Urazumite se! Erdogan ozbiljno zapretio: Izbegavajte izjave zbog kojih ćete zažaliti

Fring:
Pokusali su da ga ubiju i svrgnu sa vlasti ali Putin mu je spasio zivot
Kliknite za proširenje...
Па и не баш.
У тренутку када су се пучисти спремали за акцију, извукли су авионе на писту и почели да их наоружавају и пуне горивом. То није промакло пажњи Руса, па су ургентно контактирали Ердогана да добију објашњење шта се дешава.
Вероватно ни сами Руси нису били свесни да је то припрема за пуч.

А ова Ердоганова изјава служи искључиво обустављању испоруке наоружања из Грчке у Украјину.
 
Byja:
Па и не баш.
У тренутку када су се пучисти спремали за акцију, извукли су авионе на писту и почели да их наоружавају и пуне горивом. То није промакло пажњи Руса, па су ургентно контактирали Ердогана да добију објашњење шта се дешава.
Вероватно ни сами Руси нису били свесни да је то припрема за пуч.
Kliknite za proširenje...
Upravo tako je isla prica!
 

Revolucija turske odbrambene industrije: Erdoganu je samo svemir granica​

Razvojem svog naoružanja – od aviona i dronova, do podmornica i brodova – Turska ide ka cilju nezavisnosti od inostranih nabavki.

turski-lovac-anadolija.jpg

Turski lovac će zamijeniti već ostarjele avione turskih zračnih snaga F-4 i F-16 (Anadolija)
Muamer Tanović
Published On 11 Jun 202211 Jun 2022
Turska je postala zemlja koja postavlja pravila i razbija spletke u svojoj regiji. Uprkos svim zabranama, otvorenim ili prikrivenim, Turska može načiniti sve potrebne poteze u skladu sa svojim nacionalnim interesima, a sve to zahvaljujući napretku u odbrambenoj industriji.
Riječi turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, izrečene ranije ove godine, neupućenima djeluju kao još jedan istup u serijalu njegovih prenaglašenih patriotskih govora o snazi turske vojne sile u jeku globalnih geopolitičkih previranja, igara i pokazivanja mišića, no, činjenice govore da tvrdnje turskog lidera imaju granitan temelj.
Prenaglašeno je možda djelovala Erdoganova najava turskog razvoja iznesena još 2010. godine, u kojoj je, kroz projekt „Vision 2023“, objavio ciljeve čijim će ispunjenjem Turska do godine u kojoj slavi stotu godišnjicu osnivanja Republike, postati nezavisna sila „koja se neće ignorisati“. U isprepletenoj mreži puteva do tog cilja, sektor namjenske industrije oružja je lokomotiva projekta, kao simbol turskog suvereniteta.
Desetak godina kasnije, stvari su se uistinu dramatično promijenile, a turski odbrambeni sektor je, kako je Erdogan i obećao, doživio pravu revoluciju. Dok je, primjera radi, 2000. samo jedna turska kompanija za proizvodnju naoružanja bila među 100 najvećih u svijetu, danas ih je sedam.
Obrt sektora je sa jedne milijarde dolara u 2002. godini, u 2020. je skočio na 11, a turska vojska, druga najveća u NATO-u, koja se nekada značajno oslanjala na inostrane dobavljače (70 posto), spustila je ovisnost na 30 posto, koračajući ka Erdoganovom cilju da je uskoro ne bude nikako.

Dronovi, grobari neprijateljskih tenkova​

Turski izvoz naoružanja je sa 248 miliona dolara u 2002. skočio na više od tri milijarde u 2019. Iste te godine, aktivna su bila 66 odbrambena projekta, a u 2020. godini bilo ih je 700-ak.
Ako ćemo napraviti presjek revolucije turske proizvodnje i razvoja oružja, ono što ju je posljednjih godina najviše proslavilo su dronovi. Od obala Libije i prostranstava Sirije i Iraka, pa do regije Nagorno-Karabah i ruske invazije na Ukrajinu, turske bespilotne letjelice Bayraktar TB2 stekle su status ikone modernog ratovanja i grobara neprijateljskih tenkova i oklopnih snaga. Efikasnost, brzina i minimalni gubici, načinili su ga letjelicom koja je na listi želja sve više svjetskih država.
S obzirom na to da američki dronovi poput MQ-9 Reaper koštaju desetke miliona dolara, cijena Bayraktara od oko pet miliona je razlog više za velik interes potencijalnih kupaca. Trenutno ga koristi 11 država svijeta, a još nekoliko ih čeka prve isporuke.
Nije to jedini turski dron koji je izazvao svjetsku pažnju, jer je slavu stekla i bespilotna letjelica Akinci, iza čijeg razvoja, baš kao i iza Bayraktara, stoji vizija inženjera Selcuka Bayraktara, kojeg nerijetko zovu i turskim Elonom Muskom, a kojeg je znanje stečeno na čuvenom američkom univerzitetu MIT poguralo do statusa turskog nacionalnog heroja.
Akinci je dron teške kategorije, kojim je Turska ušla među tri najveća proizvođača dronova na svijetu. Ova letjelica se istakla jer je oborila rekord turske avijacije tako što je 26 sati letjela na visini od 11.594 metara, što je u rangu većine borbenih aviona. Sa rasponom krila od 20 metara i mogućnosti nošenja tereta od jedne tone, ovaj dron može nositi lagane navođene rakete duži vremenski period.
akinci-dron-reuters.jpg
Akinci se istakao jer je oborio rekord turske avijacije tako što je 26 sati letjela na visini od 11.594 metara (Reuters)
Turska je svijetu pokazala da su ovi dronovi izvanredno odbrambeno oružje za zemlje koje nemaju jače zračne snage.
Turska je u proteklom periodu lansirala još niz manjih taktičkih dronova, od kojih su neki opremljeni softverom za prepoznavanje lica, a neki imaju lasere za topljenje čelika s dometom od 500 metara.
Turska sada razvija i „pomorski dron“, specijaliziranu letjelicu za borbu protiv podmornica, četiri tipa naoružanih kopnenih dronova, letjelice za čišćenje mina, te druge bespilotne letjelice koje imaju sposobnost lansiranja sa aerodroma ili brodova.

Domaći helikopteri i tenkovi​

Turski dronovi uskoro će biti naoružani i laserski navođenim minijaturnim projektilima Bozok, čija je serijska proizvodnja već počela.
Kada je riječ o ostalim segmentima turske odbrambene industrije, nekoliko je projekata koji predstavljaju čvrstu garanciju uspjeha projekta „Vision 2023.“
Američki helikopteri Bell AH-1 nedavno su u turskoj vojsci zamijenjeni helikopterima T129 ATAK, turskog proizvođača TAI, dok je njemačku jurišnu pušku HK-G3 naslijedio domaći MPT-76.
Teški tenkovi Leopard neće još dugo biti u turskoj vojsci, a na njihovo mjesto sljedeće godine će doći Altay, koji proizvodi konzorcij nekoliko turskih kompanija.
U isto vrijeme, turski industrijski div Aselsan uspio je 2021. godine modernizirati tenkove Leopard, koje Nijemci nisu željeli poboljšati, u još jednoj demonstraciji turske odlučnosti na polju sopstvene odbrambene industrije.
Tenk koji nosi ime Fahtettina Altaya, čuvenog komandanta turske konjice koji se herojskim podvizima istakao u turskom ratu za nezavisnost, diči se automatskim “hvatanjem” mete u krugu od 360 stepeni i laserskim odbrambenim sistemom PULAT, koji može oboriti automatske navođene i nenavođene protutenkovske projektile. Taj sistem može raditi u zahtjevnim okruženjima i koristi radar da automatski eliminiše dolazeće projektile u prašini, blatu, po snijegu i kiši.
Ima još modularni hemijski reaktivni oklop i top kalibra 120 milimetara koji obećava najviši rang preciznosti u kategoriji tenkova, sa sistemom upravljanja vatrom prema pokretnoj meti nove generacije i vrhunskim sistemom upravljanja na ratištu. Turski teškaš ima i mitraljez od 12,7 milimetara na daljinsko upravljanje, kao i jedan manji od 7,62 milimetara za podršku u urbanim područjima.
altay-tenk-anadolija.jpg
Tenk Altay proizvodi konzorcij nekoliko turskih kompanija (Anadolija)
Sa motorom od 1.800 konjskih snaga, može dostići brzinu od 70 kilometara na sat, dok je sposoban i za kretanje pod vodom na dubini od 4,1 metara.
Prototip tenka, čijih je 100 primjeraka unaprijed naručio Katar, predstavljen je zajedno sa mobilnim artiljerijskim platformama “Storm”.

Rakete zrak-zrak i odbrambeni štit​

Od naoružanja koje tek se treba iskazati treba izdvojiti i kopnena vozila bez posade, čija je masovna proizvodnja najavljena 2021. godine, uz obećanje o vrhunskoj automatizaciji i eliminaciji ljudskih gubitaka.
Govoreći o artiljeriji, Turska je na temelju duge balističke tradicije 2021. testirala prvi domaći odbrambeni sistem sa projektilima dugog dometa Siper, dizajniran kao odgovor na učestalo lansiranje raketa iz Sirije. Ovi sistemi bi se u turskoj vojsci trebali naći 2023. godine.
Ove godine je uspješno lansiran i odbrambeni sistem HISAR-A+, koji može biti spojen sa bespilotnim letjelicama za pokrivanje veće teritorije. Ovaj odbrambeni štit je razvoj počeo 2007., ima domet od 15 kilometara.
U toku su i testna lansiranja raketa zrak – zrak, čija bi proizvodnja mogla početi uskoro.
Ono što bi predstavljao iskorak je razvoj i proizvodnja sve naprednijih sistema za navođenje, sa sve većim udjelom domaćeg faktora. Radi se o unapređenju njihovih lasera i drugih senzora i tragača, antena protiv ometanja i općeg poboljšanja sposobnosti navođenja.
Prošla godina bila je i godina hipersoničnih projektila, na području u kojem globalnu bitku za prestiž vode SAD, Kina i Rusija. Tursko Naučno i tehnološko istraživačko vijeće Turske (TUBITAK) je u toj godini najavilo i nastavak razvoja elektromagnetnog oružja SAPAN, koje može ubrzati projektile do hipersoničnih brzina bez upotrebe hemijskih goriva.
TUBITAK također radi na supersoničnim projektilima i precizno navođenim projektilima kao što je SOK, klasa autonomnih teško uočljivih i preciznih navođenih projektila, u kojima je na manjem prostoru upakirano više eksplozivne snage.

Bespilotno plovilo sa raketama​

Dok je predstavila drugi na svijetu helikopter bez posade, te počela testirati nedavno razvijene helikoptere Gokbey, Turska, tačnije Baykar Industries, najavio je koncept novog bespilotnog borbenog aviona sa sposobnostima lansiranja sa nosača aviona.
Na moru, Turska je razvila bespilotno plovilo SIDA, prvu platformu serije ULAQ, koja ima mogućnost nošenja projektila. ...

https://balkans.aljazeera.net/teme/...-odbrambene-industrije-samo-svemir-je-granica
 
sida-anadolija.jpg
SIDA ima antitenkovski projektil dugog dometa koji proizvodi još jedna domaća kompanija, Roketsan (Anadolija)
SIDA ima domet od 400 kilometara, maksimalnu brzinu od 65 km/h, šifriranu komunikaciju i mogućnosti dnevnog i noćnog vida. Dok se može upotrijebiti za obavještajne misije, ima i komandni i kontrolni sistem koji mu omogućava daljinski upravljano kretanje. Plovilo ima antitenkovske projektile dugog dometa koji proizvodi još jedna domaća kompanija, Roketsan.
Turska radi i na domaćem protubrodskom projektilu dometa 200 kilometara, kao i na prvoj nacionalnoj podmornici, čiji je prvi primjerak već predstavljen. Do 2027., tvrdi Erdogan, turska mornarica raspolagat će sa njih šest.
Podmornice klase Reis imaju dizajn s jednim trupom i jednim odjeljkom i pogonski sistem neovisan o zraku na provjerenoj gorivoj ćeliji Howaldswerke-Deutsche Werft (HDW). Duge su 68,35 metara, imaju vanjski promjer od 6,3 metra i kapacitet od 40 osoba.
Naoružane su teškim torpedima, protubrodskim projektilima i minama, a koristit će se za različite misije.
turska_podmornica_erdogan_epa.jpg
Podmornice su naoružane teškim torpedima, protuprodskim projektilima i minama (EPA)
Turska je također ušla u mali krug zemalja sposobnih da proizvode ratne brodove. Četiri broda klase korveta su posljednjih godina isporučena Pakistanu.
„Mi smo jedna od deset zemalja koje su sposobne dizajnirati, graditi i održavati sopstvene ratne brodove“, rekao je pošle godine Erdogan, pri lansiranju razarača TCG Istanbul, novog dragulja turske mornarice.

Amfibijski brod kao nosač za letjelice​

Turska će dobiti i amfibijski brod koji može biti konfiguriran i kao nosač za letjelice kojima za polijetanje ne treba mnogo prostora, ili koje uzlijeću vertikalno.
Turska cilja i na razvoj sopstvenog nosača aviona.
Najavljene su još tri fregate, a u pogon je ušao pomorski obavještajni brod TCG Ufuk, u potpunosti razvijen sa domaćim resursima i sposobnostima i bit će značajno pojačanje na Nacionalnu obavještajnu organizaciju na moru. Dugačak je 99,5 metara, širok 14,4, a može ploviti 45 dana bez prekida u teškim klimatskim i morskim uslovima. Ima platformu za helikopter do 10 tona. Predviđeno je da ovaj brod, koji je predstavljen 2019., učestvuje u misijama u Egejskom moru i u istočnom Mediteranu.
Još jedan projekt koji je Turska s ponosom najavila je lansiranje borbenog lovca TF, koji razvija Turkish Aerospace, dragulj u kruni industrije.


Lovac, koji će zamijeniti već ostarjele avione turskih zračnih snaga F-4 i F-16, trebao bi biti predstavljen javnosti 2023. godine, a očekuje se da će dvije godine kasnije biti operativan.
Svi sistemi projektila bit će od lokalnih proizvođača, najavili su iz kompanije, a radi se o raketama koje proizvode Roketsan i TUBITAK.
Predstavljanje aviona TF, ranije poznatog pod šifrom TF-X, dok nije prošao eksperimentalnu fazu, dobilo je na hitnosti nakon što je Turska izbačena iz američkog projekta aviona F-35.
I, za kraj, treba istaći da Turskoj Zemlja nije granica, već je to svemir. Ankara će već napravila svoj prvi satelit – Grizu-263, mini satelit studenata Fakulteta za inženjering u Zonguldaku, koji je u svemir lansiran raketom Falcon 9 američke kompanije SpaceX. Dizajniran je da radi u niskoj zemljinoj orbiti, na udaljenosti oko 525 kilometara od Zemlje, najmanje četiri godine i osam mjeseci.
Prošle godine, Erdogan je najavio desetogodišnji svemirski program koji uključuje slanje turskih astronauta u svemir, lansiranje prvog domaćeg satelita i odlazak na Mjesec do 2023.
Ukoliko se sve to uspije postići, 100. godišnjica bit će proslavljena u velikom stilu.


https://balkans.aljazeera.net/teme/...-odbrambene-industrije-samo-svemir-je-granica
 
F. Chief:
Turska je uljez u NATO paktu, njezino clanstvo je iskljucivo americko maslo u konfrontaciji sa SSSR-om, a njezino izbacivanje iz saveza je samo pitanje vremena, pogotovo nakon udaljavanja od sekularizma...
Kliknite za proširenje...
Koliko Evropa nije sekularna pokazuju crkveni praznici koji su ujedno i državni praznici.
 
Grossmeister:
Koliko Evropa nije sekularna pokazuju crkveni praznici koji su ujedno i državni praznici.
Kliknite za proširenje...

Erdogan: Ne šalim se​

SVIJET Autor:Deutsche Welle14. jun. 202216:58
Podijeli:




1655218607-2022-06-09T121032Z_459518405_RC2COU94FHKZ_RTRMADP_3_TURKEY-GREECE-750x491.jpg
Izvor: Tayyip Erdogan (Murat Cetinmuhurdar/PPO/Handout via REUTERS)
Turski predsjednik Erdogan traži demilitarizaciju nekoliko grčkih otoka i u suprotnom prijeti ratom. Mnogi Grci strahuju da se sve neće zasutaviti na prijetnjama.

Na turskom provladinom TV-kanalu Haber Turk emituje se emisija u kojoj se govori o tursko-grčkoj granici. U pozadini se vidi karta Turske i Grčke. Jedan od gostiju u studiju, novinar Gürkan Zengin, stao je sa štapom ispred karte i usmjerio ga na najistureniju zapadnu tačku turskog kopna, povlačeći okomitu crtu prema jugu. On vjeruje da bi to trebala biti stvarna granica između Grčke i Turske. To bi međutim značilo da bi nekoliko grčkih otoka, kao što su turistička središta Rodos i Kos, postali turski teritorij. Ovaj TV isječak se posljednjih dana poput požara proširio društvenim mrežama u Grčkoj. Jer to, što je novinar Zengin prezentirao na televiziji na izrazito populistički način, odgovara onome što se posljednjih dana i sedmica može čuti od strane visokih turskih političara.
U fokusu teritorijalnog spora prvenstveno je skupina otoka pod nazivom Dodekanezi, koja uključuje i Rodos, ali i druge naseljene otoke poput Lezbosa, Samosa i Kosa. Tursko-grčka granica zapravo je regulirana gotovo 100 godina, ali je pitanje suverenih prava u istočnom dijelu Egejskog mora komplicirano – kada se ima u vidu međunarodno pravo. Sporazum iz Lausanne (1923.) i sporazum iz Pariza (1947.), na primjer, određuju koji su otoci dodijeljeni kojoj zemlji, ali i da se pojedini otoci ne smiju militarizirati. Postoji međutim i Sporazum iz Montreuxa (1936.), koji je pak trebao djelomično zamijeniti Ugovor iz Lausanne. Između ostalog, Turska svoje sporne teritorijalne zahtjeve izvodi iz tog sporazuma.
Prošle sedmice je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan otišao na veliki vojni manevar u Izmiru – gradu i luci na Egejskom moru – u koji su bili uključeni i saveznici iz NATO-a. U svom je govoru više puta optužio Grčku da militarizira niz egejskih otoka kršeći međunarodno pravo i upozorio Atinu od posljedica daljnjeg naoružavanja. „Atina bi trebala izbjegavati snove, izjave i postupke zbog kojih bi mogla zažaliti. Takvi postupci mogli bi imati katastrofalne posljedice”, rekao je Erdogan i dodao: “Ne šalim se”. Potom je ove izjave objavio i na engleskom i grčkom jeziku putem svog Twitter kanala.

Mirno, ali oprezno i budno​

U Grčkoj se to shvata kao jasna prijetnja ratom. No, vlada u Atini je do sada reagirala mirno: grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias je na samitu zemalja jugoistočne Evrope u Solunu rekao da neće “pridonijeti eskalaciji sa susjednom Turskom uvredljivim izjavama, nezakonitim i neprimjerenim zahtjevima i optužbama”. Grčko ministarstvo vanjskih poslova također je objavilo 16 karata namijenjenih dokumentiranju “razmjera turskog revizionizma”. Namjera im je pokazati turske teritorijalne pretenzije od 1923. do danas.
S obzirom na ove prijetnje, koje dolaze iz Turske, Atina vidi potvrdu u svojoj odluci da ne demilitarizira otoke u istočnom dijelu Egejskog mora. Grčka tako ostvaruje svoje pravo na samoodbranu. Uostalom, na zapadnoj obali Turske postoje brojni desantni brodovi. Osim toga, turski borbeni avioni trenutno gotovo svakodnevno narušavaju grčki zračni prostor. Prelijeću čak i velike naseljene otoke poput Rodosa, Samosa i Kosa.

Osjećaj mučnine​

To, a prije svega verbalna eskalacija, stvara kod mnogih Grka osjećaj mučnine. Većina se nada da je ratna retorika turskog predsjednika samo dio strategije u okviru izborne kampanje. U Turskoj se iduće godine održavaju predsjednički izbori, a Erdogan je najavio da se želi ponovno kandidirati. No, privredna situacija u Turskoj je loša, a inflacija, prema službenim podacima, iznosi više od 70 posto. Zašto onda, u cilju odvraćanja pažnje, ne raspaliti ponovo sukob koji je tinjao desetljećima? Niko se zapravo ne usuđuje predvidjeti dokle će Erdogan ići. No, Grci se još dobro sjećaju kasnog ljeta 2020. kada su se turski i grčki ratni brodovi suočili u istočnom Mediteranu.
 
TONOLAN:

Revolucija turske odbrambene industrije: Erdoganu je samo svemir granica​

Razvojem svog naoružanja – od aviona i dronova, do podmornica i brodova – Turska ide ka cilju nezavisnosti od inostranih nabavki.

turski-lovac-anadolija.jpg

Turski lovac će zamijeniti već ostarjele avione turskih zračnih snaga F-4 i F-16 (Anadolija)
Muamer Tanović
Published On 11 Jun 202211 Jun 2022
Turska je postala zemlja koja postavlja pravila i razbija spletke u svojoj regiji. Uprkos svim zabranama, otvorenim ili prikrivenim, Turska može načiniti sve potrebne poteze u skladu sa svojim nacionalnim interesima, a sve to zahvaljujući napretku u odbrambenoj industriji.
Riječi turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, izrečene ranije ove godine, neupućenima djeluju kao još jedan istup u serijalu njegovih prenaglašenih patriotskih govora o snazi turske vojne sile u jeku globalnih geopolitičkih previranja, igara i pokazivanja mišića, no, činjenice govore da tvrdnje turskog lidera imaju granitan temelj.
Prenaglašeno je možda djelovala Erdoganova najava turskog razvoja iznesena još 2010. godine, u kojoj je, kroz projekt „Vision 2023“, objavio ciljeve čijim će ispunjenjem Turska do godine u kojoj slavi stotu godišnjicu osnivanja Republike, postati nezavisna sila „koja se neće ignorisati“. U isprepletenoj mreži puteva do tog cilja, sektor namjenske industrije oružja je lokomotiva projekta, kao simbol turskog suvereniteta.
Desetak godina kasnije, stvari su se uistinu dramatično promijenile, a turski odbrambeni sektor je, kako je Erdogan i obećao, doživio pravu revoluciju. Dok je, primjera radi, 2000. samo jedna turska kompanija za proizvodnju naoružanja bila među 100 najvećih u svijetu, danas ih je sedam.
Obrt sektora je sa jedne milijarde dolara u 2002. godini, u 2020. je skočio na 11, a turska vojska, druga najveća u NATO-u, koja se nekada značajno oslanjala na inostrane dobavljače (70 posto), spustila je ovisnost na 30 posto, koračajući ka Erdoganovom cilju da je uskoro ne bude nikako.

Dronovi, grobari neprijateljskih tenkova​

Turski izvoz naoružanja je sa 248 miliona dolara u 2002. skočio na više od tri milijarde u 2019. Iste te godine, aktivna su bila 66 odbrambena projekta, a u 2020. godini bilo ih je 700-ak.
Ako ćemo napraviti presjek revolucije turske proizvodnje i razvoja oružja, ono što ju je posljednjih godina najviše proslavilo su dronovi. Od obala Libije i prostranstava Sirije i Iraka, pa do regije Nagorno-Karabah i ruske invazije na Ukrajinu, turske bespilotne letjelice Bayraktar TB2 stekle su status ikone modernog ratovanja i grobara neprijateljskih tenkova i oklopnih snaga. Efikasnost, brzina i minimalni gubici, načinili su ga letjelicom koja je na listi želja sve više svjetskih država.
S obzirom na to da američki dronovi poput MQ-9 Reaper koštaju desetke miliona dolara, cijena Bayraktara od oko pet miliona je razlog više za velik interes potencijalnih kupaca. Trenutno ga koristi 11 država svijeta, a još nekoliko ih čeka prve isporuke.
Nije to jedini turski dron koji je izazvao svjetsku pažnju, jer je slavu stekla i bespilotna letjelica Akinci, iza čijeg razvoja, baš kao i iza Bayraktara, stoji vizija inženjera Selcuka Bayraktara, kojeg nerijetko zovu i turskim Elonom Muskom, a kojeg je znanje stečeno na čuvenom američkom univerzitetu MIT poguralo do statusa turskog nacionalnog heroja.
Akinci je dron teške kategorije, kojim je Turska ušla među tri najveća proizvođača dronova na svijetu. Ova letjelica se istakla jer je oborila rekord turske avijacije tako što je 26 sati letjela na visini od 11.594 metara, što je u rangu većine borbenih aviona. Sa rasponom krila od 20 metara i mogućnosti nošenja tereta od jedne tone, ovaj dron može nositi lagane navođene rakete duži vremenski period.
akinci-dron-reuters.jpg
Akinci se istakao jer je oborio rekord turske avijacije tako što je 26 sati letjela na visini od 11.594 metara (Reuters)
Turska je svijetu pokazala da su ovi dronovi izvanredno odbrambeno oružje za zemlje koje nemaju jače zračne snage.
Turska je u proteklom periodu lansirala još niz manjih taktičkih dronova, od kojih su neki opremljeni softverom za prepoznavanje lica, a neki imaju lasere za topljenje čelika s dometom od 500 metara.
Turska sada razvija i „pomorski dron“, specijaliziranu letjelicu za borbu protiv podmornica, četiri tipa naoružanih kopnenih dronova, letjelice za čišćenje mina, te druge bespilotne letjelice koje imaju sposobnost lansiranja sa aerodroma ili brodova.

Domaći helikopteri i tenkovi​

Turski dronovi uskoro će biti naoružani i laserski navođenim minijaturnim projektilima Bozok, čija je serijska proizvodnja već počela.
Kada je riječ o ostalim segmentima turske odbrambene industrije, nekoliko je projekata koji predstavljaju čvrstu garanciju uspjeha projekta „Vision 2023.“
Američki helikopteri Bell AH-1 nedavno su u turskoj vojsci zamijenjeni helikopterima T129 ATAK, turskog proizvođača TAI, dok je njemačku jurišnu pušku HK-G3 naslijedio domaći MPT-76.
Teški tenkovi Leopard neće još dugo biti u turskoj vojsci, a na njihovo mjesto sljedeće godine će doći Altay, koji proizvodi konzorcij nekoliko turskih kompanija.
U isto vrijeme, turski industrijski div Aselsan uspio je 2021. godine modernizirati tenkove Leopard, koje Nijemci nisu željeli poboljšati, u još jednoj demonstraciji turske odlučnosti na polju sopstvene odbrambene industrije.
Tenk koji nosi ime Fahtettina Altaya, čuvenog komandanta turske konjice koji se herojskim podvizima istakao u turskom ratu za nezavisnost, diči se automatskim “hvatanjem” mete u krugu od 360 stepeni i laserskim odbrambenim sistemom PULAT, koji može oboriti automatske navođene i nenavođene protutenkovske projektile. Taj sistem može raditi u zahtjevnim okruženjima i koristi radar da automatski eliminiše dolazeće projektile u prašini, blatu, po snijegu i kiši.
Ima još modularni hemijski reaktivni oklop i top kalibra 120 milimetara koji obećava najviši rang preciznosti u kategoriji tenkova, sa sistemom upravljanja vatrom prema pokretnoj meti nove generacije i vrhunskim sistemom upravljanja na ratištu. Turski teškaš ima i mitraljez od 12,7 milimetara na daljinsko upravljanje, kao i jedan manji od 7,62 milimetara za podršku u urbanim područjima.
altay-tenk-anadolija.jpg
Tenk Altay proizvodi konzorcij nekoliko turskih kompanija (Anadolija)
Sa motorom od 1.800 konjskih snaga, može dostići brzinu od 70 kilometara na sat, dok je sposoban i za kretanje pod vodom na dubini od 4,1 metara.
Prototip tenka, čijih je 100 primjeraka unaprijed naručio Katar, predstavljen je zajedno sa mobilnim artiljerijskim platformama “Storm”.

Rakete zrak-zrak i odbrambeni štit​

Od naoružanja koje tek se treba iskazati treba izdvojiti i kopnena vozila bez posade, čija je masovna proizvodnja najavljena 2021. godine, uz obećanje o vrhunskoj automatizaciji i eliminaciji ljudskih gubitaka.
Govoreći o artiljeriji, Turska je na temelju duge balističke tradicije 2021. testirala prvi domaći odbrambeni sistem sa projektilima dugog dometa Siper, dizajniran kao odgovor na učestalo lansiranje raketa iz Sirije. Ovi sistemi bi se u turskoj vojsci trebali naći 2023. godine.
Ove godine je uspješno lansiran i odbrambeni sistem HISAR-A+, koji može biti spojen sa bespilotnim letjelicama za pokrivanje veće teritorije. Ovaj odbrambeni štit je razvoj počeo 2007., ima domet od 15 kilometara.
U toku su i testna lansiranja raketa zrak – zrak, čija bi proizvodnja mogla početi uskoro.
Ono što bi predstavljao iskorak je razvoj i proizvodnja sve naprednijih sistema za navođenje, sa sve većim udjelom domaćeg faktora. Radi se o unapređenju njihovih lasera i drugih senzora i tragača, antena protiv ometanja i općeg poboljšanja sposobnosti navođenja.
Prošla godina bila je i godina hipersoničnih projektila, na području u kojem globalnu bitku za prestiž vode SAD, Kina i Rusija. Tursko Naučno i tehnološko istraživačko vijeće Turske (TUBITAK) je u toj godini najavilo i nastavak razvoja elektromagnetnog oružja SAPAN, koje može ubrzati projektile do hipersoničnih brzina bez upotrebe hemijskih goriva.
TUBITAK također radi na supersoničnim projektilima i precizno navođenim projektilima kao što je SOK, klasa autonomnih teško uočljivih i preciznih navođenih projektila, u kojima je na manjem prostoru upakirano više eksplozivne snage.

Bespilotno plovilo sa raketama​

Dok je predstavila drugi na svijetu helikopter bez posade, te počela testirati nedavno razvijene helikoptere Gokbey, Turska, tačnije Baykar Industries, najavio je koncept novog bespilotnog borbenog aviona sa sposobnostima lansiranja sa nosača aviona.
Na moru, Turska je razvila bespilotno plovilo SIDA, prvu platformu serije ULAQ, koja ima mogućnost nošenja projektila. ...

https://balkans.aljazeera.net/teme/...-odbrambene-industrije-samo-svemir-je-granica
Kliknite za proširenje...
Nemojte me nasmijavati.

Turska cvili jer joj Švedska ne želi isporučivati oružje.

Tehnološki, glede vojne tehnike, Turska je za zapad- Zimbabwe.

A kamoli za razvijene zemlje poput Britanije i sl. I bez nuklearnih stvari, Turci se pokazali, doslovno,kao tigar od papira. Pa oni ne mogu bitno poraziti Kurde koji nemaju nikakvo sofisticirano oružje.

Jednostavno- i nabolji islam nema šanse protiv sekularnog zapada kad dođe do trke tipa stani-pani.
Da ne govorimo o Izraelu, zemlji od- koliko ?- 8-9 milijuna koja bi i bez nuklearije satrala cijelu Tursku dok trepneš.
 
Urvan Hroboatos:
Nemojte me nasmijavati.

Turska cvili jer joj Švedska ne želi isporučivati oružje.

Tehnološki, glede vojne tehnike, Turska je za zapad- Zimbabwe.

A kamoli za razvijene zemlje poput Britanije i sl. I bez nuklearnih stvari, Turci se pokazali, doslovno,kao tigar od papira. Pa oni ne mogu bitno poraziti Kurde koji nemaju nikakvo sofisticirano oružje.

Jednostavno- i nabolji islam nema šanse protiv sekularnog zapada kad dođe do trke tipa stani-pani.
Da ne govorimo o Izraelu, zemlji od- koliko ?- 8-9 milijuna koja bi i bez nuklearije satrala cijelu Tursku dok trepneš.
Kliknite za proširenje...

Lupas gluposti

JEĆAJU SE KRIZE IZ 2020.

Grci u strahu nakon što im je Erdogan zaprijetio ratom zbog militiziranja ostrva​



Foto: EPA-EFE

Foto: EPA-EFE
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan traži demilitarizaciju nekoliko grčkih otoka. U suprotnom prijeti ratom. Mnogi Grci strahuju da se sve neće zaustaviti na prijetnjama.

Na turskom provladinom TV-kanalu Haber Turk emituje se emisija u kojoj se govori o tursko-grčkoj granici. U pozadini se vidi karta Turske i Grčke. Jedan od gostiju u studiju, novinar Gürkan Zengin, stao je sa štapom ispred karte i usmjerio ga na najistureniju zapadnu tačku turskog kopna, povlačeći okomitu crtu prema jugu. On vjeruje da bi to trebala biti stvarna granica između Grčke i Turske.
To bi međutim značilo da bi nekoliko grčkih otoka, kao što su turistička središta Rodos i Kos, postali turski teritorij, piše Deutsche Welle.
Ovaj TV isječak se posljednjih dana poput požara proširio društvenim mrežama u Grčkoj. Jer to, što je novinar Zengin prezentirao na televiziji na izrazito populistički način, odgovara onome što se posljednjih dana i sedmica može čuti od visokih turskih političara.

Erdoganova prijetnja

Prošle sedmice je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan otišao na veliki vojni manevar u Izmiru, gradu i luci na Egejskom moru, u koji su bili uključeni i saveznici iz NATO-a. U svom je govoru više puta optužio Grčku da militarizira niz egejskih otoka kršeći međunarodno pravo i upozorio Atinu od posljedica daljnjeg naoružavanja.
"Atina bi trebala izbjegavati snove, izjave i postupke zbog kojih bi mogla zažaliti. Takvi postupci mogli bi imati katastrofalne posljedice", rekao je Erdogan i dodao: "Ne šalim se”.
Potom je ove izjave objavio i na engleskom i grčkom jeziku putem svog Twitter kanala.

Grci mirni, ali oprezni i budni

U Grčkoj se to shvata kao jasna prijetnja ratom. No, vlada u Atini je do sada reagirala mirno. Grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias je na samitu zemalja jugoistočne Evrope u Solunu rekao da neće "pridonijeti eskalaciji sa susjednom Turskom uvredljivim izjavama, nezakonitim i neprimjerenim zahtjevima i optužbama".
Grčko ministarstvo vanjskih poslova također je objavilo 16 karata namijenjenih dokumentiranju "razmjera turskog revizionizma". Namjera im je pokazati turske teritorijalne pretenzije od 1923. do danas.
S obzirom na ove prijetnje, koje dolaze iz Turske, Atina vidi potvrdu u svojoj odluci da ne demilitarizira otoke u istočnom dijelu Egejskog mora. Grčka tako ostvaruje svoje pravo na samoodbranu. Uostalom, na zapadnoj obali Turske postoje brojni desantni brodovi. Osim toga, turski borbeni avioni trenutno gotovo svakodnevno narušavaju grčki zračni prostor. Prelijeću čak i velike naseljene otoke poput Rodosa, Samosa i Kosa.
Osjećaj mučnine

To, a prije svega verbalna eskalacija, stvara kod mnogih Grka osjećaj mučnine. Većina se nada da je ratna retorika turskog predsjednika samo dio strategije u okviru izborne kampanje. U Turskoj se iduće godine održavaju predsjednički izbori, a Erdogan je najavio da se želi ponovno kandidirati.
No, privredna situacija u Turskoj je loša, a inflacija, prema službenim podacima, iznosi više od 70 posto. Zašto onda, u cilju odvraćanja pažnje, ne raspaliti ponovo sukob koji je tinjao desetljećima? Niko se zapravo ne usuđuje predvidjeti dokle će Erdogan ići. No, Grci se još dobro sjećaju kasnog ljeta 2020. kada su se turski i grčki ratni brodovi suočili u istočnom Mediteranu.

Grčka ostrva u neposrednoj blizini Turske
Grčka ostrva u neposrednoj blizini Turske

U fokusu teritorijalnog spora prvenstveno je skupina otoka pod nazivom Dodekanezi, koja uključuje i Rodos, ali i druge naseljene otoke poput Lezbosa, Samosa i Kosa. Tursko-grčka granica zapravo je regulirana gotovo 100 godina, ali je pitanje suverenih prava u istočnom dijelu Egejskog mora komplicirano – kada se ima u vidu međunarodno pravo. Sporazum iz Lausanne (1923.) i sporazum iz Pariza (1947.), na primjer, određuju koji su otoci dodijeljeni kojoj zemlji, ali i da se pojedini otoci ne smiju militarizirati. Postoji međutim i Sporazum iz Montreuxa (1936.), koji je pak trebao djelomično zamijeniti Ugovor iz Lausanne. Između ostalog, Turska svoje sporne teritorijalne zahtjeve izvodi iz tog sporazuma.
 
JankoTheGreat:

Erdogan: Ne šalim se​

SVIJET Autor:Deutsche Welle14. jun. 202216:58
Podijeli:




1655218607-2022-06-09T121032Z_459518405_RC2COU94FHKZ_RTRMADP_3_TURKEY-GREECE-750x491.jpg
Izvor: Tayyip Erdogan (Murat Cetinmuhurdar/PPO/Handout via REUTERS)
Turski predsjednik Erdogan traži demilitarizaciju nekoliko grčkih otoka i u suprotnom prijeti ratom. Mnogi Grci strahuju da se sve neće zasutaviti na prijetnjama.

Na turskom provladinom TV-kanalu Haber Turk emituje se emisija u kojoj se govori o tursko-grčkoj granici. U pozadini se vidi karta Turske i Grčke. Jedan od gostiju u studiju, novinar Gürkan Zengin, stao je sa štapom ispred karte i usmjerio ga na najistureniju zapadnu tačku turskog kopna, povlačeći okomitu crtu prema jugu. On vjeruje da bi to trebala biti stvarna granica između Grčke i Turske. To bi međutim značilo da bi nekoliko grčkih otoka, kao što su turistička središta Rodos i Kos, postali turski teritorij. Ovaj TV isječak se posljednjih dana poput požara proširio društvenim mrežama u Grčkoj. Jer to, što je novinar Zengin prezentirao na televiziji na izrazito populistički način, odgovara onome što se posljednjih dana i sedmica može čuti od strane visokih turskih političara.
U fokusu teritorijalnog spora prvenstveno je skupina otoka pod nazivom Dodekanezi, koja uključuje i Rodos, ali i druge naseljene otoke poput Lezbosa, Samosa i Kosa. Tursko-grčka granica zapravo je regulirana gotovo 100 godina, ali je pitanje suverenih prava u istočnom dijelu Egejskog mora komplicirano – kada se ima u vidu međunarodno pravo. Sporazum iz Lausanne (1923.) i sporazum iz Pariza (1947.), na primjer, određuju koji su otoci dodijeljeni kojoj zemlji, ali i da se pojedini otoci ne smiju militarizirati. Postoji međutim i Sporazum iz Montreuxa (1936.), koji je pak trebao djelomično zamijeniti Ugovor iz Lausanne. Između ostalog, Turska svoje sporne teritorijalne zahtjeve izvodi iz tog sporazuma.
Prošle sedmice je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan otišao na veliki vojni manevar u Izmiru – gradu i luci na Egejskom moru – u koji su bili uključeni i saveznici iz NATO-a. U svom je govoru više puta optužio Grčku da militarizira niz egejskih otoka kršeći međunarodno pravo i upozorio Atinu od posljedica daljnjeg naoružavanja. „Atina bi trebala izbjegavati snove, izjave i postupke zbog kojih bi mogla zažaliti. Takvi postupci mogli bi imati katastrofalne posljedice”, rekao je Erdogan i dodao: “Ne šalim se”. Potom je ove izjave objavio i na engleskom i grčkom jeziku putem svog Twitter kanala.

Mirno, ali oprezno i budno​

U Grčkoj se to shvata kao jasna prijetnja ratom. No, vlada u Atini je do sada reagirala mirno: grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias je na samitu zemalja jugoistočne Evrope u Solunu rekao da neće “pridonijeti eskalaciji sa susjednom Turskom uvredljivim izjavama, nezakonitim i neprimjerenim zahtjevima i optužbama”. Grčko ministarstvo vanjskih poslova također je objavilo 16 karata namijenjenih dokumentiranju “razmjera turskog revizionizma”. Namjera im je pokazati turske teritorijalne pretenzije od 1923. do danas.
S obzirom na ove prijetnje, koje dolaze iz Turske, Atina vidi potvrdu u svojoj odluci da ne demilitarizira otoke u istočnom dijelu Egejskog mora. Grčka tako ostvaruje svoje pravo na samoodbranu. Uostalom, na zapadnoj obali Turske postoje brojni desantni brodovi. Osim toga, turski borbeni avioni trenutno gotovo svakodnevno narušavaju grčki zračni prostor. Prelijeću čak i velike naseljene otoke poput Rodosa, Samosa i Kosa.

Osjećaj mučnine​

To, a prije svega verbalna eskalacija, stvara kod mnogih Grka osjećaj mučnine. Većina se nada da je ratna retorika turskog predsjednika samo dio strategije u okviru izborne kampanje. U Turskoj se iduće godine održavaju predsjednički izbori, a Erdogan je najavio da se želi ponovno kandidirati. No, privredna situacija u Turskoj je loša, a inflacija, prema službenim podacima, iznosi više od 70 posto. Zašto onda, u cilju odvraćanja pažnje, ne raspaliti ponovo sukob koji je tinjao desetljećima? Niko se zapravo ne usuđuje predvidjeti dokle će Erdogan ići. No, Grci se još dobro sjećaju kasnog ljeta 2020. kada su se turski i grčki ratni brodovi suočili u istočnom Mediteranu.
Kliknite za proširenje...

Granica bi trebalo da ide po sredini Egejskog mora.
 
i sta cemo sad braco ciganska, grci?

turcin kuca na vrata...

mi znamo kako sa njima, a vi kako ste?

pa priznajte kosovo ciganijo grcka koja gleda samo svoj interes... a mi cemo priznati da je kipar turski...

ili da se lepo dobro naoruzavate i budete spremni da svoje branite kao muskarci a ne ko seronje...

u tom slucaju mi b ivam pomogli jer bi njihovu vazalsku pascad poslali odavde u anadoliju dok si reko keks...
 
Urvan Hroboatos:
Nemojte me nasmijavati.

Turska cvili jer joj Švedska ne želi isporučivati oružje.

Tehnološki, glede vojne tehnike, Turska je za zapad- Zimbabwe.

A kamoli za razvijene zemlje poput Britanije i sl. I bez nuklearnih stvari, Turci se pokazali, doslovno,kao tigar od papira. Pa oni ne mogu bitno poraziti Kurde koji nemaju nikakvo sofisticirano oružje.

Jednostavno- i nabolji islam nema šanse protiv sekularnog zapada kad dođe do trke tipa stani-pani.
Da ne govorimo o Izraelu, zemlji od- koliko ?- 8-9 milijuna koja bi i bez nuklearije satrala cijelu Tursku dok trepneš.
Kliknite za proširenje...
Pa da, mozak je glavno oruzje, a ne toliko demografske kvantitativne brojke.
 
https://i0.wp.com/www.biznisinfo.ba/wp-content/uploads/2022/06/podmornica.jpg?fit=700,444&ssl=1

Turska počinje proizvodnju nacionalne podmornice STM500​




Čelnik Direkcije za odbrambenu industriju Turske (SSB) Ismail Demir izjavio je da će proizvodnja podmornice STM500, koju su u potpunosti dizajnirali turski inženjeri zahvaljujući nacionalnim resursima, početi s probnom proizvodnjom izdržljivog plovila, javlja Anadolu Agency (AA).​

Demir je na Twitter nalogu podijelio najnovije informacije o projektu turske nacionalne podmornice.
Istakao je da će podmornica STM500 biti izgrađena sa naprednim i modernim borbenim sistemima.
“Historijski korak u našem projektu nacionalne podmornice. Počinjemo proizvodnju podmornice STM500, koju su projektirali turski inžinjeri s nacionalnim resursima, uz probnu proizvodnju izdržljivog plovila. STM500 je dizajniran da se može koristiti u otvorenom moru, ali i u plitkim vodama”, kazao je Demir te dodao:
“STM500 će biti opremljen naprednim i modernim borbenim sistemima koji će sadržavati opremu koja će zadovoljiti taktičke potrebe, kao što su izviđanje i nadzor, operacije specijalnih snaga i podmorničko ratovanje.”


https://www.biznisinfo.ba/turska-pocinje-sa-proizvodnjom-nacionalne-podmornice-stm500/
 
Prijavite se ili registrujte da biste poslali poruku.

Slične teme

Тихи
  • Zatvorena
BLOKADER ZAPRETIO NA N1: Pobićemo sve članove SNSa!
2 3 4
Odgovora
81
Pregleda
1.056
Straks92
Straks92
Тихи
Јово Бакић признао постојање покушаја „обојене револуције“, па запретио председнику Вучићу!
2
Odgovora
35
Pregleda
519
Radašin778
Radašin778
Casual Observer
Пицула запретио Србији: У ЕУ тек кад признате "Косово", Додик није требало да се враћа из Москве
2
Odgovora
35
Pregleda
715
Umri_muski
Umri_muski

Back
Top