Zanimljivosti iz sveta umetnosti

Рукавица парадног оклопа Хенрика ИИИ Француског. Направљено 1570. године, сада изложено у Царској оружарници у Бечу
E8xVgVaVEAMaVDC
 
Leonardo Da Vinči -ZANIMLJIVOSTI


1630846575823.png


-Leonardo da Vinči je čitav život bio vegeterijanac.

-Pisao je levom rukom, i koristio je "ogledalsko pisanje",(pisao je sa desna na levo), postoje tvrdnje da je to radio da bi kriptovao svoje zapise.

-Bio je pod prismotrom "Noćnih čuvara" (moralne policije u doba renesanse) jer je anonimno bio optužen da je homoseksualac.

-Smatra se da je Leonardo jako volio životinje:

"Doći će vrijeme kada će ljudi poput mene na ubijanje životinja početi da gledaju kao što sada gledaju na ubijanje ljudi."

Prema jednoj priči, kupovao je ptice na lokalnoj tržnici i zatim ih iz kaveza puštao na slobodu.
Naročito se divio mačkama, koje se pojavljuju i na mnogim njegovim skicama.
Među njegovim rukopisima postoji nekoliko stranica koje su u potpunosti posvećene studijama mačaka,
na kojima su istaknute njihove razne karakteristike, položaji i navike.
Te skice su živopisne i otkrivaju nam istinsku naklonost koju je osjećao prema toj životinjskoj vrsti.
**Od sredine do kraja sedamdesetih godina petnaestog vijeka Leonardo je radio na jednom nizu različitih studija na temu Bogorodice i Hrista, sa mačkom. Isprva se smatralo da na osnovu tih početnih studija nije izradio slike. Međutim, nedavno je otkriveno da je upravo Leonardo autor slike "Bogorodica s mačkom" koja se nalazi u kolekciji industrijalca Karla Naje u italijanskom gradu Savona.**


1630846456263.png



-MONA LISA je njegovo najpoznatije delo -Ovaj portret je do danas predmet žustrih rasprava.
Jedna od najneobičnijih hipoteza je da je to autoportret Leonarda kao žene

-Trebalo mu je oko 10 godina da naslika usne Mona Lise

-Leonardo je nosio ružičasto kako bi njegov ten izgledao sveže

-Nije se nikada ženio i nije imao dece.

-On je nedvojbeno jedan od najvećih mislilaca koji je bio za nekoliko stotina godina ispred svoga vremena.



.


 
Crtice:




1.
Francuski slikar Claude Monet (1840. – 1926.)

1630846756307.png


- jedan od glavnih i najdosljednijih predstavnika impresionizma, zapamćen je po revolucionarnom pristupu boji, istraživanju svjetlosti i razvijanju neposrednog odnosa s prirodom. Premda su njegova djela danas među najvrednijima na svijetu, dobar dio života proveo je u teškoj neimaštini. U jednom trenutku, čak si je pokušao oduzeti život: shvativši da nema novca za račune, bacio se u Seineu, ali se ipak predomislio te nekako doplivao do obale.




2.. Rembrandt van Rijn (1606. – 1669.),

1630846823998.png



- jedan od najsvestranijih umjetnika svih vremena, stvarao je djela prepuna suosjećanja. Kao osoba je, međutim, bio sušta suprotnost: opisivali su ga kao egoista i patološkog škrca. Te osobine do izražaja su došle nakon što je njegova veza sa sluškinjom Geertje privedena kraju. Nesretna žena tužila ga je za lažno obećanje o braku te tražila da joj sud dodijeli neku vrstu alimentacije. Ne želeći joj dati ni novčića, potplatio je navodne svjedoke te je siroticu uspio strpati u zatvor pod optužbom da se bavila prostitucijom.




3.Giotto Di Bondon (1267-1337)

1630846989758.png



Pjesnik Dante bio je blizak prijatelj slikara. Kad je prvi put došao u njegov dom i vidio mu ružnu decu,djecu, poeta se zlobno nacerio. “Prijatelju, kako to da drugima stvaraš prekrasna djela, a sebi ovakva?” upitao ga je, upirući pstom u rugobnu nejačad. Poznat po smislu za humor, Giotto je kao iz topa odvratio: “Prijatelju, to ti je zato što djela namijenjena drugima stvaram danju, a ona sebi noću!”
 
4. Nadrealistički slikar Salvador Dalí (1904. – 1989.),

1630847181834.png



čovjek koji je svoje brkove nazivao antenama za komunikaciju s izvanzemaljcima, buduću suprugu zavodio utrljavši si izmet na kosu, a na povocu šetao ocelota, znakove mentalne nestabilnosti pokazivao je još kao dječak. Kad mu je bilo deset godina, gurnuo je vršnjaka s mosta. Na pitanje što ga je nagnalo na taj čin, odgovorio je: “Želio sam vidjeti boju krvi”.




5. Caravaggio (1571. – 1610.),

1630847275041.png



bio je prvorazredan nitkov. Pio je kao smuk, svakodnevno posjećivao bordele i lemao namjernike koje bi ga krivo pogledali, a sumnjičili su ga i za ubojstvo policijskog narednika. Zahvaljujući debelim vezama, uspio je pobjeći iz pitvora. Nije se opametio: za vrijeme igre slične tenisu, optužio je protivnika da vara te ga u bijesu ubio nožem. Osuđen na smrt, uspio je pobjeći iz Rima.




6.Pablo Picasso (1881. – 1973.),

1630847350220.png


osnivač kubizma i jedan od najutjecajnijih umjetnika dvadesetog stoljeća, imao je na stotine ljubavnih partnerica. Zanimljivo je da serijski ženskar nije osobito cijenio pripadnice ljepšeg spola, smatrajući ih intelektualno inferiornima muškarcima, a osobito alergičan bio je na one koje bi se drznule baviti se stvaralačkim radom!
 
Emile Zola i impresionisti

ac7f725f7b399b40d811c9174cfc499b_L Emil Zola od Edouard Manet.jpg

Emil Zola od Edouard Manet

Čuveni francuski pisac Emile Zola bio je blizak prijatelj mnogih mladih umetnika impresionista
u ranim fazama njegove karijere. Mnogo je vremena provodio s njima u pariškim kafićima i barovima, posećivao ih je u njihovim studijima, gledao ih na poslu i po potrebi pozirao za njih. Takođe su organizovali večernja okupljanja u njegovom velikom seoskom domu od 1866. godine nadalje. Do 1868., kao kritičar i romanopisac, Emile Zola je pisao u odbranu mladih impresionista.
U znak zahvalnosti za Zolinu podršku, Edouard Manet je 1868. posvetio pisac jednom od njegovih najlepših slika. Temeljni odnosi sa impresionistima započeli su u mladosti. Dok je bio student u Eksu, Emil Zola je bio prijatelj sa Polom Sezanom. Ova veza se nastavila u Parizu, gde je Sezan predstavio Zolu impresionistima. Emile Zola smatrao je impresioniste pionirima novog žanra slikarstva koji se uspio osloboditi stega ateljea i akademizma. On je slikovito opisao poreklo i karakteristike impresionizma: "Treba nam sunce, slobodan vazduh, svetla i mlada slika.
Neka sunce uđe i naslika stvari onako kako izgledaju pri punom svetlu dana." 1860-ih napisao
je članke o stvaralaštvu ranih impresionista, uključujući Claudea Moneta, Edgara Degasa, Frederica Bazillea i Pierre-Auguste Renoir-a. U romanu Njegovo remek -delo iz 1886. Emile
Zola ispričao je borbu impresionističkog pokreta u alegorijskoj formi. Roman je zasnovan na njegovom životu i životu njegovih prijatelja slikara impresionista i ispričan je u stilu koji vizuelnu logiku impresionizma transponuje u svet subjektivne percepcije, mišljenja i osećanja. Priča priču
o Claudeu Lantieru, ambicioznom i talentovanom mladom umetniku koji je došao iz provincije
da osvoji Pariz. On se bori za priznanje i prihvatanje odvažnog novog stila, ali je zgađen od siromaštva i nezainteresovanosti.
 
Плава луна ведрим зраком у прелести дивно тече испод поља звјезданије у прољећну тиху вече, сипље зраке магическе, чувства тајна нека буди, те смртника жедни поглед у дражести слаткој блуди. Над њом зв’језде ројевима брилијантна кола воде, под њом капље ројевима зажижу се ројне воде; на грм славуј усамљени армоничку пјесну поје, мушице се огњевите ка комете мале роје. Ја замишљен пред шатором на шарени ћилим сједим и с погледом внимателним сву дивоту ову гледим. Чувства су ми сад трејазна, а мисли се разлетиле; красота ми ова божа развијала умне силе. Него опет к себе дођи, у ништавно људско стање, ал’ лишено свога трона божество сам неко мање; претчувствијем неким слатким ход Дијанин величави душу ми је напојио – све њен в’јенац гледим плави, О насљедство идејално, ти нам гојиш бесмртије, те са небом душа људска има своје сношеније! Слух и душа у надежди пливајући танко пазе на ливади движенија – до њих хитро сви долазе! Распрсне ли пупуљ цв’јетни али кане роса с струка – све то слуху оштром грми, код мене је страшна хука; затрепте ли тице крила у бусењу густе траве, стрецања ме рајска тресу, а витлења муче главе. Тренућ ми је сваки сахат – моје време сад не иде; силе су ми на опазу, очи бјеже свуд – да виде. Док ево ти дивне виле лаким кроком ђе ми лети – завид’те ми, сви бесмртни, на тренутак овај свети! Ход је вилин млого дични на Аврорин када шеће, од сребрног свога прага над прољећем кад се креће; зрак је виле младолике тако красан ка Атине, огледало и мазање презиру јој черте фине. Устав’ луно, б’јела кола, продужи ми часе миле, кад су сунце над Инопом уставити могле виле. Прелесницу како видим, загрлим је кв бог вели, уведем је под шатором к испуњењу светој жељи. При зракама красне луне, при свјећици запаљеној пламена се споји душа ка душици раскаљеној и цјеливи божествени душу с душом драгом слију. Ах, цјеливи, божа мана, све прелести рајске лију! Цјелителни балсам свети најмирисни аромати што је небо земљи дало на усне јој стах сисати. Совршенство творенија, таинствене силе боже, ништа љепше нит’ је када нити од ње створит може! Малена јој уста слатка, а ангелски обрашчићи – од тисуће што чувствујем једну не знам сада рећи! Сњежана јој прса округла, а стрецају светим пламом, дв’је слонове јабучице на њих дубе слатким мамом; црна коса на валове низ рајске с игра груди... О дивото! Чудо смртни ере сада не полуди! Б’јела прса гордија су под црнијем валовима но планина гордељива под вјечнијем сњеговима на излазак кад је сунца са равнине цв’јетне гледим, кроз мрежицу танке магле величину кад јој сл’једим. Играм јој се с јабукама – два свијета срећна важе, к восхиштењу бесмртноме лишеника среће драже; зној лагани с њеном косом с занешене тарем главе... Друге среће, мало важне, за њу би да, и све славе. Не мичу се уста с устах – цјелив један ноћи ц’јеле! Јошт се ситан не наљубих владалице виле б’јеле; свезала се два погледа магическом слатком силом, као сунце с својим ликом када лети над пучином. Луна бјежи с хоризонта и уступа Фебу владу, тад из вида ја изгубим дивотницу моју младу!

https://forum.krstarica.com/threads/laku-noc-ti-zelim.177060/post-43379284
 
Najgori manijak svih vremena..krhka žena - Elizabeth Bathori. Mađarska grofica, upisana u
Ginisovu knjigu rekorda kao žena koja je počinila najviše ubistava. Grofica je ubila više od
600 tinejdžerki. Krvava dama imala je saučesnike, koje je dobro platila, pa su joj isporučene
nove žrtve. Kada su njena ubistva dokazana, zazidana je u sobi u kojoj je umrla 1614. godine
u 54. godini.
242403929_4636898436398669_484795819930909197_n.jpg
 
3D ledene skulpturice



21.jpg



Stručnjaci jedne od japanskih kompanija za proizvodnju
Alkoholnih pića,osmislili su orginalni projekat koji uspešno
Kombinuje umetnost i visoku tehnologiju .
Umesto tradicionalnih kockica leda za piće-
Oni prave male i delikatne 3D skulptirice.


Specijalna mašina pretvara led u umetnička dela.
Proces stvaranja jedne figure traje i do 6 sati .
Stoga ,masovna proizvodnja za sada nije moguća.

9.jpg
 

Back
Top