Kamael
Buduća legenda
- Poruka
- 40.857
Venerin Mesec, Neit (1672 -1892)
Djovani Domeniko Kazini, jedan od eminentnih astronoma tog doba primetio je malog kompanjona u blizini Venere. Cetrnaest godina kasnije, 1686. vidja nebesko telo opet i to prezentuje u zurnalu. Utrvdjeno je da objekat ima 1/4 dijametra Venere ispoljavajuci iste faze planete. Kasnije je vidjen od drugih astronoma, Dzejms Sorta i Andreas Majera. Tokom Juna 1761. Neit se vidja 18 puta od nekoliko astronoma. Interesantno: Venera tranzit preko suncevog diska 1764. primecen je manji tamni objekat na boku, medjutim Semjuel Dan iz Celzija koji je takodje posmatrao tranzit, ne registruje nista. Opet se vrse posmatranja te godine od strane dva astronoma u osam opservatorija koji pokazuju negativan rezultat.
1766. Fater Hel (!), direktor becke opservatorije tvrdi u publikacijama da su opservacije proizvod opticke iluzije. Naime, sjaj Venere je bio toliko jak da je izazvao pojavu refleksije ljudskog oka nazad ka teleskopu, sto je dovelo do sekundarne slike na manjoj skali.
1777. H. Lambert, clan berlinskog astronomskog drustva, daje orbis Meseca Venere od 11 dana i 3 sata sa nagibom eklipse od 64 stepena.
1884. M. Hozef, formalni direktor briselske opservatorije izvestava da se Mesec priblizava Veneri svakih 2.96 godine ili 1080 dana. Navodi da nije u pitanju njen Mesec vec zasebna planeta cija je orbita oko Sunca 283 dana i da je u pitanju bila konjukcija sa Venerom koja se desava jednom u 1080 dana. Hoze daje naziv Neit, po drevnoj boginji Saisa.
http://www.phenomena.org.uk/features/page85/page85.html
Djovani Domeniko Kazini, jedan od eminentnih astronoma tog doba primetio je malog kompanjona u blizini Venere. Cetrnaest godina kasnije, 1686. vidja nebesko telo opet i to prezentuje u zurnalu. Utrvdjeno je da objekat ima 1/4 dijametra Venere ispoljavajuci iste faze planete. Kasnije je vidjen od drugih astronoma, Dzejms Sorta i Andreas Majera. Tokom Juna 1761. Neit se vidja 18 puta od nekoliko astronoma. Interesantno: Venera tranzit preko suncevog diska 1764. primecen je manji tamni objekat na boku, medjutim Semjuel Dan iz Celzija koji je takodje posmatrao tranzit, ne registruje nista. Opet se vrse posmatranja te godine od strane dva astronoma u osam opservatorija koji pokazuju negativan rezultat.
1766. Fater Hel (!), direktor becke opservatorije tvrdi u publikacijama da su opservacije proizvod opticke iluzije. Naime, sjaj Venere je bio toliko jak da je izazvao pojavu refleksije ljudskog oka nazad ka teleskopu, sto je dovelo do sekundarne slike na manjoj skali.
1777. H. Lambert, clan berlinskog astronomskog drustva, daje orbis Meseca Venere od 11 dana i 3 sata sa nagibom eklipse od 64 stepena.
1884. M. Hozef, formalni direktor briselske opservatorije izvestava da se Mesec priblizava Veneri svakih 2.96 godine ili 1080 dana. Navodi da nije u pitanju njen Mesec vec zasebna planeta cija je orbita oko Sunca 283 dana i da je u pitanju bila konjukcija sa Venerom koja se desava jednom u 1080 dana. Hoze daje naziv Neit, po drevnoj boginji Saisa.
http://www.phenomena.org.uk/features/page85/page85.html
