-Vegan ne koristi "proizvode" životinjskog porekla (hrana odeća, toaletna kozmetika,
ne koristi proizvode koji su testirani na zivotinjama (kozmetika, hemija za pokucstvo..itd...),
da ne bi podsticao masovnu proizvodnju tih "proizvoda" a time produžio agoniju i patnju životinja koje u te svrhe iskorišćavaju.
-Vegan neposećuje Zoo vrtove, Cirkuse i ostale manifestacije u kojima su životinje ništa više no robovi bez prava.
-Vegan steriliše svoje četvoronožne prijatelje kako bi doprineo suzbijanju problema napuštenih životinja.
-Vegan poštuje potrebu svakog živog bića da se kreće po sopstvenoj želji, da raste razvija se i ostari bez pritisaka na njegovu ličnost. U vidu vaspitavanja ne koristi prisilne mere, već tok učenja prepušta sposobnosti prilagođavanja datog bića.
...
Reč vegetarijanstvo proizlazi iz latinske reči vegetus, što znači zdrav, svež i pun života ili homo vegetus, što znači - telesno i mentalno zdrava osoba. Izvorno značenje reči ukazuje na uravnotežen filozofski smisao za život, a ne samo prehranu koja se sastoji od voća i povrća.
Veganstvo je upravo to! - nenasilni i nesebični stil života koji direktno i konkretno utiče na stvaranje boljeg sveta, i za čoveka i sva ostala živa bića na zemlji.
Etički razlozi važniji su od svih ostalih pri prelasku na veganstvo. Osnova etičkog veganstva je spoznaja da ostala živa bića imaju osjećaje i da su ti njihovi osjećaji isti kao naši. Ovo saznanje pomaže svakome da u svojoj svesti prihvati tuđe patnje.
Mnogi ljudi bi isto tako odmah prestali jesti meso kada bi sami morali ubiti životinju. No oni zato plaćaju druge da to učine umesto njih. Pitanje je, oslobađa li ih to moralne odgovornosti? Većina i ne zna u kakvim se uslovima i na koji način postupa sa životinjama
rebijaju ih , maltretiraju i muče, zatvaraju u kaveze gdje se ne mogu okrenuti. Ovim životinjama oduzeta je sloboda kretanja, često ih hrane s prerađenom hranom drugih umrlih životinja, čak i onima iz njihove vlastite vrste (Indusrijski Kanibali). Bolest, mutacije i smrtnost životinja u ovakvim uslovima je velika!
Zato što Životinje osećaju bol!
One imaju nervni sistem isto kao i ljudi. A imaju i potrebe kao i ljudi: potrebu za kretanjem, potrebu za druženjem s pripadnicima svoje vrste, odgajanjem svoje djece i zabavom. Zamislite kako je biti celi život zatvoren u mračnoj smrdljivoj farmi gdje je sve što vidite patnja i smrt.
Zamislite sebe kako vas veštački oplode, nakon što se porodite otmu vam dete i zakolju ga ili odvedu i vi ga više nikad ne vidite, a netko vas ponovno oplodi i tako iz godine u godinu. Zamislite da vas netko konstantno kljuka hranom koju ne želite i koja nije vaša prirodna hrana, zamislite da vas truje antibioticima, hormonima i raznoraznim otrovima da bi vi brže rasli ili da bi vam meso bilo "lepše".
Zamislite potpunu dosadu od koje mnoge životinje često polude, jer su zatvorene na isto mesto celi život bez mogućnosti kretanja ili dodira s drugima.
A sad zamislite sebe da ne znate što vam se zapravo događa jer životinje ne znaju razlog zbog kojeg su zatvorene, ali ipak znaju gdje su i boje se onog što im se može dogoditi.
I na kraju života u patnji, bola i straha zamislite sebe kako vas vode na klanje, kako vidite vaše sapatnike poklane i kako vas kolju. A ako možete, pokušajte zamisliti vas kao raskomadan leš koji postaje tuđa hrana.
Zabluda- "HUMANO" KLANJE
Mnogi su ljudi u danjašnje vreme uljuljani u osećaj samozadovoljstva, misleći da životinje danas kolju "humano" i da ova pretpostavka otklanja svaki humani prigovor na jedenje mesa. Na žalost, ova pretpostavka je jako daleko od stvarnog života... i smrti.
Celokupni život "životinja za hranu" jeste neprirodan izgoj, okrutne kastracije i stimulacije hormonima, veštačko prehranjivanje (kako bi se utovile) i duge vožnje bez vode i hrane koje vode u smrt. Skučeni torovi, električne palice, uvrtanje repova, mučenja i strahovi su, na žalost, još uvek česte pojave pri uzgoju, prevozu i klanju "modernih" životinja. Prihvatiti sve ovde navedene činjenice, a neprotestvovati samo protiv bezosećajne brutalnosti prilikom par poslednjih sekundi životinjskog života, iskrivljeni je pojam reči "humanost".
Istina o klanju životinja nije nimalo ugodna: komercijalne klaonice su poput vizije pakla. Unezverene životinje bivaju ošamućene udarcima maljem, električnim šokom ili mesarskim pištoljima. Vezanih nogu dižu ih u vazduh, da bi ih na pokretnoj traci provezli kroz fabriku smrti. Još živima, prerežu im grkljan, a zatim im se odseca meso, dok na smrt ne iskrvare.
Mnogi ljudi ne bi se ni pitali da li da prihvate vegetarijanstvo kada bi posetili klaonice ili kad bi sami morali ubiti životinje koje jedu. Takvi bi obilasci trebali biti obavezni za sve mesojede.
Kada izgubimo poštovanje prema životu životinje, gubimo i poštovanje prema ljudskom životu. Možemo li zatvoriti naše oči pred patnjom i strahom koje sami stvaramo klanjem i konzumiranjem preko 1,6 milijardi domaćih životinja i 22,5 milijarde peradi svake godine? I što možemo reći za desetke milionima životinja ubijenih svake godine u "logorima za mučenje" medicinskih istraživačkih laboratorija? I šta možemo reći na životinje ubijene zbog njihove kože i krzna? I što možemo reći za životinje ubijene iz "sporta"? Možemo li opovrći da ove brutalnosti ne čine nas još okrutnijim?
Većina ljudi se veseli punom stolu. No, još uvijek manjina pomišlja na to, kako su i uz koju cenu na njihov sto došli svi ti sočni odresci, naresci i šunke. Možete li zamisliti koliku su silnu patnju prošle životinje kroz celi svoj bijedan život u uskom mračnom prostoru industrijskih farmi, hranjene hormonima i antibioticima, bez mogućnosti kretanja i druženja, tek da bi postale užitak za nečije nepce? Rođene da budu ubijene, njihov život nema nikakve druge vrijednosti, osim tržišne. Zapitajmo se u privatnosti vlastite savjesti da li je to u redu? Da li je to spojivo s rječju "humano" koja bi u samom svom krijenu trebala sadržavati prvu ljudsku karakteristiku? I koliko sve to utiče na razaranje životne sredine i rasipanje ogromnih količina energije, koja bi se mogla pametnije upotrebiti?
Zdrav način života
Veganski načinishrane godi zdravlju. Ustvari, mnogi ljudi u početku prestaju jesti životinjske proizvode kako bi poboljšali svoje zdravstveno stanje.
Prema izvještaju Američke udruge dijetetičara (American Dietetic Association), veganska ishrana je povezana sa smanjenim rizikom obolijevanja od gojaznosti, bolesti srca, visokog krvnog pritiska, dijabetesa, raka debelog crijeva, raka pluća i bolesti bubrega.*1
Američki časopis o kliničkoj prehrani (American Journal of Clinical Nutrition) nedavno je objavio seriju članaka o prednosti načina ishrane baziranog na biljnoj hrani:
Konzumiranje velike količine voća i povrća povezano je sa samanjenim rizikom obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti, nekih vrsta raka i mnogih kroničnih bolesti (kao što su degeneracija mišića i očna mrena).
Mahunarke (pasulj, grašak, bob, kikiriki) su odličan izvor proteina, vlakana i mnogih mikronutrijenata i fitotvari koje štite od bolesti.
Redovno konzumiranje koštunjavih plodova povezano je s manjim rizikom bolesti srca i nižom stopom mortaliteta.
Konzumiranje integralnih žitarica povezano je s manjim rizikom bolesti srca, dijabetesa, visokog krvnog pritiska, raka želuca i raka debelog creva.
Samo izbjegavanje životinjskih proizvoda ne osigurava optimalno zdravlje. Poput svih ostalih, veganska prehrana mora biti uravnotežena. Važni su proteini, vitamini D i B12, omega-3 masne kiseline, kalcijum i jod.
8)
ali ja znam za ljude koji zive od sunceve enegrije- solar jogi
