Reljef i Bareljef
Reljef u umetnosti označava skulpturu gde se oblici vajaju izdizanjem, ili u uleknutom reljefu, spuštanjem s ravne plohe s kojom skulptura ostaje integralno povezana. Takva skultptura,
dakle, ne predstavlja samostalnu celinu, nego ima pozadinu. Reljefi su česti u svetskoj
umetnosti, od kojih su najpoznatiji oni koji ukrašavaju zidove monumentalnih građevina.
Friz u klasičnom korintskom redu se često ukrašava s bareljefima (niskim reljefima).
Alto rilievo (visoki reljef) se pak, može vidjeti na Partenonu.
Nekoliko različitih reljefa može činiti povezani niz scena.
Tipovi reljefa
Visoki (duboki) reljef (it. alto-relievo) je reljef kod kojega se prostor i masa međusbno "isprepliću",tj.pojedini delovi reljefa su toliko izbočeni od okvira reljefa prema nama da
prodiru kroz prostor, dok se on pak zavlači u udubljenja nastala oblikovanjem izbočenja.
On je sličan statui u punoj plastici, tako da se za pun dojam i njega treba sagledati sa više
strana. Niski (plitki) reljef ili bareljef (fr. bas-relief) je za razliku od visokog ispunjen manjim izbočenjima, iako se i tu javlja igra sa svetlom i senkom. Zbog senki stvorenih razlikama
u visini pojedinog dela reljefa dolazi do izgleda plastičnosti reljefa.
Ulegnuti (ucrtani) reljef nema nikakvih izbočina, već udubljena koja su uklesana u kamenu
ploču. Udubljenja su plitka i uska, sve su plohe ravne, a odnos mase i prostora je manje
primetniji nego kod visokog i niskog reljefa. Ulegnuti reljef posmatramo samo iz jednog
pravca, za razliku od posmatranja visokog reljefa, a primer za njega su mnoge nadgrobne
ploče i sarkofazi. Upravo zbog toga ulegnuti reljef se vizualno približava svojstvima slike.
Iranski bareljef iz Kadžarskog doba.
Beckett Residence Normandie