeru. Da podsjetim, postoji stotina "Crna Gora" u svijetu pa i u srpskim zemljama.
https://sr.wikipedia.org/wiki/Црна_Гора#Етимологија
Логика ти је посве накарадна. По тој твојој логици ја могу рећи да Турци никед нису владали Дрваром зато што се Дрвар у турско доба зва Унац, а данашње име је добио након 1878. кад је дошла Аустроугарска. Рећи да су Турци владали Дрваром 0 година само зато што се он током турске владавине зва другачије је сулудо. Исто тако пратећи твоју логику могу рећи да ни Турци ни Аустријанци никед нису владали Зрењанином зато што се исти у турско и аустријско доба звао Бечкерек и Велики Бечкерек, а име Зрењанинин носи од 1946. године по палом учеснику НОБ-а Жарку Зрењанину. Отиди у Зрењанин и видићеш трагове аустријске/хабзбуршке владавине која је трајала 202 године (1718-1918),а чињеницу да је данашњи Зрењанин био под Хабзбрурзима немере обрисати то што се он у њиво доба зва друкчије.

@Perperius
Drvar i Zrenjanin nijesu regioni vec sela. Podlovcenska Crna Gora ne postoji kao entitet do 1513. godine, niti je bila naseljena do malo prije toga.
 
Ta "Crna Gora" nije znacila podlovcensku Crnu Goru, vec vjerovatno danasnje Crno Brdo na skadarskom jezeru. Da podsjetim, postoji stotina "Crna Gora" u svijetu pa i u srpskim zemljama.
https://sr.wikipedia.org/wiki/Црна_Гора#Етимологија

Drvar i Zrenjanin nijesu regioni vec sela. Podlovcenska Crna Gora ne postoji kao entitet do 1513. godine, niti je bila naseljena do malo prije toga.
Termin "Crna Gora" se odnosio na razne teritorije kroz istoriju, ali danas se misli na teritoriju države Crne Gore, za podlovćensku CG se koristi termin "Stara Crna Gora". Tehnički, Osmanlije su osvojile Zetu.
 
Termin "Crna Gora" se odnosio na razne teritorije kroz istoriju, ali danas se misli na teritoriju države Crne Gore, za podlovćensku CG se koristi termin "Stara Crna Gora". Tehnički, Osmanlije su osvojile Zetu.

Tako je. I Zeta je bila teritorija drugacijeg oblika, granica i karaktera od podlovcenske Crne Gore. I danas "Zeta" predstavlja region pri Skadarskom Jezeru.
 
Ta "Crna Gora" nije znacila podlovcensku Crnu Goru, vec vjerovatno danasnje Crno Brdo na skadarskom jezeru. Da podsjetim, postoji stotina "Crna Gora" u svijetu pa i u srpskim zemljama.
https://sr.wikipedia.org/wiki/Црна_Гора#Етимологија

Drvar i Zrenjanin nijesu regioni vec sela. Podlovcenska Crna Gora ne postoji kao entitet do 1513. godine, niti je bila naseljena do malo prije toga.
Кроз данашњу тзв. Стару Црну Гору су газила копита турских коња од 1490-их, како год се онда та територија звала.
Шумадија се под тим именом помиње од почетка 18-ог в. и по твојој логици она је под Турцима била само 100 и нешто година, јербо се по твојој логици рачуна од кад носи то име а не од 1459. кад је територија данашње Шумадије пала под Турке само се није тако звала. :rotf:
 
Poslednja izmena:
CG je pokorena 1481-1603. godine. Poslije pobjede na Ljeskopolju, Turci nikad opet ne upravljaju Crnom Gorom.
Ne. Crna Gora je na kratko pokorena od osmanlija u periodu 1479-1481. godine. Konačno je pokorena 1496. godine. Određenu autonomiju je stekla 1513. godine. Prestala je da priznaje osmansku vlast tek za vrijeme Morejskog rata u periodu 1684-1699. godine.
Ta bitka na Lješkopolju iz 1603. godine je bila jedna od bitaka za očuvanje povlastica koje je sultan podario Crnogorcima, to nije bila borba sa ciljem oslobođenja ili nepriznavanja osmanske vlasti. U tom periodu sa kraja XVI i početka XVII vijeka lokalni sandžak begovi su počeli da ugrožavaju autonomiju Crne Gore. Ali su uspjeli samo stanovništvo u ravničarskim krajevima da pretvore u raju. Do tada granice Crne Gore su bile: na sjeveru rijeka Zeta, na istoku Morača i Skadarsko jezero. Upravo se od tada te granice pomjeraju ka visočijim brdskim krajevima južno, a samo Lješkopolje, Bjelopavlićka i dio Zetske ravnice potpada pod direktnu osmansku vlast. Tamošnjem stanovništvu je nametnut rajetinski sistem umjesto filuridžijskog koji su uživali od 1513. godine i ti krajevi se zbog toga od tada ne ubrajaju u "staru Crnu Goru".
 
Кроз данашњу тзв. Стару Црну Гору су газила копита турских коња од 1490-их, како год се онда та територија звала.
Шумадија се под тим именом помиње од почетка 18-ог в. и по твојој логици она је под Турцима била само 100 и нешто година, јербо се по твојој логици рачуна од кад носи то име а не од 1459. кад је територија данашње Шумадије пала под Турке само се није тако звала. :rotf:

Imas li izvora za termin Sumadije? U 11-12 vijeku Sumadija se zove u izvorima "Silva Magna Bulgarica", ili "Velika bugarska šuma". Šumadija se moze smatrati kao skracenica za ovaj naziv, "Velika Šuma" = Šumadija

Ne samo sto nosi ime, nego entitet u tim granicama (stare CG) nije postojalo do Turaka. To je kao da govoris da je kralj Tvrtko vladao Republikom Srpskom.
 
Ne. Crna Gora je na kratko pokorena od osmanlija u periodu 1479-1481. godine. Konačno je pokorena 1496. godine. Određenu autonomiju je stekla 1513. godine. Prestala je da priznaje osmansku vlast tek za vrijeme Morejskog rata u periodu 1684-1699. godine.

Crna Gora fakticki ne postoji do 1513. godine sa upostavljenjem osmanskog Sandzaka Crne Gore. Ivanbeg se vraca u Zetu 1481.g. kao turski vazal i dobija titulu Beg. Dakle formalno i pravno mozemo samo govoriti o Zeti prije 1513. godine. Neformalno mozemo govoriti o CG samo od 1482. godine sa osnivanjem i naseljavanjem Cetinja. Jer tada (1482) CG dobija svoj oblik i kolokvijalni naziv.

Ta bitka na Lješkopolju iz 1603. godine je bila jedna od bitaka za očuvanje povlastica koje je sultan podario Crnogorcima, to nije bila borba sa ciljem oslobođenja ili nepriznavanja osmanske vlasti. U tom periodu sa kraja XVI i početka XVII vijeka lokalni sandžak begovi su počeli da ugrožavaju autonomiju Crne Gore. Ali su uspjeli samo stanovništvo u ravničarskim krajevima da pretvore u raju. Do tada granice Crne Gore su bile: na sjeveru rijeka Zeta, na istoku Morača i Skadarsko jezero. Upravo se od tada te granice pomjeraju ka visočijim brdskim krajevima južno, a samo Lješkopolje, Bjelopavlićka i dio Zetske ravnice potpada pod direktnu osmansku vlast. Tamošnjem stanovništvu je nametnut rajetinski sistem umjesto filuridžijskog koji su uživali od 1513. godine i ti krajevi se zbog toga od tada ne ubrajaju u "staru Crnu Goru".

1603. godine su granice CG danasnja stara CG. Nikad prije 1878. godine nije Zetska ravnica ubrajana kao dio CG. Stara CG je reljefski entitet i geografski je formirana brdima. Dakle na sjeveru Pusti Lisac granica CG i Hercegovine, na istoku sa Bjelopavlicima Cevski Lisac, na zapadu sa Bokom Bukovine, izmedju Rijecke Nahije/Crmnice i Primorja Pastrovske Gore, a izmedju Ljesanske Nahije i Podgorice Velja Gora.
 
Crna Gora fakticki ne postoji do 1513. godine sa upostavljenjem osmanskog Sandzaka Crne Gore. Ivanbeg se vraca u Zetu 1481.g. kao turski vazal i dobija titulu Beg. Dakle formalno i pravno mozemo samo govoriti o Zeti prije 1513. godine. Neformalno mozemo govoriti o CG samo od 1482. godine sa osnivanjem i naseljavanjem Cetinja. Jer tada (1482) CG dobija svoj oblik i kolokvijalni naziv.
Imamo čitav niz spomena Crne Gore na prostoru srednjovjekovne Zete još od XIII vijeka. Crna Gora je predstavljala jednu oblast u okviru države Zete. U drugoj polovini XV vijeka Zetu sa juga osvajaju Mlečani, sa sjevera i istoka Osmanlije, taj ostatak Zete se sveo na njenu oblast Crnu Goru i tako postepeno dolazi do poistovjećivanja imena oblasti sa imenom države. To se desilo i prije konačnog pada Crne Gore/Zete pod osmansku vlast. Evo i dokaza, u povelji Ivana Crnojevića o granicama sela Bajica, Bjeloša i Očinića iz 1489. godine Ivan Crnojević spominje sud od 24 vlastelina iz Crne Gore i nabraja ih i navodi odakle su:
https://sazdanjecetinja.wordpress.com/2011/06/28/47-u-dvoru-na-cetinju-15-juna-1489-godine/
A u povelji Đurđa Crnojevića iz marta 1492. godine kojom određuje granice između Majina, Brajića, Crmnice i Paštrovića on se tituliše kao: "Mi Đurađ Crnojević, Crnojzi Gori gospodar":
https://sazdanjecetinja.wordpress.com/2011/06/28/62-cetinje-23-marta-1492-godine/
1603. godine su granice CG danasnja stara CG. Nikad prije 1878. godine nije Zetska ravnica ubrajana kao dio CG. Stara CG je reljefski entitet i geografski je formirana brdima. Dakle na sjeveru Pusti Lisac granica CG i Hercegovine, na istoku sa Bjelopavlicima Cevski Lisac, na zapadu sa Bokom Bukovine, izmedju Rijecke Nahije/Crmnice i Primorja Pastrovske Gore, a izmedju Ljesanske Nahije i Podgorice Velja Gora.
Nije tačno. Teritoriju Crne Gore početkom XVI vijeka, kojom su vladali Crnojevići čini prostor između Skadarskog jezera, donjeg toka rijeke Morače, Zete, Budoša, Pustog Lisca do Crkvica iznad mora, Golog vrha, Lovćena i Rumije. Crnoj Gori su takođe pripadali Brajići, Maine, Grbalj i Pobori, a od Pobora je išla ka moru, otprilike na prostoru između Miločera i Svetog Stefana. Ta teritorija je zapravo ostatak Zete od 1481.do 1496. godine. Kada je sultan Crnoj Gori podario autonomiju i pretvorio je u poseban sandžak u ovim granicama, podjelio je na šest nahija: Grbavci, Župa, Malonšići, Cetinje, Rijeka i jedna bezimena nahija. To se vidi u defteru iz 1523. godine a i u ostalim defterima do 1570 godine. Grbalj je bio sedma posebna nahija, ali pod upravom emina iz Herceg Novog. Nahija Župa je bila oblast sa naseljima: Beri, Tološi, Momišići, Vranići i okolina (Br. Đurđev, "Turska vlast u Crnoj Gori", str. 58, 69). Nahija Malonšići je obuhvatala današnju Bjelopavlićku ravnicu sa desne strane rijeke Zete. Veći dio nje će upravo krajem XVI vijeka zauzeti Bjelopavlići koji su do tada bili na lijevoj strani te rijeke, upravo u sklopu ovog pokušaja suzbijanja autonomije Crne Gore.
 
Imamo čitav niz spomena Crne Gore na prostoru srednjovjekovne Zete još od XIII vijeka. Crna Gora je predstavljala jednu oblast u okviru države Zete. U drugoj polovini XV vijeka Zetu sa juga osvajaju Mlečani, sa sjevera i istoka Osmanlije, taj ostatak Zete se sveo na njenu oblast Crnu Goru i tako postepeno dolazi do poistovjećivanja imena oblasti sa imenom države. To se desilo i prije konačnog pada Crne Gore/Zete pod osmansku vlast. Evo i dokaza, u povelji Ivana Crnojevića o granicama sela Bajica, Bjeloša i Očinića iz 1489. godine Ivan Crnojević spominje sud od 24 vlastelina iz Crne Gore i nabraja ih i navodi odakle su:
https://sazdanjecetinja.wordpress.com/2011/06/28/47-u-dvoru-na-cetinju-15-juna-1489-godine/
A u povelji Đurđa Crnojevića iz marta 1492. godine kojom određuje granice između Majina, Brajića, Crmnice i Paštrovića on se tituliše kao: "Mi Đurađ Crnojević, Crnojzi Gori gospodar":
https://sazdanjecetinja.wordpress.com/2011/06/28/62-cetinje-23-marta-1492-godine/

To su iz 1492/1489. godine. Konstantin Jirecek i tvrdi da prije kraja 15.vijeka naziv "Crna Gora" nije koriscen za podlovcenski prostor. A za vrijeme Crnojevica njihov prostor zovu Zeta. Crna Gora je i tada samo planinski masiv oko Lovcena.
https://sazdanjecetinja.wordpress.com/2011/06/28/62-cetinje-23-marta-1492-godine/
Nije tačno. Teritoriju Crne Gore početkom XVI vijeka, kojom su vladali Crnojevići čini prostor između Skadarskog jezera, donjeg toka rijeke Morače, Zete, Budoša, Pustog Lisca do Crkvica iznad mora, Golog vrha, Lovćena i Rumije. Crnoj Gori su takođe pripadali Brajići, Maine, Grbalj i Pobori, a od Pobora je išla ka moru, otprilike na prostoru između Miločera i Svetog Stefana. Ta teritorija je zapravo ostatak Zete od 1481.do 1496. godine. Kada je sultan Crnoj Gori podario autonomiju i pretvorio je u poseban sandžak u ovim granicama, podjelio je na šest nahija: Grbavci, Župa, Malonšići, Cetinje, Rijeka i jedna bezimena nahija. To se vidi u defteru iz 1523. godine a i u ostalim defterima do 1570 godine. Grbalj je bio sedma posebna nahija, ali pod upravom emina iz Herceg Novog. Nahija Župa je bila oblast sa naseljima: Beri, Tološi, Momišići, Vranići i okolina (Br. Đurđev, "Turska vlast u Crnoj Gori", str. 58, 69). Nahija Malonšići je obuhvatala današnju Bjelopavlićku ravnicu sa desne strane rijeke Zete. Veći dio nje će upravo krajem XVI vijeka zauzeti Bjelopavlići koji su do tada bili na lijevoj strani te rijeke, upravo u sklopu ovog pokušaja suzbijanja autonomije Crne Gore.

"Zupa" i "Grbavci" - Ljesanska Nahija, Cetinje - Katunska Nahija, Rijeka - Rijecka Nahija i Crmnica. Malonsici su obuhvatili dio Komana i Zagaraca (Katunska Nahija).
 
To su iz 1492/1489. godine. Konstantin Jirecek i tvrdi da prije kraja 15.vijeka naziv "Crna Gora" nije koriscen za podlovcenski prostor. A za vrijeme Crnojevica njihov prostor zovu Zeta. Crna Gora je i tada samo planinski masiv oko Lovcena.
https://sazdanjecetinja.wordpress.com/2011/06/28/62-cetinje-23-marta-1492-godine/
Najvjerovatnije masiv Lovćena i Rumije sa okolinom. Kasnije se postepeno proširio i na čitav taj kraški predio do rijeka Zete i Morače.
"Zupa" i "Grbavci" - Ljesanska Nahija, Cetinje - Katunska Nahija, Rijeka - Rijecka Nahija i Crmnica. Malonsici su obuhvatili dio Komana i Zagaraca (Katunska Nahija).
Ali vidiš da nahija Župa obuhvata sela nekadašnja Tološe, Momišiće, Vraniće - to su danas gradska i prigradska naselja Podgorice sa desne strane rijeke Morače. Takođe jasno je dokazano da je župa Malonšići obuhvatala prostor današnje Bjelopavlićke ravnice sa desne strane rijeke Zete. O tome postoji i sijaset dokaza u radovima o Bjelopavlićima. U radu je jasno navedeno i dokazano da je Crna Gora pod osmanskim carstvom u XVI i XVII vijeku bila površinski veća od onoga što danas nazivamo "starom Crnom Gorom" a odnosi se na period XVIII vijeka.
 
Najvjerovatnije masiv Lovćena i Rumije sa okolinom. Kasnije se postepeno proširio i na čitav taj kraški predio do rijeka Zete i Morače.

Ali vidiš da nahija Župa obuhvata sela nekadašnja Tološe, Momišiće, Vraniće - to su danas gradska i prigradska naselja Podgorice sa desne strane rijeke Morače. Takođe jasno je dokazano da je župa Malonšići obuhvatala prostor današnje Bjelopavlićke ravnice sa desne strane rijeke Zete. O tome postoji i sijaset dokaza u radovima o Bjelopavlićima. U radu je jasno navedeno i dokazano da je Crna Gora pod osmanskim carstvom u XVI i XVII vijeku bila površinski veća od onoga što danas nazivamo "starom Crnom Gorom" a odnosi se na period XVIII vijeka.

Nijesu Malonsici isti kao Bjelopavlici. Bjelopavlici su vec u Zetskoj Ravnici 1444.godine. Malonsici obuhvataju teritoriju prije Bjelopavlica prema PG.

Ada jes, a i danas Ljesanska Nahija je prigradska naselja Podgorice. Vranici, Veljo brdo, Momisici, to su sve brdski djelovi PG, geografski spojeni sa Bandicima i Katunskom Nahijom.

Pa prije Istrage Poturice poznato je da Crna Gora je manja od stare CG. Odnosno Virpazar, Rijeka Crnojevica, pa i djelovi Cuca su pod Turcima.
 
Nijesu Malonsici isti kao Bjelopavlici. Bjelopavlici su vec u Zetskoj Ravnici 1444.godine. Malonsici obuhvataju teritoriju prije Bjelopavlica prema PG.
Do kraja XVI vijeka Bijelopavlića nema na desnoj strani rijeke Zete. Ali ima na lijevoj. Šta je sporno? Malonšići su obuhvatali i naselja Kosovi Lug, Jastreb, Lazine ...
Ada jes, a i danas Ljesanska Nahija je prigradska naselja Podgorice. Vranici, Veljo brdo, Momisici, to su sve brdski djelovi PG, geografski spojeni sa Bandicima i Katunskom Nahijom.
Pa o čemu ja pričam - Crna Gora u XVI i XVII vijeku je imala granicu na rijeci Zeti i Morači. I shvataš li da recimo zgrade Pet udovica u Podgorici pripadaju Momišićima - eto ih tik izviše Morače; Malo brdo, tik uz Moraču; Vranići i Vranićke njive - tik uz ušće Zete i Morače; Velje Brdo, tik uz rijeku Zetu.
A da su baš ta naselja pripadala Katunskoj nahiji u XVIII vijeku, teško. Bila su pod direktnom osmanskom vlašću. Mada se Crnogorci na Velje i Malo brdo ponekad jesu širili sa stokom.
Pa prije Istrage Poturice poznato je da Crna Gora je manja od stare CG. Odnosno Virpazar, Rijeka Crnojevica, pa i djelovi Cuca su pod Turcima.
Shvataš li da je cijela Crna Gora pod Turcima prije kraja XVII vijeka? Pročitaj još jednom rad Branislava Đurđeva - Virpazar i Rijeka Crnojevića su u sastavu Crne Gore, o Cucama da ne govorimo. Zar treba sada da vadim citate iz rada? I "istrage poturica" nikada nije ni bilo, to je mit. I to je odavno poznato u istoriografiji.
 
Da rijesimo pitanje, zasto turska imperija iako puno puta napala, nikad nije pokorila i osvojila Crnu Goru.

Ovo nije tačno, skoro cela Crna Gora je bila pod Turcima.

Postojao je skup srpskih plemena u planinski nepristupačnim krajevima oko Cetinja koji su kontrolisali tu teritoriju i oko te teritorije je kasnije nastala Crna Gora, širenjem te teritorije. Ali reći da zbog toga što deo Crne Gore nije bio pod Turcima znači i da Crna Gora kao takva nije bila pod Turcima, to je kao da Hrvatska kaže kako Hrvatska nikad nije pala pod Turke jer je Dubrovnik bio nezavistan, a ignorišući duh vremena i ideološki kontinuitet stanovništva.

U Cetinju su, na primer, u ono vreme živeli srpski ratoborni stočari koji su negovali kosovski mit i narodnu epiku, a bavili se pljačkom i plemenskim ratovima. Danas u Cetinju žive multi-kulturni etnički mešanci Srba i Italijana koji nemaju srpski nacionalni identitet, a direktni su protivnici svim mitskim idealima koje su imali stanovnici tog istog područja pre 300 godina. Ovo je isto kao priča o Tesli rođenom u Republici Hrvatskoj, državi hrvatskog naroda u kojoj su u službenoj upotrebi hrvatski jezik i latinično pismo.

Svaki napad na Crnu Goru je bilo sa ciljem potpunog istrebljenja.

Nijedan napad Turske nije bio sa ciljem potpunog istrebljenja nego sa ciljem širenja imperije.
 

Back
Top