Volite li Kruševac?

panorama grada Krusevca

_g_vazdusna2.jpg
 
Krusevac je bio srednjevekovna srpska prestonica. Krusevac danas ima preko 75.000 stanovnika na teritoriji grada i oko 150 hiljada stanovnika na teritoriji opstine. Opstina Krusevac obuhvata 101 naselje. Krusevac je ekonomski, administrativni, kulturni, zdravstveni, obrazovni, informativni i sportski centar Rasinskog okruga.
Krusevac je kao svoju prestonicu podigao knez Lazar 1371. Grad je postao privredno i kulturno srediste Srbije.Predanje kaze da je Krusevac dobio ime po kamenu kruscu, oblom recnom kamenu kojim je vecim delom grad i sazidan. Krusevcom upravlja Milica, a kasnije njen i Lazarev sin despot Stefan.Turci napadaju Krusevac vise puta a osvajaju ga tek 1427., posle smrti despota Stefana.
Krusevac je konacno oslobodjen od turaka 1833. godine. Posle oslobodjenja grad pocinje naglo da se razvija i napreduje, i postaje jedan od vecih regionalnih centara tadasnje Srbije. Tokom drugog svetskog rata,pripadnici nemackih okupacionih snaga su na brdu Bagdala streljali 1642 rodoljuba iz Krusevca i okoline.Posle rata ceo taj prostor je pretvoren u spomen park pod imenom „Slobodiste“.

a_slobodiste3.jpg

a_slobodiste1.jpg
a_slobodiste2.jpg


Kompleks “Slobodiste” se nalazi jugozapadno od Krusevca, na padinama Bagdale. Na prostoru od 80 ha, centralni spomenicki deo pripada konceptu koji je, po ideji Dobrice Cosica, realizovao Bogdan Bogdanovic, u periodu od 1960. do 1965. godine.
Spomen - kompleks ”Slobodiste” podignut je u neposrednoj blizini mesta gde je okupator streljao, od 1941. do 1944. godine, vise stotina gradjana i rodoljuba iz Krusevca, okoline i dovedenih ljudi iz drugih mesta, u znak odmazde i sprovodeci represije.
Spomenik je gradjen ”U ime zivih” i njegovu sustinu određuju dve izreke: ”Pod ovim nebom, covece, uspravi se” i ”Hleb i sloboda isto su nama”. Osnovni elementi spomenika su: humke, ”kapija sunca”, “dolina poste” sa 12 kamenih ptica, i ”dolina zivih”, amfiteatar sa pozornicom i gledalistem.
Citav kompleks predstavlja danas mesto koje vrlo rado “pohode” gradjani Krusevca, gosti grada i turisti.

main.php


Krusevac je jak privredni centar sa posebno razvijenom metalo-preradjivackom („14. oktobar“) i hemijskom industrijom ( HI „Zupa“, „Merima“, „Trayal“). Tu je i fabrika alkoholnih i bezalkoholnih **** „Rubin“, kao i fabrika maziva „FAM“. Osim velikih drustvenih kolektiva, u gradu ima i preko 1200 privatnih preduzeca i preko 2500 samostalnih radnji razlicitih delatnosti.
 
pppp5b.gif
"14 oktobar"
Fabrika je osnovana 1923. godine. Osnovna delatnost prvih godina posto­janja bila je generalni remont i opravka teretnih i putnickih vagona.
1954. godine kada ot­po­cinje razvoj i uvodjenje u proizvodnju gradjevinskih, rudarskih i poljo­pri­vred­nih masina.Do danas je razvijeno i uvedeno u proizvodnju 89 modela razlicitih masina. Ukupno je proizvedeno oko 32.000 jedinica, od cega je preko 11.400 izvezeno u 54 drzave na 5 kon­ti­ne­nata. Izvoz masina je otpoceo 1959. godine i kontinuirano traje do danas.


Zupa fabrika hlora:
zupa2.jpg

Zupa je drzala 40 odsto svetske proizvodnje ksantata. Bila je najveci proizvodjac i distributer sredstava za zastitu bilja, a izvoz kompanije je bio vredan 40 miliona dolara.
U fabrici pesticida i fabrici sulfata se proizvodi aditive i premikse za stocnu hranu, zatim
proizvodnje hlora u fabrici Kalijumove hemije.


henkel_merima.jpg

henkel03.jpg


neki od prizvoda:
c198_p1831m.jpg
c198_p406m.jpg
c198_p2010m.jpg
c198_p1351m.jpg
henkel_160107.jpg
biznis2_3.jpg


Korporacija "Trayal"
sl1.jpg

Najvece preduzeca u Srbiji u gradu Krusevcu.Po obimu proizvodnje Trayal Korporacija je gigant u hemijsko - gumarskoj industriji u zemlji.Trayal Korporacija se prostire na tri lokacije, na ukupnoj povrsini od 137 hektara, a proizvodni i drugi objekti zauzimaju povrsinu od 182.000m2. Proizvodnja je organizovana u tri velike celine:
gume i gumeno-tehnička roba
zaštitna sredstva
privredni eksplozivi...


Vinarska kuca "Rubin"
rubin_logo.gif
burici.gif

Vinarska kuća Rubin prizvodi alkoholna i bezalkoholna PIĆA...
 
jos o Krusevcu
Najznacajniji praznik za grad Krusevac svakako je Vidovdan. Na Vidovdan se takodje svake godine, u crkvi Lazarici, daje pomen kosovskim, ali i svim drugim izginulim srpskim ratnicima u oslobodilackim ratovima.



nasa opstina
nacelstvo.jpg


rodili su se i stasali i postali:
Poznati Krusevljani:
Miodrag Petrovic Ckalja
Radmila Savicevic
Vlastimir Djuza Stojiljkovic
Radmila Zivkovic
Tasko Nacic
Radoš Bajic
Milija Vukovic
Vojin Cetkovic
Natasa Solak
Nebojsa Bradic
Dobrica Cosic
Stanislav Binicki
Ljiljana Habjanovic Djurovic
Milan Milovanovic i drugi....
 
Станислав Бинички фром Јасику :)
Једном речју Крушевац има много добро позориште које је изнедрило врхунске глумце Југословенске (данас Српске) кинематографије.Заборавила си Катарину Марковић,најсипматичнију и најблесавију девојку која је на даскама које живот значе :)
 

Back
Top