Vlasi — balkanski fenomen

Još malo od Njegoša iz istog dela:

Сват Турчин
Гергелезе, крило од сокола,
те на хата у рају полеће,
самовољно, без никаква зора,
пред Пророка приђе да изађеш;
хурије те дивне заробише
те си нама тако закаснио.
Излаз к нама, часа не почаси,
на твојега крилата халата!
Не заборав' сабље и миждрака
и твојега бича пакленога,
јер су Власи уши подигнули,
да окупиш стоку у торину.

Вуци су ти љуто погладњели;
нек ти сине сабља дамаскија,
да не лају пашчад на Пророка!
 
Još malo od Njegoša iz istog dela:

Сват Турчин
Гергелезе, крило од сокола,
те на хата у рају полеће,
самовољно, без никаква зора,
пред Пророка приђе да изађеш;
хурије те дивне заробише
те си нама тако закаснио.
Излаз к нама, часа не почаси,
на твојега крилата халата!
Не заборав' сабље и миждрака
и твојега бича пакленога,
јер су Власи уши подигнули,
да окупиш стоку у торину.

Вуци су ти љуто погладњели;
нек ти сине сабља дамаскија,
да не лају пашчад на Пророка!
Pa isto kao i što sam napisao već.
 
Antun Kanižlić (1699-1777) u raspravi Kamen pravi smutnje velike (1760), u kojem podrugljivo piše o Srbima i njihovom jeziku:

Budući ja počeo od jezika iliričkoga govoriti, ako bi i hotio, mučati ne mogu, da nikoji jezik naš zovu jezik racki. Prišiše nam po rugu vlašku ovu peraču, kojom valjalo bi takva usta otrti, da se po koji način oprati mogadijahu sa svim Dunavom, po komu se dovezoše iđući trbuhom za našim kruhom.
 
Poslednja izmena:
Не знам исходиште садашњих становника ових градова: Бор, Неготин, Зајечар, Мајданпек. Већина вероватно је новијег порекла, односно тамо су се доселили током развитка рударских погона почевши почетком двадесетог века.
Kakvi "rudarski pogoni" u Negotinu? Negotin je urbano središte još iz vremena kad su nahije Krivina (Sikole, Salaš, Brusnik, Koprivnica, Metriš, Klenovac, nekad i Rgotina, menjalo se -- sve sama srpska, mahom kosovska i manje crnogorsko-hercegovačka poreklom, a ne vlaška sela) i Krajina (Negotin i nešto vlaških sela oko njega) bile beratske knežine Karapandžića pod vrhovnim pokroviteljstvom sultanije valide (carice majke).

Stalno se priča da je prvi pianino u Srbiji imala kći Jevrema Obrenovića u Šapcu, ali to nije tačno. To se odnosilo na Srbiju Obrenovića pre 1830-ih i prisajedinjenja 6 nahija (uključujući 4 u Istočnoj Srbiji). A Sara Karapandžić, koja se s Vukom Karadžićem dopisivala na srpskom i nemačkom i bila mu prenumerantkinja i u Negotinu i kad je kasnije prešla u Oršavu imala je u Negotinu stojeći klavir (nešto između klavsena i savremenog pianina) još ranije.

OK u Vojvodini ih je bilo i pre nego u Negotinu, koji je, uzgred, danas sedište okružnog suda za Borski okrug iako ima trećinu stanovnika u odnosu na zaista rudarski Bor.

A Timočku eparhiju je prvi njen episkop preneo iz Zaječara u Negotin kao kultivisaniji (iako manji, dakle ne "rudarski") i tamo je ostala pod još tri vladike dok je škrtica i budala Kujundžić Aberdar kao ministar nije ukinuo. Tek kad je posle nekoliko godina ponovo formirana, vraćena je u Zaječar, jer su Negotinci bili više karađorđevićevci, a Zaječarci obrenovićevci.
 
Na šta misli kada kaže da je bio atipičan za Nemanjiće?
Vrlo moguće da je bio 180, samo malo je radova na tu temu, mada deluje logično.
Inače, Stefan Lazarević je bio 178cm, mada on nije Dušanov savremenik, ali verujem da je i tafs ta visina bila impresivna.
Apropo toga i onoga što znam iz genetike rekao bih da je mnogo rodova bilo PH908 u raškoj, od Pljevlja, Tare, i ostalih krajeva se veliki deo PH908 proširio zapadno. Moguć razlog izražene visine starog Raškog plemstva.
Ja sam jedna od podgrana PH908 (dakle to je poreklo po ocu), a i majčin brat od strica je PH908 (pokojna mati je imala samo 1 rođenu sestru, taj jedini brat od jedinog strica im je najbliži muški srodnik za istraživanje Y hromozoma), samo druga podgrana.

I nijedno do ta dva porekla nema veze s Raškom, Tarom i Pljevljima, jedno je iz Metohije doseljeno u centralnu Srbiju (po ocu), drugo iz Boke Kotorske doseljeno u Istočnu Srbiju (po majci) i jedno i drugo početkom 18. veka, u vreme kad tu vlada Austrijsko a ne Osmansko carstvo.


Oni bi toga momka iz zajecara proglasili Vlahom ovde :lol:

Elem, car Dušan je bio 2m i 14 cm visok za ono vreme
Ma šta 2 metra i 14, daj 5 metara!

 
Poslednja izmena:
Није питање да ли је 6 cм много или мало, већ о чему се тачно говори у контексту генетике - и могу ли рећи да су људи који су виши, боље физички развијени. Мислим да није то тачно.
Кад је реч о ђокици, 6 цм више/мање јесте поголема разлика.

На висину, прилично је небитна.
 
Pesmica koje su šabačke Turkinje spevale 1804. godine, u vreme izbijanja Prvog srpskog ustanka:

IMG_20210902_211017.jpg


Podigla se jedna šaka Vlaha
I pon'jela u tikvici praha
Da otimlju Šabac od Turaka:
Oni misle, da je Šabac šala,

A Šabac je Biogradu glava!
 
Pesmica koje su šabačke Turkinje spevale 1804. godine, u vreme izbijanja Prvog srpskog ustanka:

Pogledajte prilog 1005557

Podigla se jedna šaka Vlaha
I pon'jela u tikvici praha
Da otimlju Šabac od Turaka:
Oni misle, da je Šabac šala,

A Šabac je Biogradu glava!
Каква је то Туркиња која је певала на српском о Власима? Хоћеш рећи да то није права Туркиња него потомак Срба који су прихватили Ислам? Другим речима Туркиња чији су преци били Срби назива православне Србе Власима, илити српкиња муслиманка пева о Власима који себе сматрају Србима?

А зашто и откада би Власи себе сматрали Србима? Еј да... кад је реч о Србима то није етничка ознака него друштвена.

Ајд добро.
 
Каква је то Туркиња која је певала на српском о Власима? Хоћеш рећи да то није права Туркиња него потомак Срба који су прихватили Ислам? Другим речима Туркиња чији су преци били Срби назива православне Србе Власима, илити српкиња муслиманка пева о Власима који себе сматрају Србима?

А зашто и откада би Власи себе сматрали Србима? Еј да... кад је реч о Србима то није етничка ознака него друштвена.

Ајд добро.

Vlaše, pa valjda ti je poznato kako se etnonim Turčin koristio u prošlosti?
 
da je živ @Vaša Visost... , sad bi rekao e to su bili Turci Hrvati

Čitao sam te pjesme...
Po sjećanju, jedna turska pjesma iz tog vremena išla je ovako:

"Mi smo Valjevci nikog se ne bojimo !!!

Ovo gore vredi samo ako Hrvate na relativnom odstojanju održimo !!!

Ako je tako onda možemo i da pevamo !!!

Srpski ustanak možemo da podnesemo !!!

Još jednom da ponovimo da samo Hrvate sretat baš ne volimo !!!

A ovako inače baš nam dobro dođe malo uzbuđenja !!!

Samo nek se bune, napravit ćemo gulaš od tih 25 posto Srba koji nisu primili Islam !!!

Yebo onog ko nas sastavi
!!!"


Ovo je po sjećanju pjesma napisana, možda nije išla baš točno tako, ali tako nekako je zvučala slično...

.
 
Па добро, али, да ли је на овој теми речено да је у Србији тог доба било 300 000 Влаха/Румуна? Или сам ја нешто погрешно протумачио.

Pa ne čisto, već mešovito. Ne baš toliko; nemam nešto svežiji popis (ta je karta iz 1913. godine) ali npr. prema popisu iz 1884. godine u Kraljevini Srbiji bilo je oko 150.000 Rumuna (nešto ispod 8% stanovništva).

Moguće je da je Cvijić to označio išaranom bojom i u kontekstu njihove bilingvalnosti, tj. prodora srpskog jezika...
 
Каква је то Туркиња која је певала на српском о Власима? Хоћеш рећи да то није права Туркиња него потомак Срба који су прихватили Ислам? Другим речима Туркиња чији су преци били Срби назива православне Србе Власима, илити српкиња муслиманка пева о Власима који себе сматрају Србима?

А зашто и откада би Власи себе сматрали Србима? Еј да... кад је реч о Србима то није етничка ознака него друштвена.

Ајд добро.
Турци вероватно под Власима тада подразумевају и Србе као сталеж- сточаре.
 
Pa ne čisto, već mešovito. Ne baš toliko; nemam nešto svežiji popis (ta je karta iz 1913. godine) ali npr. prema popisu iz 1884. godine u Kraljevini Srbiji bilo je oko 150.000 Rumuna (nešto ispod 8% stanovništva).

Moguće je da je Cvijić to označio išaranom bojom i u kontekstu njihove bilingvalnosti, tj. prodora srpskog jezika...
Ок, само ми број становника некако превелик за Србију тог доба.
 

Back
Top