Ako niste znali, pre najpoznatijeg srpskog vampira, Save Savanovića, ta titula "krasila" je izvesnog Petra Blagojevića iz Kiseljeve, davne 1725.godine. Preko Beograda, a zatim preko bečkih listova, stigao je čak do berlinskog "Vossische Zeitung". Ovaj ugledni berlinski list izvestio je o čudnim pojavama koje su se odigrale nakon smrti Petra Blagojevića: dolazio je ljudima u snove, davio ih ... a došao je i kod svoje žene, par dana pošto je pokopan, tražeći opanke. U prisustvu carskog provizora i lokalnog sveštenika seljaci su otvorili njegov grob i tamo pronašli (tajanstvene) indicije koje su "dokazale" da se on zbilja povampirio, te su ga proboli kocem a potom spalili.
Nekoliko godina kasnije, u selu Medveđa na Zapadnoj Moravi, pojavio se još jedan vampir - nekadašnji hajduk, Arnod Paole (verovatno Arnaut Pavle). Ovog puta, reč je bila o ubistvima za koje je - zbog načina na koji su izvršena - optužen dotični pokojnik, tj. vampir. Izveštaj (neki vid obdukcionog nalaza) je sastavio autoritet - carski lekar Flikinger, i nazvao ga "Visum et Repertum" (Viđeno i otkriveno). Taj izveštaj postao je temeljni dokument za izučavaoce vampirizma, a A. Pavle najpoznatiji svetski vampir.
Priča se širila ... a kada je i London Journal objavio članak, 1732, reč "vampir" ušla je zvanično u engleski jezik.