Zanat ili fakultet – ko bi trebalo da zarađuje više?

bird again

Buduća legenda
Poruka
32.064
Zanat ili fakultet? Da li je to uopšte dilema? Zarada zanatlija u Srbiji, utisak je, prestigla je ono što ostvare visokobrazovani poput lekara ili nastavnika.

Nedavno se oko toga povela velika i interesantna rasprava na društvenoj mreži X. Povod je bila objava u kojoj se jedna korisnica mreže požalila da joj je vodoinstalater za 15 minuta poslao naplatio 1.500 dinara. Drugi korisnik izneo je još drastičniji primer, da je platio 12.000 za desetominutni rad majstora.

Nadovezali su se brojni komentari. Dobar deo njih odnosio se na pitanja da li je to pravedno imajući u vidu da visokoobrazovani rade za manje.

Bilo je i onih koji su stali na stranu majstora. Isticali su da zanati odnosno znanje koje majstor ima i alat ipak koštaju, kao i vreme i fizički rad.

Podaci sajta Infostud pokazuju da zanatlije u Srbiji zarađuju značajne iznose. Ipak, zarada varira u zavisnosti od struke i iskustva.

IMG_0443.jpeg


https://forbes.n1info.rs/biznis/zanat-ili-fakultet-ko-bi-trebalo-da-zaradjuje-vise/
 
Podaci Infostuda pokazuju da poslednjih godina mladi u Srbiji najčešće upisuju studije psihologije, medicine, stomatologije, farmacije i IT. Pre svega zbog kombinacije prestiža, statusa i sigurnosti zapošljavanja. Psihologija se sve više doživljava kao savremena, uticajna profesija sa širokom primenom. Medicina i IT ostaju visoko kotirani zbog mogućnosti rada i u zemlji i u inostranstvu.

Istovremeno, raste interesovanje i za društvene nauke poput prava, ekonomije, političkih nauka i PR-a. Oni se vide kao “široki” smerovi sa potencijalom za različite karijerne puteve, pokazala je analiza sajta Infostud.

Sa druge strane, najmanje interesovanja vlada za nastavničke smerove – fizika, hemija, istorija, srpski jezik, poljoprivredne fakultete i teorijske nauke poput filozofije ili etnologije. Razlozi leže u niskim platama, lošem statusu prosvetnih radnika i percepciji da te studije ne vode ka održivoj karijeri.
 

Veštačka inteligencija smanjuje broj kancelarijskih poslova

Generalni direktor Amazona, Endi Džesi, poručio je zaposlenima da prihvate veštačku inteligenciju (AI) i upozorio da će ova tehnologija u narednim godinama dovesti do smanjenja broja zaposlenih u korporativnom sektoru. Svoju prognozu podelio je u internoj poruci zaposlenima u utorak, u kojoj ih je pozvao da "budu radoznali u vezi sa koriščenjem veštačke inteligencije".
Posmatramo sa stanovista nekog ko ostaje.
Fakultetlije nemaju gde da idu, nikome ne trebaju
 

Veštačka inteligencija smanjuje broj kancelarijskih poslova

Generalni direktor Amazona, Endi Džesi, poručio je zaposlenima da prihvate veštačku inteligenciju (AI) i upozorio da će ova tehnologija u narednim godinama dovesti do smanjenja broja zaposlenih u korporativnom sektoru. Svoju prognozu podelio je u internoj poruci zaposlenima u utorak, u kojoj ih je pozvao da "budu radoznali u vezi sa koriščenjem veštačke inteligencije".
Bolje da budu radoznali u vezi sa funkcionisanjem društva u uslovima nestanka struje
 
Zanat „otporan“ na AI

„To ih čini otpornim na ovaj tip promena, pa ih samim tim čini traženijim i više plaćenim. Drugi važan faktor jesu demografske promene. Stanovništvo u mnogim evropskim zemljama, uključujući Srbiju, rapidno stari. Sa sve manjim brojem mladih ljudi koji ulaze na tržište rada, posebno u tehničke i zanatske škole, dolazi do manjka radne snage upravo tamo gde je najpotrebnija. Pad nataliteta i migracije dodatno pojačavaju ovaj problem, ostavljajući mnoga radna mesta nepopunjena“, dodaje.

Ove promene nisu svojstvene samo za Srbiju, i dešavaju se vrlo intenzivno globalno posmatrano.

Globalno je prosečan prinos na visoko obrazovanje i dalje značajan, uprkos velikom povećanju ponude obrazovanih radnika u poslednjih nekoliko decenija
 
Ove promene nisu svojstvene samo za Srbiju, i dešavaju se vrlo intenzivno globalno posmatrano.
Globalno je prosečan prinos na visoko obrazovanje i dalje značajan, uprkos velikom povećanju ponude obrazovanih radnika u poslednjih nekoliko decenija
Bukvalno samo Srbija povecava ulaganja u visoko obrazovanje, da bi se dodvorila zgubidanima. Jos u decembru sam tvrdio da je ispunjavanje njihovih zahteva katastrofalna greska.
 

Veštačka inteligencija smanjuje broj kancelarijskih poslova

Generalni direktor Amazona, Endi Džesi, poručio je zaposlenima da prihvate veštačku inteligenciju (AI) i upozorio da će ova tehnologija u narednim godinama dovesti do smanjenja broja zaposlenih u korporativnom sektoru. Svoju prognozu podelio je u internoj poruci zaposlenima u utorak, u kojoj ih je pozvao da "budu radoznali u vezi sa koriščenjem veštačke inteligencije".

Fakultetlije nemaju gde da idu, nikome ne trebaju
Naravno da trebaju.
 
Zanat ili fakultet? Da li je to uopšte dilema? Zarada zanatlija u Srbiji, utisak je, prestigla je ono što ostvare visokobrazovani poput lekara ili nastavnika.

Nedavno se oko toga povela velika i interesantna rasprava na društvenoj mreži X. Povod je bila objava u kojoj se jedna korisnica mreže požalila da joj je vodoinstalater za 15 minuta poslao naplatio 1.500 dinara. Drugi korisnik izneo je još drastičniji primer, da je platio 12.000 za desetominutni rad majstora.

Nadovezali su se brojni komentari. Dobar deo njih odnosio se na pitanja da li je to pravedno imajući u vidu da visokoobrazovani rade za manje.

Bilo je i onih koji su stali na stranu majstora. Isticali su da zanati odnosno znanje koje majstor ima i alat ipak koštaju, kao i vreme i fizički rad.

Podaci sajta Infostud pokazuju da zanatlije u Srbiji zarađuju značajne iznose. Ipak, zarada varira u zavisnosti od struke i iskustva.

Pogledajte prilog 1757427

https://forbes.n1info.rs/biznis/zanat-ili-fakultet-ko-bi-trebalo-da-zaradjuje-vise/
a zar ima nesto normalno u kapitalizmu ?
Jedan nepismen Tramp, koji ne zna dve reci da sastavi, milijarder..........doduse u americi, ali ni mi nismo daleko od amerike.
 

Back
Top