Vitraž
- Začetnik teme Poli46
- Datum pokretanja
- stanje
- Poruka
- 95.553
Slikanje na staklu je bilo primenjeno u mnogim mestima sveta. Tokom vekova, ova umetnička dela su dodavala lepotu prostorima širom sveta, najčešće crkava i drugih verskih objekata. Međutim, postoje radovi koji podižu ovu umetničku formu na potpuno novi nivo. Pogledajte neke od najpoznatijih vitraža u Evropi.
Vitraži su imali ulogu Biblije za siromašne u srednjem veku, omogućavajući vernicima koji nisu znali da čitaju latinski da nauče priču o jevanđeljima. Ovaj portret Hrista se danas nalazi u muzeju u Strazburu, u Francuskoj. Veruje se da potiče iz benediktinske opatije na severu Alzasa, gde bi njegov tmuran izraz i oštri pogled imali značajan utisak.
Šarte Katedrala – Francuska
Kapela Svetaca – Francuska, Pariz
Savremenim posetiocima vitraži mogu izgledati kao obična dekoracija, ali u srednjem veku su ilustrovali ne samo biblijske priče, već i lokalnu istoriju i političku vlast. Na 15 visokih prozora pariske kapele oslikane su priče iz Starog i Novog zaveta – kao i prenos moštiju dovedenih u Pariz od strane kralja Luja IX – danas poznatog kao Sveti Luj.
Katedrala Svetog Vita – Češka, Prag
Najveća crkva u Češkoj je gotička katedrala izgrađena 1344, a zvanično završen 1929. godine. Bogato obojeni vitraži katedrale potiču iz 20. veka, a izradili su ih istaknuti češki umetnici, uključujući Alfonsa Muča.
York Minster – Engleska
Jedan od najvećih evropskih katedrala, ovo gotsko remek delo severne Engleske ima ogromni prozor ka istoku koji je najveći eksponat vitraža bilo gde, pre modernog doba. Dizajniran od strane Džona Torntona (prvog imenovanog umetnika u britanskoj istoriji), u središnjem delu prikazuje intenzivan prikaz nadolazeće apokalipse.
Prozori Plave Džamije – Turska, Istanbul
Džamija Sultana Ahmeta je jedna od poslednjih džamija izgrađenih tokom klasičnog perioda i sadrži islamske i vizantijske elemente arhitekture. Ona je postala poznata kao Plava džamija zbog plave boje koja se koristila tokom restauracija. Džamija ima više od 200 vitraža u nijansama u rasponu od palest plave do indigo koje oslikavaju unutrašnjost bojom i svetlosšću.
Vitraži su imali ulogu Biblije za siromašne u srednjem veku, omogućavajući vernicima koji nisu znali da čitaju latinski da nauče priču o jevanđeljima. Ovaj portret Hrista se danas nalazi u muzeju u Strazburu, u Francuskoj. Veruje se da potiče iz benediktinske opatije na severu Alzasa, gde bi njegov tmuran izraz i oštri pogled imali značajan utisak.
Šarte Katedrala – Francuska
Kapela Svetaca – Francuska, Pariz
Savremenim posetiocima vitraži mogu izgledati kao obična dekoracija, ali u srednjem veku su ilustrovali ne samo biblijske priče, već i lokalnu istoriju i političku vlast. Na 15 visokih prozora pariske kapele oslikane su priče iz Starog i Novog zaveta – kao i prenos moštiju dovedenih u Pariz od strane kralja Luja IX – danas poznatog kao Sveti Luj.
Katedrala Svetog Vita – Češka, Prag
Najveća crkva u Češkoj je gotička katedrala izgrađena 1344, a zvanično završen 1929. godine. Bogato obojeni vitraži katedrale potiču iz 20. veka, a izradili su ih istaknuti češki umetnici, uključujući Alfonsa Muča.
York Minster – Engleska
Jedan od najvećih evropskih katedrala, ovo gotsko remek delo severne Engleske ima ogromni prozor ka istoku koji je najveći eksponat vitraža bilo gde, pre modernog doba. Dizajniran od strane Džona Torntona (prvog imenovanog umetnika u britanskoj istoriji), u središnjem delu prikazuje intenzivan prikaz nadolazeće apokalipse.
Prozori Plave Džamije – Turska, Istanbul
Džamija Sultana Ahmeta je jedna od poslednjih džamija izgrađenih tokom klasičnog perioda i sadrži islamske i vizantijske elemente arhitekture. Ona je postala poznata kao Plava džamija zbog plave boje koja se koristila tokom restauracija. Džamija ima više od 200 vitraža u nijansama u rasponu od palest plave do indigo koje oslikavaju unutrašnjost bojom i svetlosšću.
- Poruka
- 95.553
Izvor:Blic
Jožef Kovač i Rudolf Mesaroš za dvadeset godina izradili su stotine unikatnih ukrasnih predmeta od stakla, tifani lampi, vitraže, ali najveće divljenje su izazvali kada su uspešno završili jednu od najvećih kupolu u zemlji koja se nalazi u hotelu „Izvor“ u Aranđelovcu.
Izrađena od hiljada obojenih komada stakla, kupola je teška više od 500 kilograma, utrošeno je oko 700 kilograma materijala i zahvata površinu od oko 50 kvadratnih metara.
Izradu vitraža su započeli kada im je prijatelj pre dvadesetak godina dao zadatak da od „slepog“ prozora naprave vitražnu sliku u tifani tehnici. Sada Kovačeva i Mesaroševa umetnička dela krase veliki broj stambenih, poslovnih i verskih objekata u zemlji, ali i inostranstvu.
Mesaroš i Kovač trenutno restauriraju vitraž crkve iz Kljajićeva. Rekonstruisali su po jedan vitraž u subotičkoj Žutoj kući, Crkvi Vaznesenja Gospodnjeg, Senćanskoj u Subotici, ali i u crkvi u Senti.
Napravili su nove vitraže za Eko-centar na Paliću, Zoološki vrt, upravnu zgradu „Pionira“ u Beogradu, u crkvi na Ludašu, u Doroslovu i mnogim drugim objektima. Kažu da je njihova podrška Žužana Pap Korhec restauratorka subotičkog Gradskog muzeja.
Jožef Kovač i Rudolf Mesaroš za dvadeset godina izradili su stotine unikatnih ukrasnih predmeta od stakla, tifani lampi, vitraže, ali najveće divljenje su izazvali kada su uspešno završili jednu od najvećih kupolu u zemlji koja se nalazi u hotelu „Izvor“ u Aranđelovcu.
Izrađena od hiljada obojenih komada stakla, kupola je teška više od 500 kilograma, utrošeno je oko 700 kilograma materijala i zahvata površinu od oko 50 kvadratnih metara.
Izradu vitraža su započeli kada im je prijatelj pre dvadesetak godina dao zadatak da od „slepog“ prozora naprave vitražnu sliku u tifani tehnici. Sada Kovačeva i Mesaroševa umetnička dela krase veliki broj stambenih, poslovnih i verskih objekata u zemlji, ali i inostranstvu.
Mesaroš i Kovač trenutno restauriraju vitraž crkve iz Kljajićeva. Rekonstruisali su po jedan vitraž u subotičkoj Žutoj kući, Crkvi Vaznesenja Gospodnjeg, Senćanskoj u Subotici, ali i u crkvi u Senti.
Napravili su nove vitraže za Eko-centar na Paliću, Zoološki vrt, upravnu zgradu „Pionira“ u Beogradu, u crkvi na Ludašu, u Doroslovu i mnogim drugim objektima. Kažu da je njihova podrška Žužana Pap Korhec restauratorka subotičkog Gradskog muzeja.
- Poruka
- 95.553
- Poruka
- 95.553
- Poruka
- 95.553
- Poruka
- 95.553
Sainte-Chapelle – Pariz, Francuska
Sainte-Chapelle (Sveta kapela) jedan je od najljepših primjera kasnogotičke arhitekture i poznata je po blještavim vitrajima površine od oko 600 m² koji prekrivaju gotovo sve zidove i pričaju biblijsku priču od Postanka do Otkrivenja. Sainte-Chapelle je do izgraditi kralj Luj IX., predani katolik koji je kasnije i proglašen svetim. Nakon što je 1239. od Latinskoga cara Baudouina II. kupio iznimno vrijedne relikvije, među kojima su bili Kristova trnova kruna idio križa na kojemu je Isus razapet, tražio je prikladno mjesto na kojemu bi ih mogao čuvati. Tako je nakon nekoliko godina započeo gradnju Sainte-Chapelle, kraljevske kapele u kojoj će se čuvati i izlagati relikvije koje je prethodno stekao. Kapela je posvećena 1248. godine, a zanimljivo je da je njena gradnja koštala oko 40.000 livri, što je nekoliko puta manje od iznosa koji je Luj IX. izdvojio za relikvije koje su se u njoj čuvale.
Za Francuze je katedrala u Reimsu nešto poput nacionalnog svetišta. Gotovo svi francuski kraljevi okrunjeni su u ovom sakralnom zdanju. Posljednji put 1825. Gradnja katedrale započela je 1210. godine. Glavnina radova dovršena je u 13. stoljeću, no različita dograđivanja trajala su nekoliko stoljeća. Katedrala je teško oštećena u dva svjetska rata, nakon kojih je uslijedila njezina obnova. Tijekom poratne obnove, u jeku pojačanog zanimanja za umjetnost na javnim prostorima došlo je i do ideje da se osmišljavanje novih vitraja povjeri poznatim umjetnicima. Početak je 1974. učinio slavni slikar Marc Chagall čije vitraje vidite na drugoj fotografiji.
Katedrala Notre-Dame – Strasbourg, Francuska
Izgradnja veličanstvene katedrale u Strasbourgu započela je 1015. godine, a potrajala je nekoliko stoljeća. Tijekom Drugog svjetskog rata njezini veličanstveni vitraji sklonjeni su u rudnik soli u blizini njemačkog grada Heilbronna i tako sačuvani od uništenja. Vitraji datiraju većinom iz 14. stoljeća, dok jedan dio potječe iz 12. i 13. stoljeća.
Katedrala Notre-Dame – Pariz, Francuska
Gradnja veličanstvene pariške katedrale započela je u 12., a dovršena u 14. stoljeću. Nažalost, mnogi njezini vitraji, kao i druga umjetnička djela u samoj katedrali, uništeni su tijekom povijesti. Preživjele su jedino prekrasne rozete, među kojima se starošću ističe sjeverna rozeta prikazana na fotografiji, dok su zapadna i južna rozeta doživjeli manje obnove.
Katedrala Naše Gospe – Augsburg, Njemačka
U katedrali izgrađenoj u romaničkom stilu 11. stoljeća, uz gotičke preinake 14. stoljeća, nalaze se najstariji crkveni vitraji na svijetu, najvjerojatnije nastali početkom 12. stoljeća.
Crkva Bezgrešnog začeća – Bloomfield (Pittsburg), SAD
U Crkvi Bezgrešnog začeća u Pittsburgu izgrađenoj 1961. godine nalazimo zanimljiv primjer modernih vitraja.
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije – Siena, Italija
Sijenska katedrala građena od 12. do 14. stoljeća, predstavlja pravi biser talijanske sakralne arhitekture. Prekrasna rozeta sa pročelja katedrale potječe iz 1549. godine i djelo je talijanskog umjetnika Pastorina de’ Pastorinija.
Bazilika Svete Obitelji – Barcelona, Španjolska
Sainte-Chapelle (Sveta kapela) jedan je od najljepših primjera kasnogotičke arhitekture i poznata je po blještavim vitrajima površine od oko 600 m² koji prekrivaju gotovo sve zidove i pričaju biblijsku priču od Postanka do Otkrivenja. Sainte-Chapelle je do izgraditi kralj Luj IX., predani katolik koji je kasnije i proglašen svetim. Nakon što je 1239. od Latinskoga cara Baudouina II. kupio iznimno vrijedne relikvije, među kojima su bili Kristova trnova kruna idio križa na kojemu je Isus razapet, tražio je prikladno mjesto na kojemu bi ih mogao čuvati. Tako je nakon nekoliko godina započeo gradnju Sainte-Chapelle, kraljevske kapele u kojoj će se čuvati i izlagati relikvije koje je prethodno stekao. Kapela je posvećena 1248. godine, a zanimljivo je da je njena gradnja koštala oko 40.000 livri, što je nekoliko puta manje od iznosa koji je Luj IX. izdvojio za relikvije koje su se u njoj čuvale.
Za Francuze je katedrala u Reimsu nešto poput nacionalnog svetišta. Gotovo svi francuski kraljevi okrunjeni su u ovom sakralnom zdanju. Posljednji put 1825. Gradnja katedrale započela je 1210. godine. Glavnina radova dovršena je u 13. stoljeću, no različita dograđivanja trajala su nekoliko stoljeća. Katedrala je teško oštećena u dva svjetska rata, nakon kojih je uslijedila njezina obnova. Tijekom poratne obnove, u jeku pojačanog zanimanja za umjetnost na javnim prostorima došlo je i do ideje da se osmišljavanje novih vitraja povjeri poznatim umjetnicima. Početak je 1974. učinio slavni slikar Marc Chagall čije vitraje vidite na drugoj fotografiji.
Katedrala Notre-Dame – Strasbourg, Francuska
Izgradnja veličanstvene katedrale u Strasbourgu započela je 1015. godine, a potrajala je nekoliko stoljeća. Tijekom Drugog svjetskog rata njezini veličanstveni vitraji sklonjeni su u rudnik soli u blizini njemačkog grada Heilbronna i tako sačuvani od uništenja. Vitraji datiraju većinom iz 14. stoljeća, dok jedan dio potječe iz 12. i 13. stoljeća.
Katedrala Notre-Dame – Pariz, Francuska
Gradnja veličanstvene pariške katedrale započela je u 12., a dovršena u 14. stoljeću. Nažalost, mnogi njezini vitraji, kao i druga umjetnička djela u samoj katedrali, uništeni su tijekom povijesti. Preživjele su jedino prekrasne rozete, među kojima se starošću ističe sjeverna rozeta prikazana na fotografiji, dok su zapadna i južna rozeta doživjeli manje obnove.
Katedrala Naše Gospe – Augsburg, Njemačka
U katedrali izgrađenoj u romaničkom stilu 11. stoljeća, uz gotičke preinake 14. stoljeća, nalaze se najstariji crkveni vitraji na svijetu, najvjerojatnije nastali početkom 12. stoljeća.
Crkva Bezgrešnog začeća – Bloomfield (Pittsburg), SAD
U Crkvi Bezgrešnog začeća u Pittsburgu izgrađenoj 1961. godine nalazimo zanimljiv primjer modernih vitraja.
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije – Siena, Italija
Sijenska katedrala građena od 12. do 14. stoljeća, predstavlja pravi biser talijanske sakralne arhitekture. Prekrasna rozeta sa pročelja katedrale potječe iz 1549. godine i djelo je talijanskog umjetnika Pastorina de’ Pastorinija.
Bazilika Svete Obitelji – Barcelona, Španjolska
Poslednja izmena od moderatora:
- Poruka
- 405.567
Vitraž je stari oblik umetnosti oblikovanja stakla. Najstariji vitraži nađeni su u enterijerima crkava, i smatra se da datiraju iz petog veka. U svojim počecima, vitraž se prevashodno koristio na crkvenim građevinama. Prozori od vitraža su bili izuzetno lepi i efektni. Utisak i atmosfera koji su vitraži stvarali u crkvenim enterijerima bili su veoma upečatljivi, skoro nadrealni.
- Poruka
- 405.567
Tokom duge istorije vitraža, najčešće su u ovom luksuzu uživali samo oni koji su zahvaljujući svom velikom bogatstvu mogli da ga priušte. Ovo se počelo menjati tokom Art nuvoa, kad su se počeli praviti svakodnevni predmeti ovom tehnikom – lampe, mozaici, nakit. U dizajnu i izradi elemenata koji su načinjeni od vitraža u to vreme prednjačio je Luis Komfort Tifani, umetnik sa smislom za biznis. Tifanijeva vitraž lampa i elementi za osvetljenje su i danas veoma cenjeni i poznati.
- Poruka
- 95.553
Sainte-Chapelle – Pariz, Francuska
Sainte-Chapelle (Sveta kapela) jedan je od najljepših primjera kasnogotičke arhitekture i poznata je po blještavim vitrajima površine od oko 600 m² koji prekrivaju gotovo sve zidove i pričaju biblijsku priču od Postanka do Otkrivenja. Sainte-Chapelle je do izgraditi kralj Luj IX., predani katolik koji je kasnije i proglašen svetim. Nakon što je 1239. od Latinskoga cara Baudouina II. kupio iznimno vrijedne relikvije, među kojima su bili Kristova trnova kruna idio križa na kojemu je Isus razapet, tražio je prikladno mjesto na kojemu bi ih mogao čuvati. Tako je nakon nekoliko godina započeo gradnju Sainte-Chapelle, kraljevske kapele u kojoj će se čuvati i izlagati relikvije koje je prethodno stekao. Kapela je posvećena 1248. godine, a zanimljivo je da je njena gradnja koštala oko 40.000 livri, što je nekoliko puta manje od iznosa koji je Luj IX. izdvojio za relikvije koje su se u njoj čuvale.
Katedrala Notre-Dame – Reims, Francuska
Za Francuze je katedrala u Reimsu nešto poput nacionalnog svetišta. Gotovo svi francuski kraljevi okrunjeni su u ovom sakralnom zdanju. Posljednji put 1825. Gradnja katedrale započela je 1210. godine. Glavnina radova dovršena je u 13. stoljeću, no različita dograđivanja trajala su nekoliko stoljeća. Katedrala je teško oštećena u dva svjetska rata, nakon kojih je uslijedila njezina obnova. Tijekom poratne obnove, u jeku pojačanog zanimanja za umjetnost na javnim prostorima došlo je i do ideje da se osmišljavanje novih vitraja povjeri poznatim umjetnicima. Početak je 1974. učinio slavni slikar Marc Chagall
Sainte-Chapelle (Sveta kapela) jedan je od najljepših primjera kasnogotičke arhitekture i poznata je po blještavim vitrajima površine od oko 600 m² koji prekrivaju gotovo sve zidove i pričaju biblijsku priču od Postanka do Otkrivenja. Sainte-Chapelle je do izgraditi kralj Luj IX., predani katolik koji je kasnije i proglašen svetim. Nakon što je 1239. od Latinskoga cara Baudouina II. kupio iznimno vrijedne relikvije, među kojima su bili Kristova trnova kruna idio križa na kojemu je Isus razapet, tražio je prikladno mjesto na kojemu bi ih mogao čuvati. Tako je nakon nekoliko godina započeo gradnju Sainte-Chapelle, kraljevske kapele u kojoj će se čuvati i izlagati relikvije koje je prethodno stekao. Kapela je posvećena 1248. godine, a zanimljivo je da je njena gradnja koštala oko 40.000 livri, što je nekoliko puta manje od iznosa koji je Luj IX. izdvojio za relikvije koje su se u njoj čuvale.
Katedrala Notre-Dame – Reims, Francuska
Za Francuze je katedrala u Reimsu nešto poput nacionalnog svetišta. Gotovo svi francuski kraljevi okrunjeni su u ovom sakralnom zdanju. Posljednji put 1825. Gradnja katedrale započela je 1210. godine. Glavnina radova dovršena je u 13. stoljeću, no različita dograđivanja trajala su nekoliko stoljeća. Katedrala je teško oštećena u dva svjetska rata, nakon kojih je uslijedila njezina obnova. Tijekom poratne obnove, u jeku pojačanog zanimanja za umjetnost na javnim prostorima došlo je i do ideje da se osmišljavanje novih vitraja povjeri poznatim umjetnicima. Početak je 1974. učinio slavni slikar Marc Chagall
Poslednja izmena od moderatora:
- Poruka
- 95.553
Katedrala Notre-Dame – Strasbourg, Francuska
Izgradnja veličanstvene katedrale u Strasbourgu započela je 1015. godine, a potrajala je nekoliko stoljeća. Tijekom Drugog svjetskog rata njezini veličanstveni vitraji sklonjeni su u rudnik soli u blizini njemačkog grada Heilbronna i tako sačuvani od uništenja. Vitraji datiraju većinom iz 14. stoljeća, dok jedan dio potječe iz 12. i 13. stoljeća.
Izgradnja veličanstvene katedrale u Strasbourgu započela je 1015. godine, a potrajala je nekoliko stoljeća. Tijekom Drugog svjetskog rata njezini veličanstveni vitraji sklonjeni su u rudnik soli u blizini njemačkog grada Heilbronna i tako sačuvani od uništenja. Vitraji datiraju većinom iz 14. stoljeća, dok jedan dio potječe iz 12. i 13. stoljeća.
Poslednja izmena od moderatora:
- Poruka
- 95.553
- Poruka
- 95.553
- Poruka
- 95.553
- stanje