Vlasi — balkanski fenomen

Не мислим на то.
Него постоји ли данас влашки језик и у каквој је вези са румунским, или је то румунски.Разумеју ли се Румуни из Румуније са њима.

Danas se radi na standardizaciji vlaškog jezika, tako da možemo reći da je nastao vlaški jezik, da (ili je barem u procesu nastajanja).

Oni i ovi preko granice mogu bez ikakvih problema da se međusobno sporazumeju, onoliko koliko može i Beograđanin sa Cetinjaninom (ili zapravo ako se ne varam i više).
 
Извини, нисам то схватио. Нажалост немам линк за ту твоју поруку, било је то пре неколико година, али сећам се контекста: неки познати Црногорац, кога си ти пуно цитирао и критиковао, је у штампи и на другим сајтовима (колико знам није био на овом форуму) стално говорио о посрбљавању Влаха у Босни, Црној Гори, итд. Тај Црногорац је прво споменуо литературу из деветнаестог века као доказ. Ти си поставио извод да би доказао да се радило о неком ученику босанском Србину кога је поп ошамарио а не о неком Романском Влаху.

Hajde probaj da se setiš svega da detaljima.
 
А који језик говоре сада?
govorim-vlaski.jpg
26992374_728957923960447_898096708378564633_n.jpg
IMG_6652.JPG
 
To sam skapirao. Neko da vidimo šta tacno piše u knjižici....
Па твој је био прилог. Највероватније на теми Влаха. Поставио си одломке које су описале како је трговачка класа у другој половини деветнаестог века, ваљда у Сарајеву, радила да подигне српску свест необразованих људи из околних села. У једном од тих одломка се описује и епизода са попом, учеником, и шамаром.
 
Па твој је био прилог. Највероватније на теми Влаха. Поставио си одломке које су описале како је трговачка класа у другој половини деветнаестог века, ваљда у Сарајеву, радила да подигне српску свест необразованих људи из околних села. У једном од тих одломка се описује и епизода са попом, учеником, и шамаром.

Da me nisi možda pomešao sa nekim drugim, npr. @cronnin ?
 
Ajde onda kopaj :D
Мрзи ме да потражим твоје поруке. Сећам се да си поставио странице из неке књиге.

А тачно је да је тај Црногорац МирославЋосовић. Лако сам пронашао чланке где се њему припиусује да тврди да Црногорци и Босанци су посрбљени Власи, укључујићи и епизоду са попом и шамаром ученику:

https://www.portalanalitika.me/clanak/269643--kako-su-vlasi-morlaci-pretvoreni-u-srbe

https://www.portalanalitika.me/clan...dominantna-etnicka-vlasko-morlacka-komponenta

https://www.in4s.net/cosovic-crnogorci-su-mjesavina-vlaha-albanaca/
 
Aha. Nekrolog posvećen smrti Danila Medakovića iz 1882. godine.

vrad1.JPG

vrad2.JPG


Ne znam šta da kažem sem da ponovim isto što sam ti odgovorio tada:

Priča koju si ti postavio (tj. preko Ćosovića) iz nekrologa Danilu Medakoviću ne ukazuje da je to bio uobičajeni naziv i to neki koji su Medaković i njegove kolege đaci u školskim klupama doneli tu naučivši od svojih roditelja. Naprotiv, oni su bili naučeni da budu Vlasi u školi i to su ime i usvojili i očigledno tako u odeljenju se izjašnjavali sve dok se nije bio pojavio deda (po majci) Nikole Tesle.

Dakle u školi su oni bili učeni da su Vlasi. Sve dok nije bio došao Teslin deda. Nije vlaško ime deo nasleđenog identiteta, od roditelja, od kuće, već se u školi (na)učilo.
 
Aha. Nekrolog posvećen smrti Danila Medakovića iz 1882. godine.

Pogledajte prilog 1007499
Pogledajte prilog 1007500

Ne znam šta da kažem sem da ponovim isto što sam ti odgovorio tada:



Dakle u školi su oni bili učeni da su Vlasi. Sve dok nije bio došao Teslin deda. Nije vlaško ime deo nasleđenog identiteta, od roditelja, od kuće, već se u školi (na)učilo.
Па то не мења моју тезу да је српска елита учила необразоване људе да су Срби а не Власи.

Иначе ја се не слажем са Ћосовићевом тврдњом да је србизација Влаха Босне, Црне Горе итд била тек у деветнаестом веку.

Али оспоравам да је србизација тих Влаха већ била махом завршена до дванаестог века. За то се ослањам, прво, на честом спомену Влаха у српским повељама из четрнаестог и петнаестог века у којима је немогуће интерпретирати тај назив искључиво као друштвеног. И друго, српска или словенска имена споменутих Влаха из тог периода не доказује ништа сем да је црква била српска. Доказ да иза српских имена датих од српске цркве се крије неки други етницитет су Румуни источне Србије.
 
Па то не мења моју тезу да је српска елита учила необразоване људе да су Срби а не Власи.

Иначе ја се не слажем са Ћосовићевом тврдњом да је србизација Влаха Босне, Црне Горе итд била тек у деветнаестом веку.

Али оспоравам да је србизација тих Влаха већ била махом завршена до дванаестог века. За то се ослањам, прво, на честом спомену Влаха у српским повељама из четрнаестог и петнаестог века у којима је немогуће интерпретирати тај назив искључиво као друштвеног. И друго, српска или словенска имена споменутих Влаха из тог периода не доказује ништа сем да је црква била српска. Доказ да иза српских имена датих од српске цркве се крије неки други етницитет су Румуни источне Србије.

I dalje nisi formulisao svoju početnu tezu, odnosno šta su to tačno Vlasi imali, pa smo im mi oduzeli? I takođe, kako se takve tvrdnje slažu sa činjenicom da današnji Rumuni imaju znatno više slovenske genetike nego što Srbi imaju starosedelačke (to jest ne nužno vlaške)?
 
I dalje nisi formulisao svoju početnu tezu, odnosno šta su to tačno Vlasi imali, pa smo im mi oduzeli? I takođe, kako se takve tvrdnje slažu sa činjenicom da današnji Rumuni imaju znatno više slovenske genetike nego što Srbi imaju starosedelačke (to jest ne nužno vlaške)?
11.png
12.png
13.png

8.) Valahi ili kako sami sebi govore,Rumuni, na broju blizu 8milijona, od kojih je jedna trećina pod austrijskom vladom i to u .... veći dio ih je u Valahii i u Maltunih(Moldavi), nekoliko i po gerško-slavjanskim "deželah" ( u Thracii i Makedonii): tako, da samo prema veče Madžare za komšije imaju, drugde su ipak posvuda od Slavjana obdani i Ruse od Ilira odvajaju. Valaški narod pokaže, da su već za rimskih vremena u podunavskim "deželah" Slavjani obitavali, kad su tu krenuli Rimljani zalaziti i se tako sa tračkim Getima i Slavjanima u sadašnji Rumunski narod sjedinili i preimenovali.


Kad "Srbizacija" pređe sve granice :hahaha:

Kakvu to formulaciju dotični može izvuć te koje to vrline/materijalne dokaze poseduje je vreme pokazalo.
Nastavak njegove agonije je predmet za neke druge institucije.
 
Ово је производ дубоко посрбљених Влаха које српска држава путем Националног Савета Влаха потпомаже да заврше процес србизације.
koji su to duboko posrbljeni Vlahi?

etnički nestanak manjinskih vlaha je neminovnost.
ne samo njih već svih manjinskih zajednica.
nestanak malih zajednica je prirodan proces.


da bi manjinska zajednica opstala prvo bi morala negovati svoj jezik i kulturu u izvornom obliku. ovo po pravilu ne znaju i ne mogu male etničke zajednice.

potom bi se morali ženiti (uzimati) isključivo među sobom iz uskog kruga svoje manjine. osim što je ovo jako teško, biološki gledano to je prečica u incest i druge genetske anomalije. dakle, biološki pogubno.

ideološki to znači stvaranje barijere prema drugim narodima i mentalno ulubljivanje vlastite zajednice a sve u cilju očuvanja nečije zaluđenosti. dakle, mentalno samoubistvo.
 
Poslednja izmena:
Иначе ја се не слажем са Ћосовићевом тврдњом да је србизација Влаха Босне, Црне Горе итд била тек у деветнаестом веку.

Али оспоравам да је србизација тих Влаха већ била махом завршена до дванаестог века. За то се ослањам, прво, на честом спомену Влаха у српским повељама из четрнаестог и петнаестог века у којима је немогуће интерпретирати тај назив искључиво као друштвеног. И друго, српска или словенска имена споменутих Влаха из тог периода не доказује ништа сем да је црква била српска. Доказ да иза српских имена датих од српске цркве се крије неки други етницитет су Румуни источне Србије.
Ne postoji srbizacija vlaha na dinarskom masivu. to je hrvatska teza kojom se hteli opravdati pokatoličenje morlaka i njihovo ideoliško pretvaranje u nazovi hrvate. isti izmet su progutali mnogi srpski i bosanski "pametnjakovići".)

Reč VLAH/VLAJ označava u srednjem veku SLOBODNOG SELJAKA koji se pretežno bavi stočarstvom i koji nema jedno stalno prebivalište već se kreće od jednih postaja i pašnjaka do drugih. Ispasišta se dele na letnja i zimska a mogu biti jedno od drugog udaljena i stotinak kilometara. Letnja ispasišta se nalaze uglavnom po vrhovima planina a zimska u toplijim krajevima. Vlaške postaje čine mali skromni stambeni objekti ( katuni, jare, bunje) oko kojih se nalazi nešto obradive zemlje (zovu se doci) a koja služi za uzgajanje ječma, raži, krompira, povrća itd. jer ni stočari ne mogu bez žitarica.

Poznato je da u srednjem veku (tursko vreme) dinarski vlasi žive u zadrugama. To znači da svi pripadnici jedne zadruge rade zajedno na istom zadatku. Jednu vlašku zadrugu čini oko pedesetak porodica. Njen stočni fond dostiže i desetine hiljada ovaca. Svaka porodica daje jednog do dva nauružana pripadnika koji čuvaju zadružno blago i ljudstvo od lopova, bandita i zveri. Ta se vojska zadruge zvala banderijom a vođa banderije se zvao harambaša. Mlađi muškarci čuvaju stoku i zovu se čobanima. Žene i ostali muškarci obrađuju zemlju. Starci paze na nejač.

Sastav banderije je promenljiv. To znači da porodice koje se sakupe na jednim ispasištima se udruže prema situaciji. Uglavnom se među samim vlasima znalo čija su koja ispasišta pa su se znale i kofiguracije banderija. Tako kod Trogira jedna porodica pripada jednoj banderiji a kad se prebaci na Dinaru može biti u drugoj. Ako je vojna snaga banderije nedovoljna banderije se skupljaju i udružuju u veću zajednicu. Harambaše zajednica biraju među sobom vođu udruženih banderija koga zovemo serdarom.

Zbog svog načina života vlahi ( stočari nomadi) klasno gledajući ne pripadaju ni jednom srednjevekovnom uređenju. Nisu pripadnici feuda jer su feudi vezani za najbolje komade zemlje i što je feud vlasnički definisan. Ne pripadaju ni kasnijim turskim posedima iz istih razloga. Vlahi žive na zemlji koju niko nije hteo jer je život na njoj težak. To su planinska ispasišta i planinski doci. Težak je i zbog stalne seobe za potrebama svoga blaga koje danas ružno zovemo stokom. Vlahi po pravilu, ako ih vlast stigne, plaćaju posebne vlaške poreze u stilu daj što daš. Mleci traže praseće glave, poturice janjetinu...

Vlah je socijalan i rodoljubiv. Vlahi u zadrugama žive za svoju zajednicu. Slabi su vernici i ne razlikuju se među sobom po crkvenoj pripadnosti što se hrišćana tiče. To zanči da se žene među sobom i da nema podvajanja po crkvenoj pripadnosti kakvo će nastupiti u vreme nacionalnog ludila. Pokretljivost vlaha u tim mešovitim brakovima čobana doprinosi genetskoj udaljenosti i zdravom potomstvu zajednica. Samo stočarstvo iziskuje puno dece. Vlaška porodica ne oskudeva u mlečnim proizvodima, niti u mesu i žitaricama. Pa je broj rođene dece vrlo često izmedju deset i dvadeset. Nažalost smrtnost je oko 50%. Uprkos svemu natalitet vlaha je bio skoro dva do tri puta veći nego natalitet stanovništva koje je živelo po varošima. Stoga s pravom treba da se ponosimo svojim vlahima.

Kako su po svojoj prirodi stočari i zbog toga što žive po planinama vlahi imaju malo kontakata s drugim narodima i jezicima. Zbog svoje pokretljivosti slabo su pohodili crkve pa ni fratri i popovi nisu mogli da im iskvare govor svojim neshvatanjem Božje prirode maternjeg jezika. Stoga su Vuk i Štrosmajer u pravu što su za osnove književnog srpskohrvatskog jezika uzeli govor vlaha dalmatinske zagore i dubrovačkog zaleđa.

Na popisu like i krbave godine 1712 neki 80% stanovništva čine Vlahi. 10% su hrvati i 10% kranjci. Od ovih 80% ima katoličkih vlaha oko 30% a 50% pravoslavnih vlaha.
 
Poslednja izmena:
I dalje nisi formulisao svoju početnu tezu, odnosno šta su to tačno Vlasi imali, pa smo im mi oduzeli? I takođe, kako se takve tvrdnje slažu sa činjenicom da današnji Rumuni imaju znatno više slovenske genetike nego što Srbi imaju starosedelačke (to jest ne nužno vlaške)?
8.) Valahi ili kako sami sebi govore,Rumuni, na broju blizu 8milijona, od kojih je jedna trećina pod austrijskom vladom i to u .... veći dio ih je u Valahii i u Maltunih(Moldavi), nekoliko i po gerško-slavjanskim "deželah" ( u Thracii i Makedonii): tako, da samo prema veče Madžare za komšije imaju, drugde su ipak posvuda od Slavjana obdani i Ruse od Ilira odvajaju. Valaški narod pokaže, da su već za rimskih vremena u podunavskim "deželah" Slavjani obitavali, kad su tu krenuli Rimljani zalaziti i se tako sa tračkim Getima i Slavjanima u sadašnji Rumunski narod sjedinili i preimenovali.
Kad "Srbizacija" pređe sve granice :hahaha:

Kakvu to formulaciju dotični može izvuć te koje to vrline/materijalne dokaze poseduje je vreme pokazalo.
Nastavak njegove agonije je predmet za neke druge institucije.
Напад је најбоља одбрана.
 
I dalje nisi formulisao svoju početnu tezu, odnosno šta su to tačno Vlasi imali, pa smo im mi oduzeli? I takođe, kako se takve tvrdnje slažu sa činjenicom da današnji Rumuni imaju znatno više slovenske genetike nego što Srbi imaju starosedelačke (to jest ne nužno vlaške)?
Признајте да су Власи који су често споменути у српским средњовековним повељама етнички различити од Сербаља. Признајте да српска имена нису доказ српског етницитета.
 
Ne postoji srbizacija vlaha na dinarskom masivu. to je hrvatska teza kojom se hteli opravdati pokatoličenje morlaka i njihovo ideoliško pretvaranje u nazovi hrvate. isti izmet su progutali mnogi srpski i bosanski "pametnjakovići".)

Reč VLAH/VLAJ označava u srednjem veku SLOBODNOG SELJAKA koji se pretežno bavi stočarstvom i koji nema jedno stalno prebivalište već se kreće od jednih postaja i pašnjaka do drugih. Ispasišta se dele na letnja i zimska a mogu biti jedno od drugog udaljena i stotinak kilometara. Letnja ispasišta se nalaze uglavnom po vrhovima planina a zimska u toplijim krajevima. Vlaške postaje čine mali skromni stambeni objekti ( katuni, jare, bunje) oko kojih se nalazi nešto obradive zemlje (zovu se doci) a koja služi za uzgajanje ječma, raži, krompira, povrća itd. jer ni stočari ne mogu bez žitarica.

Poznato je da u srednjem veku (tursko vreme) dinarski vlasi žive u zadrugama. To znači da svi pripadnici jedne zadruge rade zajedno na istom zadatku. Jednu vlašku zadrugu čini oko pedesetak porodica. Njen stočni fond dostiže i desetine hiljada ovaca. Svaka porodica daje jednog do dva nauružana pripadnika koji čuvaju zadružno blago i ljudstvo od lopova, bandita i zveri. Ta se vojska zadruge zvala banderijom a vođa banderije se zvao harambaša. Mlađi muškarci čuvaju stoku i zovu se čobanima. Žene i ostali muškarci obrađuju zemlju. Starci paze na nejač.

Sastav banderije je promenljiv. To znači da porodice koje se sakupe na jednim ispasištima se udruže prema situaciji. Uglavnom se među samim vlasima znalo čija su koja ispasišta pa su se znale i kofiguracije banderija. Tako kod Trogira jedna porodica pripada jednoj banderiji a kad se prebaci na Dinaru može biti u drugoj. Ako je vojna snaga banderije nedovoljna banderije se skupljaju i udružuju u veću zajednicu. Harambaše zajednica biraju među sobom vođu udruženih banderija koga zovemo serdarom.

Zbog svog načina života vlahi ( stočari nomadi) klasno gledajući ne pripadaju ni jednom srednjevekovnom uređenju. Nisu pripadnici feuda jer su feudi vezani za najbolje komade zemlje i što je feud vlasnički definisan. Ne pripadaju ni kasnijim turskim posedima iz istih razloga. Vlahi žive na zemlji koju niko nije hteo jer je život na njoj težak. To su planinska ispasišta i planinski doci. Težak je i zbog stalne seobe za potrebama svoga blaga koje danas ružno zovemo stokom. Vlahi po pravilu, ako ih vlast stigne, plaćaju posebne vlaške poreze u stilu daj što daš. Mleci traže praseće glave, poturice janjetinu...

Vlah je socijalan i rodoljubiv. Vlahi u zadrugama žive za svoju zajednicu. Slabi su vernici i ne razlikuju se među sobom po crkvenoj pripadnosti što se hrišćana tiče. To zanči da se žene među sobom i da nema podvajanja po crkvenoj pripadnosti kakvo će nastupiti u vreme nacionalnog ludila. Pokretljivost vlaha u tim mešovitim brakovima čobana doprinosi genetskoj udaljenosti i zdravom potomstvu zajednica. Samo stočarstvo iziskuje puno dece. Vlaška porodica ne oskudeva u mlečnim proizvodima, niti u mesu i žitaricama. Pa je broj rođene dece vrlo često izmedju deset i dvadeset. Nažalost smrtnost je oko 50%. Uprkos svemu natalitet vlaha je bio skoro dva do tri puta veći nego natalitet stanovništva koje je živelo po varošima. Stoga s pravom treba da se ponosimo svojim vlahima.

Kako su po svojoj prirodi stočari i zbog toga što žive po planinama vlahi imaju malo kontakata s drugim narodima i jezicima. Zbog svoje pokretljivosti slabo su pohodili crkve pa ni fratri i popovi nisu mogli da im iskvare govor svojim neshvatanjem Božje prirode maternjeg jezika. Stoga su Vuk i Štrosmajer u pravu što su za osnove književnog srpskohrvatskog jezika uzeli govor vlaha dalmatinske zagore i dubrovačkog zaleđa.

Na popisu like i krbave godine 1712 neki 80% stanovništva čine Vlahi. 10% su hrvati i 10% kranjci. Od ovih 80% ima katoličkih vlaha oko 30% a 50% pravoslavnih vlaha.
Ово су накнадна објашњења смишљена у деветнаестом веку да би се a priori одбацила несрпска компонента данашњих Срба.
 
Признајте да су Власи који су често споменути у српским средњовековним повељама етнички различити од Сербаља. Признајте да српска имена нису доказ српског етницитета.
10.jpg

Ово је резултат два века живота у саставу српске државе и под српском црквом а без школовања, медија и богослужја на матерњем.
9.jpg

Ово су накнадна објашњења смишљена у деветнаестом веку да би се a priori одбацила несрпска компонента данашњих Срба.
8.jpg
 

Back
Top