Zalivanje sobnog bilja

mekflaj

Poznat
Poruka
8.291
Da li je zapravo najbolji način zalivanja sobnog saksijskog bilja samo u tacni(podmetaču), pa da biljka sama vuče vlagu odatle koliko joj treba.
Dakle, samo da tacnu održavamo uvek punu vodom i nema problema, nećemo predozirati biljku vodom. Ili grešim, tj biljkama nije dovoljno zalivanje na ovaj način?
 
Da li je zapravo najbolji način zalivanja sobnog saksijskog bilja samo u tacni(podmetaču), pa da biljka sama vuče vlagu odatle koliko joj treba.
Dakle, samo da tacnu održavamo uvek punu vodom i nema problema, nećemo predozirati biljku vodom. Ili grešim, tj biljkama nije dovoljno zalivanje na ovaj način?
Ne tebra ja pored fikusa stavim flašu pa ako oce nek pije,ako nece ko ga iebe
 
Pa, neke biljke samo takvo zalivanje i trpe, kao što su to afrčke ljubičice. Njihov list ne trpi ni dodir, ni kvašenje, a obično se sade u minijaturne saksije u koje ne staje mnogo zemlje, pa se lako "napiju" iz tacne.
U mom slučaju su one jedine koje tako zalivam, ali je trebalo vremena i dosta pokušaja i promašaja da sa njima dogovorim učestalost i obilnost zalivanja, a ostalo sve što imam ne može mariti manje da li sipam na zemlju ili u tacnu.
Npr. velike biljke sa dosta zemlje u saksiji... po nekoj logici zamišljam da treba da zalivam odozgo.
 
Mislim da to zavisi od biljke a i od zemlje u koju je biljka posadjena.
Kod nekih supstrata kako sipas vodu tako i prodje, istog sekunda...Kod drugih se zadrzava...
Nisam ekspert...Zalivam po osecaju pa mi neke i poginu u procesu :sad2:
Sve zalivam na nedeljnom nivou, leti nekada i svaki dan...zimi neke mesecno ako su na hladnijem.
Sto je veca lisna masa vise zalivam. Asparaguse ne mogu na primer da zalijem sa dovoljno vode. Vidim da im i ne smeta.
Ja ni jednu biljcicu ne zalivam samo iz tacne, kod africkih se trudim da ne ode ni jedna kap vode na listove i manje ih zalivam nego ostale.
 
Zalivati treba mekom vodom. (kišnica, snežnica, jezera, reke,..).
Voda iz bunara i česmuše su TVRDA voda, pa je sa njima bolje zalivati odozgo, jer se tako spiraju soli (koje ostaju u saksiji, tj. u podlozi, kada voda ispari ).
Za većinu biljaka ne valja da je koren (duže) u vodi, jer će se razviti gljivice truleži. U tacne ispod saksija se stavljaju kamenčići da spreče da koren bude duže u vodi (distanceri) i za poboljšanje zračne vlage - to biljke vole).

Tresetni supstrati (svi uvozni su dobri a naši baš i nisu, jer se i treset uvozi) su dobri, jer bolje zadržavaju (ali i propuštaju višak, ako su dobre saksije - sa dosta rupa) vlagu. i neutrališu so - jedno vreme - dok se ne zasite solju. Ako se zaliva tvrdom vodom, češće se menja supstrat u podlozi (saksiji).
Ako se tresetni supstrat sasvim osuši, ne prima vlagu dugo ( treba ga natapati par sati ili zalivati pomalo 10-ak puta učestalo).


Za dosta biljaka je značajan i vazduh (kiseonik) u korenu, pa su bolje saksije sa više rupa i najbolji način zalivanja je potapanjam saksije do gore u vodu ( u većoj posudi) jer će se pritom istisnuti stari vazduh iz podloge, a pri oceđivanju će ući novi vazduh. Time se i soli malo razblaže ( soli iz vode smetaku korenu biljke). Bar povremeno, valja potopiti saksiju sa biljkom.

I verovali ili ne : Na svetu puno više sobnih biljaka ugine od viška zalivanja nego od suše. Kontrola se najčešće vrši prstom u dubljem sloju, a povremeno će biljkama i malo suše dobro doći (zaustaviće razvoj gljivica u korenu).
shutterstock-1735566101.jpg

Ukrasne saksije (na slici) ne propuštaju višak vode (nemaju rupe),.. treba staviti distancere na dnu, da se podigne saksija sa biljkom, inače će pre ili kasnije oboleti koren.
 

Back
Top