Zasto je lazirano sletanje na mesec

„Lažni otisci stopala"

I konačno, ako se nije desilo... zašto se Sovjeti nisu pridružili teorijama zavere?​


Jedno pitanje koje se često upućuje teoretičarima zavere jeste: ako je ono lažirano, zašto se Sovjetski Savez koji se nalazio usred Hladnog rata sa SAD-om, pa i sam učestvovao u tajnom programu slanja ljudi na Mesec, ne bi uključio u tu čitavu ujdurmu?

2025-06-11-12-57-11-293.jpg


 
... pa dobro sto opet nisu otisli na Mesec, tehnologija je znatno uznapredovala, nisi Sizife od juce rodjen?
Let na Mesec je tada Amerikance koštao 150 milijardi dolara u današnjim dolarima. Armija ljudi bila je zaposlena oko tog projekta, skoro 400 hiljada ljudi. To je ogromna mašinerija. Trošak je morao da odobri Kongres, a jedina institucija koja je mogla da ga izvede bila je NASA. Tada je maltene 5% kompletnog državnog budžeta USA išlo za NASA, a danas je to 20 puta manje, a cena takvog projekta bi lagano bila još i veća nego što je bila. Zato nikome ne pada na pamet da uopšte izađe sa takvim zahtevom. A i što bi?

Cela ideja Apolo projekta bila je da se porazi SSSR u svemirskoj trci. I to su i uspeli i zato su pristali na taj trošak. U naučnom smislu, prvo sletanje je bilo najvažnije, jer su praktično doneli sav materijal koji je trebao, uzorke i fotografije, a svako sledeće sletanje bilo je sve manje ekonomski opravdano, do trenutka do kad su odustali. Danas više nema interesa u tom nekom smislu, ali postoji interes da se napravi stalna naseobina i naučna baza. Problem je što para nema, pa sve ide sporo, danas bi kongres teško odobrio trošak od par stotina milijardi dolara za nešto što nema neku naročitu svrhu osim turističke. Pre će to uraditi SpaceX nego NASA.

Posle Apolo programa NASA je krenula da razmišlja o "reciklabilnim" letelicama, pa je krenula da ulaže pare u Čelendžer program, gde bi letelice bile ponovo upotrebljive, kao i teleskope, Habl i tako dalje. Nije bilo nikakve šanse da ponovo dobiju takve pare za tako nešto kao što je Apolo.

Međutim, svi ovi argumenti nekome ko je skeptik ne znače ništa, jer taj ne razmišlja racionalno u kontekstu novca i interesa. Ali eto, ako hoćeš ti razmisli o ovome što sam napisao.
 
Let na Mesec je tada Amerikance koštao 150 milijardi dolara u današnjim dolarima. Armija ljudi bila je zaposlena oko tog projekta, skoro 400 hiljada ljudi. To je ogromna mašinerija. Trošak je morao da odobri Kongres, a jedina institucija koja je mogla da ga izvede bila je NASA. Tada je maltene 5% kompletnog državnog budžeta USA išlo za NASA, a danas je to 20 puta manje, a cena takvog projekta bi lagano bila još i veća nego što je bila. Zato nikome ne pada na pamet da uopšte izađe sa takvim zahtevom. A i što bi?

Cela ideja Apolo projekta bila je da se porazi SSSR u svemirskoj trci. I to su i uspeli i zato su pristali na taj trošak. U naučnom smislu, prvo sletanje je bilo najvažnije, jer su praktično doneli sav materijal koji je trebao, uzorke i fotografije, a svako sledeće sletanje bilo je sve manje ekonomski opravdano, do trenutka do kad su odustali. Danas više nema interesa u tom nekom smislu, ali postoji interes da se napravi stalna naseobina i naučna baza. Problem je što para nema, pa sve ide sporo, danas bi kongres teško odobrio trošak od par stotina milijardi dolara za nešto što nema neku naročitu svrhu osim turističke. Pre će to uraditi SpaceX nego NASA.

Posle Apolo programa NASA je krenula da razmišlja o "reciklabilnim" letelicama, pa je krenula da ulaže pare u Čelendžer program, gde bi letelice bile ponovo upotrebljive, kao i teleskope, Habl i tako dalje. Nije bilo nikakve šanse da ponovo dobiju takve pare za tako nešto kao što je Apolo.

Međutim, svi ovi argumenti nekome ko je skeptik ne znače ništa, jer taj ne razmišlja racionalno u kontekstu novca i interesa. Ali eto, ako hoćeš ti razmisli o ovome što sam napisao.
Na koju foru je komunikacija Zemlja Mesec bila sa zakašnjenjem 12 sekundi u periodu žične telefonije
a danas sa digitalnom tehnologijom komunikacija kasni 8 minuta?
 
Zasto je lazirano sletanje na mesec

. . . . . , (skrepanje paznje sa pljacke u progresu na apsolutno nebitne stvari) igra pokrivalica
. . . . , da bi se kreirala druga, nova, (lazna) realnost za populaciju na samo USA nego cele planete, da be se skrenula paznja 180 stepeni sa prave realnosti, pljacke / ratovi, Vijetnam, Kambodza, itd / Azija, svrgavanje Saha-Kralja Irana sa CIA-MI6-DGSE agentom Ajatolom Homeiniem. kontragejt, vrsljanje po svim latino juzno Americkim kolonijama, cijine prljave igree i ratovi, Afrika i bliski istok itd itd. i, zatim najvaznije (zamalo) eskalacijom ili nuklearnim ratom sa SSSRom. Ceo svet se klanjao 8 sati dnevno isred tv ekrana, novom bogu, koji se zvao "sletanje na mesec"
 
Na koju foru je komunikacija Zemlja Mesec bila sa zakašnjenjem 12 sekundi u periodu žične telefonije
a danas sa digitalnom tehnologijom komunikacija kasni 8 minuta?
Komunikacija sa Meseca nikada nije kasnila 12 sekundi. Pravo kašnjenje je bilo oko 1,28 sekundi jer je to fizičko ograničenje — brzina svetlosti.

A 8 minuta se odnosi na Sunce, ne na Mesec, jer signal do Sunca putuje oko 8 minuta (150 miliona km, a do meseca je samo 380 hiljade km)

Na origirnalnim snimcima se lepo čuje pauza od 2.5 sekundii u razgovoru sa astronautima na Mesecu, jer signalu tačno treba toliko da ode i da se vrati od Meseca do Zemlje. Tako je bilo i tad a tako je i sad, jer se brzina svetlosti nije menjala u međuvremenu. :mrgreen:
 

Back
Top