Zanimljivo o muzici

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
Leo Fender, tvorac električne i električne bas gitare, nije svirao gitaru, ali je svirao saksofon.
Leo nije bio gitarista, a legenda kaže da nije znao ni kako da pravilno drži gitaru.
Ovo ga očigledno nije odvratilo od stvaranja najpopularnijih električnih gitara na svetu.
Tehnicki gledano da i ne. Leo...odnosno Clarence Leonidas Fender zaista nije znao da svira gitaru. Da li su elektricna gitara i bas gitara njegov izum je za otvorenu debatu. Paul Tutmarc je izmislio elektricnu gitaru i bas gitaru desetak godina pre Leo Fendera. Isto kao sto mnogi tvrde da je Paul Bigsby prvi stavio magnet na "solid body" gitaru a Pol i Leo su bili odlicni prijatelji......
Ipak, Leo je najzasluzniji za popularizaciju elektricne gitare, masovnu proizvodnju i mnoge druge inovacija na gitari. Licno, ne bih diskutovao da li je tvorac elektricne gitare ili nije. Bio je inzinjer i inovator. To sto nije znao da svira nema nikakve veze niti umanjuje njegove zasluge. Pa i Edison je bio gluv pa mu to nije smetalo da izmisli prvi zvucni fonograf. Kreativnost ne poznaje granice.....
 
Grupa iz ružnog industrijskog grada Birmingema, napravila je pravu revoluciju u muzici. Black Sabbath na čelu sa Ozijem i Tonijem je napravio novi zvuk. Gitaristu benda Tonija Ajomija u 17. godini zadesila je nesreća koja je promenila čitav tok istorije muzike. Dok je radio u fabrici, nesrećnim slučajem odsečeni su mu vrhovi dva prsta. Tada je hteo da odustane od sviranja, međutim, kolega sa posla nije mu dozvolio da odustane i terao ga je da sluša džez gitaristu Djanga Rajnharta koji koristi samo dva prsta. Vratio se svojoj gitari i svoj blagi hendikep pretočio u svoju prednost. Koristio je tanje žice, a pošto nije imao osećaja, pritiskao ih je prilično jako. Na kraju je spuštao visinu tona u odnosu na standardne „štimunge“. Rođen je težak i mračan zvuk, sa izraženom distorzijom, koji danas nosi naziv metal.

Sabati na čelu sa Ozijem su napravili revoluciju u muzici.
 
Muzički žanr koji slušate ne utiče samo na vaše raspoloženje (tuga, sreća i sl.), već menja i vašu percepciju sveta koji vas okružuje.
U zavisnosti od muzike koju su slušali, možete kod drugih ljudi lako prepoznati sreću ili tugu.
 
Muzika je beskrajna po svojoj prirodi. Ma koliko da je neko virtuoz, uvek postoji neki novi muzički prostor za otkrivanje.
Jednostavno, kreativne mogućnosti muzike su beskrajne – zauvek
 
Sa muzičkim instrumentom u rukama, možete izraziti svoja osećanja na način koji se ne može uporediti ni sa čim drugim. Kada gitarista dozvoli svojoj gitari da „plače“ dok svira bluz, on zapravo pušta da sopstvena osećanja iz njega izađu, bez ikakve namere da ih prenese u reči. Kada saksofonista započne solo deonicu, on svira direktno iz svoje duše. Reči su potpuno nepotrebne.
 
Naučna studija je dokazala da nam se originalna verzija pesme više sviđa ne zato što je bolja, već zato što smo je prvo čuli. U studiji su učestvovali ljudi kojima su puštene dve verzije iste pesme, i oni su uvek birali prvu verziju kao bolju. Čak i kada je potpuno ista pesma puštena dva puta zaredom, oni su se odlučili za onu koju su prvo čuli.
 
Omiljena pesma svakog čoveka obično ga povezuje sa nekim emotivnim trenucima u njegovom životu.

Dok slušamo muziku, ritam našeg otkucaja srca počinje da prati ritam pesme koju slušamo.

Naučna studija iz 2007. godine dokazala je da muzika, pre svega klasična muzika, prija biljkama i stimuliše njihov rast.
 
Sa muzičkim instrumentom u rukama, možete izraziti svoja osećanja na način koji se ne može uporediti ni sa čim drugim. Kada gitarista dozvoli svojoj gitari da „plače“ dok svira bluz, on zapravo pušta da sopstvena osećanja izađu iz njega, bez ikakve namere da ih izrazi rečima. Kada saksofonista započne solo deonicu, on svira direktno iz svoje duše. Reči su potpuno nepotrebne.
 
Sa muzičkim instrumentom u rukama, možete izraziti svoja osećanja na način koji se ne može uporediti ni sa čim drugim. Kada gitarista dozvoli svojoj gitari da „plače“ dok svira bluz, on zapravo pušta da sopstvena osećanja iz njega izađu, bez ikakve namere da ih prenese u reči. Kada saksofonista započne solo deonicu, on svira direktno iz svoje duše. Reči su potpuno nepotrebne.
 
Muzika i mozak:
Istraživanja su pokazala da slušanje muzike, posebno pevanje, aktivira limbički sistem u mozgu i oslobađa dopamin, hormon sreće koji podiže raspoloženje.

Sviranje instrumenata:
Sviranje muzičkih instrumenata, poput bubnjeva, zahteva koordinaciju ruku, nogu i koncentraciju, što angažuje veliki deo mozga.

Učenje sviranja:
Bilo da je u pitanju učenje klavira ili bubnjeva, postavljanje realnih ciljeva i usredsređivanje na savladavanje određenih ritmova ili pesama može biti korisno.

Uživanje u muzici:
Nije važno koliko ste dobri u sviranju, važno je da uživate u procesu i da imate odgovarajući prostor i instrument.
 
Povodom 225. godine od smrti Mocarta Univerzal je izdao kolekciju CD-ova sa muzikom ovog umjetnika.
Kolekcija je sadržala 240 sati muzike, u čijem stvaranju je učestvovalo više od 600 solista i preko 60 orkestara.
 
Naučna studija je dokazala da nam se originalna verzija pesme više sviđa ne zato što je bolja, već zato što smo je prvo čuli. U studiji su učestvovali ljudi kojima su puštene dve verzije iste pesme, i oni su uvek birali prvu verziju kao bolju. Čak i kada je potpuno ista pesma puštena dva puta zaredom, oni su se odlučili za onu koju su prvo čuli.
"Nothing Compares 2 U" je izuzetak. Sumnjam da ima mnogo onih kojima se originalna pesma od Princa vise svidja od verzije Sinead O`Connor.
 

Back
Top