Umri_muski
Legenda
- Poruka
- 55.147
Nice je slucajno nagazio na tu temu kad je negirao sklonost ka moralnosti u kapitalistickom drustvu....
Metafizicki gledano odnos se moze postaviti ali i za inteligenciju drustva i moralnost u smislu pridrzavanja...
Bez zelje da budem jasniji ali da bih bio precizniji , Moralnost sa velikim M, tj svevremenska moralnost ce biti iskljucena iz sagledavanja....ali se moze postaviti kao druga tema..
Dakle da li su ljudi skloni moralnosti ako je prosecna inteligencija tog drustva visa?
Metafizika kaze da.
Zasto?
Pa u oba slucaja i kad je prosecna inteligencija niska i visoka, prosek je taj mediokritet koji ima najvecu zastupljenost, pa mu je najblize upravo to razmisljanje i najrazumnije...
Medjutim, ako se uvede kriterijum koristi i kriterijum ugleda koji u orginalu znaci ugledanje na nekog i nesto, onda nisu jednake stvari za drustvo sa glupim prosekom ili drustvo sa inteligentnim prosecnim stanovnistvom..
Ovo su moguci primeri gausovih raspodela, a to se obicno uzima kao raspodela inteligencije u drustvu...
Ako se gleda kriterijum koristi ocigledno da ako je drustvo inteligentnije ima vise ljudi koji shvataju prilike koje se nude za korist, pa se okrecu ka tome...
Samim tim teze vecoj uredjenosti pravila, jer inace ce doci do povecanja nasilja i zloupotreba a to dovodi nered i haos u kome upravo inteligentniji imaju manje sanse a impulsivniji vise sanse....
Dakle teze onim pravilima koja ne ogranicavaju korist, ili je sire na neku stranu, time imaju vece predispozicije prema pravilima pa i moralu...Ali kako stoji samo sa moralom...
Kad je itneligentnije drustvo ono bolje poznaje pojedinacno svoje karakteristike i mogucnosti a i potrebe, pa je pojedinacni moral poznatiji i lakse ga je uskladiti kao zajednicki i tako nastaje prilagodjeniji zajednicki moral....
U bilo kojoj sferi , pa se i neki unapred postavljeni moral moze lakse prihvatiti ako je okruzenje inteligentnije jer je tumacenje i odstupanje od morala, nazovimo to dodaci na moral, su razumniji i prakticniji...
Vremenom se ako se uspostavi dinamicko prilagodjavanje morala uz teznju ka striktnosti, desava menjanje morala ka progresivnijim a liberalnijim verzijama...
To se moglo videti jedno vreme u akademskim zajednicama i u socijalizmu takodje...
Statisticki gaus pokazuje da uvek postoji kategorija odbacenih , tj onih koji nisu mediokriteti, pa iz tog razloga imaju drugacije uvide ili potrebe...
Koja od ove cetiri raspodele ima najvecu tendenciju licemernosti i odbacivanja prema moralu , a koja najmanju teznju prema odbacivanju moralnih zakona i pravila..?
Sta kaze psihologija, a sta kaze filozofija?
Metafizicki gledano odnos se moze postaviti ali i za inteligenciju drustva i moralnost u smislu pridrzavanja...
Bez zelje da budem jasniji ali da bih bio precizniji , Moralnost sa velikim M, tj svevremenska moralnost ce biti iskljucena iz sagledavanja....ali se moze postaviti kao druga tema..
Dakle da li su ljudi skloni moralnosti ako je prosecna inteligencija tog drustva visa?
Metafizika kaze da.
Zasto?
Pa u oba slucaja i kad je prosecna inteligencija niska i visoka, prosek je taj mediokritet koji ima najvecu zastupljenost, pa mu je najblize upravo to razmisljanje i najrazumnije...
Medjutim, ako se uvede kriterijum koristi i kriterijum ugleda koji u orginalu znaci ugledanje na nekog i nesto, onda nisu jednake stvari za drustvo sa glupim prosekom ili drustvo sa inteligentnim prosecnim stanovnistvom..
Ovo su moguci primeri gausovih raspodela, a to se obicno uzima kao raspodela inteligencije u drustvu...
Ako se gleda kriterijum koristi ocigledno da ako je drustvo inteligentnije ima vise ljudi koji shvataju prilike koje se nude za korist, pa se okrecu ka tome...
Samim tim teze vecoj uredjenosti pravila, jer inace ce doci do povecanja nasilja i zloupotreba a to dovodi nered i haos u kome upravo inteligentniji imaju manje sanse a impulsivniji vise sanse....
Dakle teze onim pravilima koja ne ogranicavaju korist, ili je sire na neku stranu, time imaju vece predispozicije prema pravilima pa i moralu...Ali kako stoji samo sa moralom...
Kad je itneligentnije drustvo ono bolje poznaje pojedinacno svoje karakteristike i mogucnosti a i potrebe, pa je pojedinacni moral poznatiji i lakse ga je uskladiti kao zajednicki i tako nastaje prilagodjeniji zajednicki moral....
U bilo kojoj sferi , pa se i neki unapred postavljeni moral moze lakse prihvatiti ako je okruzenje inteligentnije jer je tumacenje i odstupanje od morala, nazovimo to dodaci na moral, su razumniji i prakticniji...
Vremenom se ako se uspostavi dinamicko prilagodjavanje morala uz teznju ka striktnosti, desava menjanje morala ka progresivnijim a liberalnijim verzijama...
To se moglo videti jedno vreme u akademskim zajednicama i u socijalizmu takodje...
Statisticki gaus pokazuje da uvek postoji kategorija odbacenih , tj onih koji nisu mediokriteti, pa iz tog razloga imaju drugacije uvide ili potrebe...
Koja od ove cetiri raspodele ima najvecu tendenciju licemernosti i odbacivanja prema moralu , a koja najmanju teznju prema odbacivanju moralnih zakona i pravila..?
Sta kaze psihologija, a sta kaze filozofija?