Vinčansko pismo

Samo za sexy koku Srebrenku i drustvo... Direktno iz Baludzistana. :mrgreen:

Iz doktorske disertacije M. M. Winna (str. 289-290):

"Figurine marks recalling the use of signs on Vinca figurines are known from the late third and early second millennia B.C. in Centra Asia (Masson 1972: 130-135; 1968: 185), and potters marks with signs almost identical to the later Indus Valley script have been found in the highlands to the Northwest of the Indus Valley (Fairservis 1971: 144). It is interesting that there is some similarity between the Indus Valley and the Vinca culture in the frequency of usage of type signs, but not in the actual signs themselves."


ba8i.jpg

Walter A. Fairservis, The Roots of Ancient India: The Archaeology of Early Indian Civilisation, London, 1971, pp. 144-145.
 
Samo za sexy koku Srebrenku i drustvo... Direktno iz Baludzistana. :mrgreen:

Iz doktorske disertacije M. M. Winna (str. 289-290):

"Figurine marks recalling the use of signs on Vinca figurines are known from the late third and early second millennia B.C. in Centra Asia (Masson 1972: 130-135; 1968: 185), and potters marks with signs almost identical to the later Indus Valley script have been found in the highlands to the Northwest of the Indus Valley (Fairservis 1971: 144). It is interesting that there is some similarity between the Indus Valley and the Vinca culture in the frequency of usage of type signs, but not in the actual signs themselves."


ba8i.jpg

Walter A. Fairservis, The Roots of Ancient India: The Archaeology of Early Indian Civilisation, London, 1971, pp. 144-145.

Srbija do Nju Delhija?:eek:
 
Samo za sexy koku Srebrenku i drustvo... Direktno iz Baludzistana. :mrgreen:

Iz doktorske disertacije M. M. Winna (str. 289-290):

" It is interesting that there is some similarity between the Indus Valley and the Vinca culture in the frequency of usage of type signs, but not in the actual signs themselves."

Walter A. Fairservis, The Roots of Ancient India: The Archaeology of Early Indian Civilisation, London, 1971, pp. 144-145.

:trlja:
Bogami......Tanduri, hvala!
Cenim i što si podesio avatar u skladu sa op.cit.

Nisu istovetni znaci iz staništa iranskog (belog?) plemena Beludža (Бeлуџа), ali, sličnost je sličnost :tambalamba:
Legenda o praocu Paštuna (očuvana u istom Pakistanu) istovetna je legendi iz srpskog Gurgusovca (današnji Knjaževac).
Obe legende govore o ocu čiji su se sinovi raselili na 4 strane sveta.

Ko izgovori "Beludža" u pomenutom Gurgusovcu, razumeće ga da je rekao "veliki mnogo beli čo'ek" ili "ogromni beli kamen". Ne govorite "beludžnjav", to je isto kao "belužnjav", i smatraće se uvredom- da nije skroz beo nego modifikovan;)

Gurgusovčani/Knjaževčani bi razumeli i ovaj citat iz wilipedie odmah:

Balochistan is referred to in Pashto as Gwadar or Godar (also Godar-khwa, i.e., the land by water)
Beludžište se na paštanskom (baštinskom, očinskom) jeziku izgovara gVadar -.
VADAR je izraz za kanal u stara vremena koji j e kopan za navodnjavanje terena, slično današnjoj vodovodnoj mreži..
Tako i prevode značenje (g)Vadara - zemlja od vode..
Sami "Beluštanci" zovu svoje parče zemlje ( "Moka or Maka, a word which later became Makran") , rekli bi Gurgusovčani "Mokra" ili "Mokranj".

Tanduri, znam da nisi namerno, ali bas ti hvala!
 
Poslednja izmena:
Ova nezapamćena dubina promišljanja i oštroumnih zapažanja, kosmička razuđenost jednog davinčijevskog uma i nekritički domet njegove znatiželje u perspektivi bi mogli da budu moćan resurs i spiritus movens gurgusovačkih turističkih potencijala. Ovako koncipirani turistički vodiči odštampani na vinčanskom pismu, koje bi Kinezi serijski mogli da plasiraju na baludžistansko tržište, nesumnjivo bi doprineli razuđenosti turističkih kapaciteta i eksponencijalnom povećanju turističkih centara u Srbiji, poput onog u Banji Kovailjači, naročito popularnog među srodnim sirijskim turistima. Još ako se hamami odrade u baludžistanskoj keramici i obnove haremi u najboljim tradicijama Milenka Stojkovića i Petra Dobrnjca biće to jedinstvena i zaokružena turistička ponuda čijoj orijentalnoj egzotici će moći da odoli malo koji bratski nam Baludžistanac.
 
Ova nezapamćena dubina promišljanja i oštroumnih zapažanja, kosmička razuđenost jednog davinčijevskog uma i nekritički domet njegove znatiželje u perspektivi bi mogli da budu moćan resurs i spiritus movens gurgusovačkih turističkih potencijala. Ovako koncipirani turistički vodiči odštampani na vinčanskom pismu, koje bi Kinezi serijski mogli da plasiraju na baludžistansko tržište, nesumnjivo bi doprineli razuđenosti turističkih kapaciteta i eksponencijalnom povećanju turističkih centara u Srbiji, poput onog u Banji Kovailjači, naročito popularnog među srodnim sirijskim turistima. Još ako se hamami odrade u baludžistanskoj keramici i obnove haremi u najboljim tradicijama Milenka Stojkovića i Petra Dobrnjca biće to jedinstvena i zaokružena turistička ponuda čijoj orijentalnoj egzotici će moći da odoli malo koji bratski nam Baludžistanac.

Kolega zaboravili ste na glavnu ponudu ; pohovane koke misirke dubokog značenja , takvom specijalitetu nijedan Baluđistanac ne može odoleti.
 
Poslednja izmena:
1973? Danas je 2013. Sada mi ti objasni sto je sumersko pismo a ovo vincansko iz dispilio nije? sta lici vise na linearsko danasjne pismo?

Proto Sumerian Tablet 3100BC
s3onhy.jpg


Dispilio Tablet 5260 BC found in Greece
Dispilio_tablet_1.jpg

http://4.***************/-aydwGBvQrpc/UAbOOAXDPxI/AAAAAAAAbME/_toeiJ94eOQ/s320/Dispilio_tablet_text.png
 
Samo za sexy koku Srebrenku i drustvo... Direktno iz Baludzistana. :mrgreen:

Iz doktorske disertacije M. M. Winna (str. 289-290):

"Figurine marks recalling the use of signs on Vinca figurines are known from the late third and early second millennia B.C. in Centra Asia (Masson 1972: 130-135; 1968: 185), and potters marks with signs almost identical to the later Indus Valley script have been found in the highlands to the Northwest of the Indus Valley (Fairservis 1971: 144). It is interesting that there is some similarity between the Indus Valley and the Vinca culture in the frequency of usage of type signs, but not in the actual signs themselves."


ba8i.jpg

Walter A. Fairservis, The Roots of Ancient India: The Archaeology of Early Indian Civilisation, London, 1971, pp. 144-145.

Ne samo indus valley, nego i catalhoyuk, hassuna samara, halaf i neolithicke culture pre egyptiske dinastije.
 
Poslednja izmena:
1973? Danas je 2013. Sada mi ti objasni sto je sumersko pismo a ovo vincansko iz dispilio nije? sta lici vise na linearsko danasjne pismo?

Proto Sumerian Tablet 3100BC
s3onhy.jpg


Dispilio Tablet 5260 BC found in Greece
Dispilio_tablet_1.jpg

http://4.***************/-aydwGBvQrpc/UAbOOAXDPxI/AAAAAAAAbME/_toeiJ94eOQ/s320/Dispilio_tablet_text.png

U pitanju je bio odgovor na komentar uvaženoga kolege forumaša Ahil71, koji je naveo taj doktorat iz 1973. godine kao nešto što ukazuje na to da bi vinčanske znakove zaista trebalo nazivati pismom, kao i se u datom naučnom radu nalazi nešto što nije u skladu sa opštim saznanjima, koja on kroji "zvaničnom istoriografijom" (bečko-berlinska nauka..) vezano za vinčansku civilizaciju.
 
Кад погледаш те симболе, одмах видиш да је писмо. Да нису никакве слике или цртаније него - баш писмо. Проучавање винчанског писма би требало да буде један од најважнијих државних пројеката у науци. И агресивно би се рекламирало као најстарије писмо и потенцирало да је настало на територији Србије. Име "винчанско" или "србица", никако "дунавско" или "староевропско", то је подметачина у стилу: оно што је твоје, то је и моје, а оно што је моје, то је само моје.
 
Кад погледаш те симболе, одмах видиш да је писмо. Да нису никакве слике или цртаније него - баш писмо. Проучавање винчанског писма би требало да буде један од најважнијих државних пројеката у науци. И агресивно би се рекламирало као најстарије писмо и потенцирало да је настало на територији Србије. Име "винчанско" или "србица", никако "дунавско" или "староевропско", то је подметачина у стилу: оно што је твоје, то је и моје, а оно што је моје, то је само моје.

Izvini, ali to nije tacno. ove simbole nisu nastale u srbiji. niko nezna tacno odakle su te simbole. vincanska kultura nije samo deo srbije, nego celog balkana, to je fakt. ona je dosla iz anatolije i pomesala se za mesolithickom evorpskum kulturom. prestani da gledas sve za srpskim okom.
 
Кад погледаш те симболе, одмах видиш да је писмо. Да нису никакве слике или цртаније него - баш писмо. Проучавање винчанског писма би требало да буде један од најважнијих државних пројеката у науци. И агресивно би се рекламирало као најстарије писмо и потенцирало да је настало на територији Србије. Име "винчанско" или "србица", никако "дунавско" или "староевропско", то је подметачина у стилу: оно што је твоје, то је и моје, а оно што је моје, то је само моје.

Ma to ne da je pismo, nego se odmah prepoznaje headline iz vincanskog Obzervera o procvatu domace metalurgije i izvozu hladnog oruzja inferiornim klesacima kamena u Zapadnu Evropu. :lol:
 
Имамо нешто из новијег периода, а довољно старо, што нико не покушава да објасни:
http://forum.krstarica.com/showthread.php/479110-Margumski-natpis

Nema šta tu da se uopšte pokuša objasniti, kada je u pitanju patka, odnosno falsifikat.

Ta poznoantička opeka uopšte ne postoji i niko je nikada nije ni vidio...tako da nije moguće ni nikakvo bavljenje time, izvan dva-tri niskokvalitetna sredstva informisanja koji su objavili taj lažni podatak.

Za više informacija, odnosno kakvog su tipa, vidjeti njuz.net.
 
Ne samo indus valley, nego i catalhoyuk, hassuna samara, halaf i neolithicke culture pre egyptiske dinastije.

Phylacopi, Troy, itd. Ima omanje poglavlje o tome.

du0l.jpg


ua8q.jpg


lnh4.jpg
Comparison with signs in the Mediterranean and Near East, Shan M. M. Winn, Pre-writing in Southeastern Europe: The Sign System of the Vinča Culture, ca 4000 B.C., Calgary, 1981, pp. 246-250.

Srebrenka, molim strucan komentar. Hvala.
 
Izvini, ali to nije tacno. ove simbole nisu nastale u srbiji. niko nezna tacno odakle su te simbole. vincanska kultura nije samo deo srbije, nego celog balkana, to je fakt. ona je dosla iz anatolije i pomesala se za mesolithickom evorpskum kulturom. prestani da gledas sve za srpskim okom.

Море не свирај много, винчанско се зове, Винча је у Србији, ћао, здраво!
 
Ево изворне реконструкције коју је сачинио Август Шлајхер давне 1868. године:

Avis akvāsas ka

Avis, jasmin varnā na ā ast, dadarka akvams, tam, vāgham garum vaghantam, tam, bhāram magham, tam, manum āku bharantam. Avis akvabhjams ā vavakat: kard aghnutai mai vidanti manum akvams agantam. Akvāsas ā vavakant: krudhi avai, kard aghnutai vividvant-svas: manus patis varnām avisāms karnauti svabhjam gharmam vastram avibhjams ka varnā na asti. Tat kukruvants avis agram ā bhugat.

А ево и саврěмене реконструкције Ендру Берда. Основа јој је скорији рад језикословца Х. Крега Мелчерта (H. Craig Melchert), и укључује неколико гласова непознатих у врěме када је Шлајхер први пут записао басну.

3q5a.jpg


The Sheep and the Horses

A sheep that had no wool saw horses, one of them pulling a heavy wagon, one carrying a big load, and one carrying a man quickly. The sheep said to the horses: "My heart pains me, seeing a man driving horses." The horses said: "Listen, sheep, our hearts pain us when we see this: a man, the master, makes the wool of the sheep into a warm garment for himself. And the sheep has no wool." Having heard this, the sheep fled into the plain.


1990. године је створена кратка парабола и реконструисана у ПИЕ. Благо је заснована на одломку из Ригведе, древној збирци санскртских химни, у којем краљ моли бога Варуна да му подари сина.

Ово је верзија Ендруа Берда "Краља и бога" на реконструисаном ПИЕ језику, ослоњена на рад језикословаца Ерика Хемпа (Eric Hamp) и Супхадре Кумара Сена (Subhadra Kumar Sen):

rqwg.jpg

The King and the God

Once there was a king. He was childless. The king wanted a son. He asked his priest: "May a son be born to me!" The priest said to the king: "Pray to the god Werunos." The king approached the god Werunos to pray now to the god. "Hear me, father Werunos!" The god Werunos came down from heaven. "What do you want?" "I want a son." "Let this be so," said the bright god Werunos. The king's lady bore a son.

 
Poslednja izmena:
Slaven777 zar se ne sećaš ove teme> http://forum.krstarica.com/showthread.php/556904-постанак-писма/

Tako da treba bataliti raspravu o Formicinim fantazijama i nastaviti o vinčanskom pismu.

Da evo te knjige koju sam neđe 1994 kupio na Sjmu knjiga u Herceg Novom.
Праславянская письменность (результаты дешифровки)
http://www.rusphysics.ru/files/Grinevich.T1.pdf
http://www.rusphysics.ru/files/Grinevich.T2.pdf

Izvalih se od smijeha kad čuh ovu budalaštinu. :D:D:D:D:D
A što ne nađe nekog Ukrajinca da to pročita?:D:D:D:D:D
 
Poslednja izmena:
Čuo sam tu rekonstrukciju pre nekoliko dana, previše mi germanski zvuči. Ne osećam upliv satem grupe uopšte. I oseti se jak engleski akcenat onog ko govori.

Ја тренутно мислим само да је занимљиво, али свакако смета британски нагласак у свем овом но сметао би можда и било који други.

Него, друштво, можете ли препознати коју реч тј. наћи когнате у оним реконструисаним текстовима? =)
 
Čuo sam tu rekonstrukciju pre nekoliko dana, previše mi germanski zvuči. Ne osećam upliv satem grupe uopšte. I oseti se jak engleski akcenat onog ko govori.

Ја тренутно мислим само да је занимљиво, али свакако смета британски нагласак у свем овом но сметао би можда и било који други.

Je li ovo bolje?


 

Back
Top