Loša saradnja EU i NATO
Politika - Pre 13 sati
Mons - Činjenica da se iznad ulaza u glavno zdanje sedišta Vrhovne komande savezničkih snaga u Evropi (SHAPE) pored zastave ove baze podjednako vijore zastave NATO-a i Evropske unije ne znači i da saradnja ove dve organizacije na bezbednosnom planu protiče u savršenom skladu. Naprotiv, javna je tajna da su alijansa i EU već duže vreme onemogućene da efikasno razmenjuju informacije u borbi protiv terorizma zbog unutrašnjih političkih blokada izazvanih diplomatskim nadgornjavanjem Turske, kao članice alijanse, i Kipra i Grčke, kao članica EU. I sa najviših pozicija u strukturi NATO-a čuje se da je ovo stanje "alarmantno" i "neprihvatljivo".
Diplomatski sukob oko problema podeljenog Kipra usporava procese, ali čini se da to više brine zvaničnike u Briselu nego oficire u bazi NATO-a u belgijskom gradiću Mons u kojem je i sedište takozvane ćelije vojnog osoblja EU pri NATO-u.
Prema rečima potpukovnika Džona Hamila, iz ovog ogranka vojnog štaba EU, vojnici obe organizacije se ne suočavaju dnevno toliko sa ovim problemom.
"Ovi problemi se retko dešavaju na operativnom planu, na samom terenu, jer tada vojnici shvataju da posao mora da bude urađen i da moraju da sarađuju bez obzira na nacionalnost i političke stavove. Ovaj problem je, pre svega, prisutan na političkom i strateškom planu", objašnjava potpukovnik Hamil i dodaje da u bazi u Monsu svakoga dana vojni predstavnici NATO-a i EU razmenjuju informacije o svim operacijama, a naročito je intenzivna razmena podataka o tome šta se dešava u Avganistanu i na Kosovu.
Hamilove kolege koje pripadaju snagama NATO-a potvrđuju njegove reči i ističu da na terenu vojnici ove dve organizacije pokušavaju da izbegnu političke prepreke u saradnji. Ipak, problem u razmeni informacija nije počeo ulaskom Kipra u EU 2004. godine, već je i odsustvo Francuske i vojne komande NATO-a donedavno uzrokovalo slične opstrukcije.
"Činjenica da ove dve organizacije - smeštene u Briselu, u jednom velikom gradu - nemaju nikakve stvarne planove o koordinaciji ili međusobnu pripravnost za stvarni HBRN napad koji bi mogao da se dogodi u ovom gradu, da ne govorim o vežbama, veoma je alarmantna i neprihvatljiva", rekao je nedavno Jiži Šedivi, pomoćnik generalnog sekretara NATO-a zadužen za odbrambenu politiku i planiranje.
Prema rečima Džejmsa Apaturaja, portparola NATO-a, zaista ova saradnja ne funkcioniše baš najbolje.
"Realnost je da je taj problem povezan sa kiparskim pitanjem. Generalni sekretar Anders Fog Rasmusen će kao bivši premijer iskoristiti svoje kontakte i pokušati da poboljša situaciju. Nažalost, problem je izvan NATO-a, dok se efekti osećaju u odnosima NATO-EU", kaže Apaturaj i dodaje da alijansa ne može da primora nekoga da reši ovaj problem.
Turske je, inače, 1998. godine bila članice Oružane grupe Zapadnoevropske unije, grupe koja je u međuvremenu prestala da postoji, pri čemu je Ankari bilo obećano da će se priključiti Evropskoj odbrambenoj agenciji (EOA) koja se smatra svojevrsnom naslednicom prethodne odbrambene strukture.
Međutim, kao državi koja nije članica EU, Turskoj je onemogućeno da se priključi EOA, pri čemu Ankara, kako smatraju eksperti, ima osećaj da je isterana budući da je Norveška, koja nije bila među partnerima Oružane grupe Zapadnoevropske unije, dobila mogućnost da učestvuje u programima EOA. Kao svojevrsnu osvetu za ono što smatraju da je nepravedan tretman, Turska sada sprečava NATO da razmenjuje informacije sa EU na osnovu toga što Kipar nije članica Partnerstva za mir.
Dok se ovaj problem ne reši na političkom nivou, saradnja NATO-a i EU biće ograničena na neformalnu razmenu informacija na terenu i u kancelarijama međunarodnog vojnog osoblja u bazi u Monsu.
http://vesti.krstarica.com/?rubrika...e2bb89847d7655725&dan=11&mesec=10&godina=2009
Comento:
Josh jedan razlog + ka ujedinjenim oruzhanim snagama sveta.