Zanimljivosti iz sveta umetnosti

„Santa Marija dela Salute (Gospa od Zdravlja), koju stanovnici Venecije jednostavno zovu Salute, je poznata mletačka crkva, bazilika smeštena na uskom Rtu Carine koji se nalazi između Velikog kanala (Canal Grande) i zaliva Svetog Marka u laguni, preko puta Trga Svetog Marka. To je manja mletačka crkva po svojim dimenzijama, njene harmonične i klasične proporcije su toliko prepoznatljive i povezane sa Venecijom da je jedna od najfotografisanijih crkava u Italiji.
Ovu veoma poznatu baziliku sagradili su stanovnici Venecije kao odgovor na veliku epidemiju kuge koja je desetkovala stanovništvo grada u sedamnaestom veku.“
541315451_10237879387941664_5027985278599748774_n.jpg
 
Jedna od najpoznatijih poštanskih maraka čuvenog umetnika Đorđa Andrejevića Kuna, stvorena u ratnim uslovima, imala je neobičnu sudbinu. Od Drvara, gde je urađena, prošla je trnovit put, čuvana i skrivana kao istinska relikvija, na kraju se obrela u zbirci PTT muzeja u Beogradu. Sve je počelo za vreme Drugog zasedanja AVNOJ-a kada je Kun od Todora Vujasinovića, poverenika za ekonomsku obnovu, dobio nalog da uradi nacrt i kliše za prvu zvaničnu partizansku marku Jugoslavije.

Kliše je izradio na kruškovom drvetu i otisnuo 20 primeraka tamnocrvene boje. Na sredini je bio crtež partizanskog borca koji u levoj ruci drži razvijenu jednobojnu zastavu, a u desnoj ruci pušku. Na gornjoj strani je natpis „Jugoslavija”, ispisan latinicom, a na donjoj ćirilicom. Nije otisnuta novčana vrednost (nema nominalu), jer na oslobođenoj teritoriji novac nije bio u opticaju. S desne strane ispod crteža umetnik se potpisao sa Kun.

Prva-partizanska-potanska-marka.jpg
 
Kraljevska palata Kazerta, koja se nalazi u Kazerti, u Italiji, zapanjujući je primer barokne arhitekture, a projektovao ju je arhitekta Luiđi Vanviteli u 18. veku.
Naručena od strane Burbona, služila je kao kraljevska rezidencija Napuljskog kraljevstva. Palata se može pohvaliti sa preko 1200 soba, raskošnim vrtovima i grandioznim stepeništem, što odražava raskoš i ambicije svog doba. Njeno prostrano imanje karakterišu fontane, vodopadi i prelepo uređen park, što je čini mestom svetske baštine UNESKO-a i izvanrednim svedočanstvom kraljevske ekstravagancije..

541089357_754667117412078_5258870128557663820_n.jpg
 
Leonardo da Vinči je čitav život bio vegeterijanac
Pisao je levom rukom, i koristio je "ogledalsko pisanje",(pisao je sa desna na levo), postoje tvrdnje da je to radio da bi kriptovao svoje zapise.
Bio je pod prismotrom "Noćnih čuvara" (moralne policije u doba renesanse) jer je anonimno bio optužen da je homoseksualac.
On je najveći intelektualac renesansnog doba, pored slikarstva i vajarstva, interesovao se za anatoniju, astronomiju, geometriju, fiziku, građevinarstvo...
t_2088125_leonardo_da_vinci_pinkjeca_cool_v.jpg
 
Svoje čuvene brkove Salvador Dali puštao i negovao po uzoru na španskog slikara iz 17. Veka, Dijega Velaskeza.
Jedno svoje predavanje držao je obučen u ronilačko odelo i zamalo se ugušio u njemu.
Salvador Dali je posle smrti, sve svoje bogatstvo ostavio Španiji.

t_1383785_salvador_dali_pinkjeca_cool_v.jpg
 
Mikelanđelo Buonaroti je pored toga što je bio vajar, slikar, arhitekta, bio i poeta.
Pesme je pisao za sebe, ne za objavljivanje, i nalaze se na poleđini slika ili njegovih skica. Jedna od njegovih pesama je i "Teško meni".
 
Rembrant, poznati holandski slikar, bio je strastveni kolekcionar umetničkih dela.
Njegova kolekcija je bila veoma vredna, velika remek-dela, crteži, i bakrorezi, prepliću se sa antičkim skulpturama i egzotičnim zanimljivostima.
Posedovao je i fascikle sa listovima koji su pripadali Rafaelu, Direru, Golcijusu, a posebno treba napomenuti one koji su pripadali Ticijanu i Rubensu. Kada je zapao u finansijsku krizu, sve je morao da proda.

t_1809665_rembrant_pinkjeca_cool_v.jpg
 
Bajkovita suboticka secesija

Zgrada banke nalazi se u Subotici, u ulici Korzo broj 4, podignuta 1907 godine. Kao dragoceni spomenik napretka grada i početka nastupajuće moderne arhitekture predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture.

Zgrada je podignuta za potrebe Subotičke trgovačke banke, po projektu Marcela Komora i Dežea Jakaba, u stilu mađarske varijante secesije. To je dvospratni, ugaoni objekat, osnove u obliku nepravilnog četvorougaonika, sa prizemljem gde dominiraju izlozi sačuvani u svom izvornom obliku, kao i glavni ulaz u banku koji je sačuvao svoj izvorni, kitnjasti izgled flankiran sa dva polustuba prekrivena ornamentikom vinove loze koja se na gornjim ivicama pretvara u paunovo pero. Polusprat, kao praktičan detalj potencira prizemlje kao dominantni izvrsno osvetljeni poslovni prostor.

561609278_10215012882993540_7464024118950773146_n.jpg
..
4.jpg
 
Slika nemačkog umetnika Gerharta Rihtera prodata je za 26,4 miliona evra.
Slika je inače pripadala rok muzičaru Eriku Kleptonu, a prodata je anonimnom kupcu koji se na aukciji nadmetao preko telefona.
Niko nije očekivao da će slika dostiči tu cenu, očekivalo se da će biti prodata za 11-15 miliona evra.

claptons-richter-auction.jpg
 
Pol Gogen pored toga što je slikao, radio je i kao berzanski broker
Odmore je provodio slikajući sa Polom Sezanom i Pisaroom.
Kao i Vinsent Van Gog, slikajući u Arlu, imao je napade depresije i pokušao je da sebi oduzme život.

t_1599455_pol_gogen_pinkjeca_cool_v.png
..
d_4423185_t_1495_pol_gogen_cool_m.jpg
 
Posle smrti slikarke Fride Kalo njen muž naredio je da se njena odeća zaključa na 15 godina.
Frida je bila poznata po sasvim neobičnim haljinama,cveću i trakama u kosi. Haljine su joj šile indijanske švalje.
d_4410445_t_1495_frida_kalo_cool_m.jpg
 
Paji Jovanoviću nadahnuće i muza bila je njegova 33-i godine mlađa žena, Hermina Muni Dauber.
Ovekovečio je na više portreta, aktova i studija, a najlepši je njen portret "Muni u salonu", u raskošnoj haljini, sa bisernom ogrlicom.
t_1573065_paja_jovanovic_pinkjeca_cool_v.jpg
 

Back
Top