Gian Lorenzo Bernini (1598-1680)
Slavni italijanski barokni vajar iz XVII veka Đan (Đovani) Lorenco Bernini je živeo i stvarao skladno jednoj odvažnoj mantri:
“Oni koji se nikada ne usuđuju da prekrše pravila, nikada ih ne prevazilaze.”
I doista, dok je delo umetnika burne naravi bilo finansirano prvenstveno od strane papa, religiozne teme, motive nije tumačio samo veštinom kojom nema ravne, već i radikalnom umetničkom slobodom.Bernini je klesao u mermer moćne bogove i mučeničke svece kao mnogi skulptori koji su radili u klasičnom stilu, kao što je to pre njega radio Mikelanđelo. Ali, on je svoje svemoćne likove obdario sa jednim posebnim ljudskim svojstvom, vajajući u njihove oblike i izraze strastvene emocije i telesne porive – i vrlo delotvorno revolucionisao trodimenzionalnu umetnost prikazivanja tela.
Najupečatljiviji i već legendarni primer Berninijevog spoja seksa i svetog otelovljen je u Ekstazi svete Tereze (1647–52), sculpture smeštene u središtu male, mračne rimske crkve Santa Maria della Vittoria. Prikazuje dramatični trenutak kada katoličku sveticu Terezu posećuje anđeo, spreman da je probode jednom strelom.
Ekstaza Sv.Tereze
U ranijim umetničkim prikazima ove scene, Terezino telo je najčešće bilo predstavljeno u krutom položaju, dok joj je kameno lice bilo potpuno beziražajno. Bernini se, međutim, opredelio za drugi pristup. Njegova Tereza ima zgrčeno lice, usta su joj široko otvorena a oči zacakljene u ekspresiji koja izgleda kao orgazmičko zadovoljstvo. Pa i više od toga, anđeo koji se smeši dok nežno podiže ugao svetiče odeće, izgleda kao da izaziva njen zanos. Nije teško da se zapaze seksualne konotacije penetrirajuće anđelove strele.
Mada je skulpturu naručio katolički kardinal Federiko Koronaro, ipak je izazvala kritiku Berninijevih vršnjaka zbog njegovog čulnog prikaza verskih likova. Ali u vreme kada je Ekstaza Svete Tereze otkrivena 1652. godine, kada je Bernini bio u srednjim pedesetim godinama i već stekao široko priznanje, bio je dovoljno zreo za ovakve odbijajuće udarce. Ali uporni kritizeri su ga ipak sprečili da vaja lica sa izrazom strasti, pohotna tela i nesavršene ljude kao motiv.
“Pustite me, jer ja sam zaljubljen.”
Apolon i Dafne
The Rape Of Proserpina