Gde si to video, 'leba ti?
Убудуће ОВАКВЕ ИНФОРМАЦИЈЕ НАПЛАЋУЈЕМ !!!!!!!!!!!!!!!



.....ЏИБЕРУ НИ ЈЕДАН - *ебо вас Камал Ататурк........
Aja Sofija opet džamija?
Ismet KOČAN | 22. jul 2006. 18:22 | Komentara:
0
Sedam decenija posle pretvaranja najvišeg vizantijskog hrama u muzej. Sa minareta se oglasio hodža, a istanbulsko muftijštvo u muzejskom krugu postavilo tablu sa obaveštenjem da će deo zdanja biti ponovo korišćen kao islamska bogomolja
Od stalnog dopisnika ISTANBUL
SEDAM decenija pošto je tvorac moderne turske republike Kemal Ataturk pretvorio najveću vizantijsku crkvu, a potonju muslimansku bogomolju u muzej, sa jednog od četiri njena minareta se ovih dana ponovo oglasio ezan (poziv na molitvu), kao pokušaj istanbulskog muftijstva da na mala vrata uvede u jedan njen deo muslimansku bogoslužbu!
Ponovno otvaranje Aja Sofije za molitve postalo je aktuelno povodom godišnjice turskog osvajanja Istanbula, kada je ova crkva 1453. godine pretvorena u džamiju, koja je kao takva funkcionisala sve do 1. februara 1935. godine, kada je u turskom parlamentu, na predlog Kemala Ataturka, bio donesen poseban zakon sa kojim je ovom izuzetno vrednom kulturno-istorijskom spomeniku zagarantovna status muzeja.
Islamisti su na internetu u poslednje vreme poveli kampanju za njeno ponovno pretvaranje u džamiju, što je dovelo do toga da istanbulsko muftijstvo u muzejskom krugu postavi tablu sa obaveštenjem da će jedan deo Aja Sofije biti ponovo upotrebljen kao islamska bogomolja.
To je bio povod da se javno postavi pitanje: da li se to Aja Sofija pretvara u džamiju? Bojeći se žestokih reakcija kemalista i sekularnog dela Turske, koji su jako osetljivi na svako zadiranje u ostavštinu tvorca, republike, muftijstvo je brže-bolje uklonilo tablu sa obaveštenjem, ali je ezan nastavio da se oglašava u turističke svrhe, uklapajući se u naizmenične glasove muzejima sa obližnje Plave i drugih okolnih džamija, sa kojima tvore jedinstvenu zvučnu celinu koja je kao takva funkcionisala u stara osmanlijska vremena.
Ovim povodom podseća se na blisku i dalju prošlost, koja kazuje da je takvih pokušaja bilo i ranije, ali da su svi završili neuspehom. Navodi se da su prve rasprave o ponovnom pretvaranju Aja Sofije u džamiju počele 1940. godine, kada je bio izvršen pokušaj da se zgrada njene riznice (hazina) i dobrotvorna kuhinja (imarethana) otvore za ibadet, ali to državna direkcija za vakufe nije dozvolila.
Isto pitanje je u turksom senatu 1965. godine postavio jedan izmirski senator, ponovo povodom godišnjice sultan Mehmedovog osvajanja Istanbula, a godinu dana posle njega i jedan poslanik u parlamentu, ali takođe bez uspeha, a predsedništvu turskog parlamenta je za pretvaranje Aja Sofije u džamiju 1975. godine došlo čak sedam poslaničkih predloga.
POKUŠAJI
NAJOZBILjNIJI pokušaj za to došao je 1979. godine u predvečerje poslednjeg vojnog udara u Turskoj, kada je bio napravljen prvi pokušaj da se promeni zakon o Aja Sofiji i da se ona pretvori u džamiju. Turska uprava za vakufe je čak gledala blagonaklono na predlog, koji je tom prilikom pripremio pravni savetnik parlamenta Mehmed Čališkan.
Do izmene zakona nije došlo, ali je uprkos tome, 8. avgusta 1980. takozvana “Vladareva zgrada” koja se nalazi van Aja Sofije, ali u muzejskom krugu, bila prvi put otvorena za velike molitve petkom. Posle vojnog udara od 12. septembra 1980. taj deo je zbog potrebe održavanja ponovo zatvoren i u čitavom kompleksu Aja Sofije nije od tada održavana nikakva bogoslužba, sve do 10. februara 1991, kada je izdejstvovana dozvola da se “Vladareva zgrada” upotrebljava za klanjanje.