Ucesce manjinskih naroda u NOB-u.

Mstislav

Legenda
Poruka
73.582
Pored domicijelnih naroda svoj doprinos borbi protiv fasizma dali su i pripadnici mnogih manjinskih naroda u Jugoslaviji. Poznati su cehoslovacki, poljski, ukrajinski, madjarski, italijanski, albanski, nemacki i austrijski partizanski odredi koji su nemerljivo dali svoj doprinos u NOB. Ti heroji zasluzuju da se i o njima kaze poneka rec.

https://sr.wikipedia.org/wiki/Категорија:Јединице_националних_мањина_у_НОВЈ

https://www.rtvbn.com/3829784/srbac-odali-postu-poljskim-partizanima

https://www.portalnovosti.com/pocast-ceskim-partizanima

Spomenik palim borcima prve cehoslovacke brigade "Jan Ziska " iz Pakraca u Jirzicama u Ceskoj.

800px-Ji%C5%99ice_u_Miroslavi%2C_pam%C3%A1tn%C3%ADk_partyz%C3%A1n%C5%AF.jpg
 
Ej molim te,nemoj vise o tom NOBU,sto godina se tupi,izmislja,velica nesto,sto ne znamo sta je istina a sta izmisljotine. Valjda je vec vreme,da bar mi,
nove generacije,ne tupimo sta je bilo,sta je svilo.Treba misliti,ne sta je danas,vec sta ce biti sutra. A to sutra.....nesto ne vidim dobro.Izgleda da se
spusta neka magla,sta li.........?
OBAVEZA je (nas) starijih da baš novim generacijama objasnimo da su tokom WW2 udareni temelji za sve ovo što i kako imamo! :super:
 
Ej molim te,nemoj vise o tom NOBU,sto godina se tupi,izmislja,velica nesto,sto ne znamo sta je istina a sta izmisljotine. Valjda je vec vreme,da bar mi,
nove generacije,ne tupimo sta je bilo,sta je svilo.Treba misliti,ne sta je danas,vec sta ce biti sutra. A to sutra.....nesto ne vidim dobro.Izgleda da se
spusta neka magla,sta li.........?

Hvala na predlogu, predlog se odbija. Sledi jos jaca doza nobizacije i antifasizacije.
 
Malo za promenu! Oktobra 1944-e se u Srbiju dovuklo ono bravarsko kopile sa svojom šarolikom hordom zločinaca i počelo ubijati Srbe po Srbiji! A onda su 90-tih malo Srbi išli po ostalim krajevima da i oni malo ubijaju! :super:
vise su se bavili zaplenom bijele tehnike no sto su ratovali
arkan optuzivo voja da samo zdere jaganjci na ratiste a vojo arkana da samo donosi neke frizidere
 
Hvala na predlogu, predlog se odbija. Sledi jos jaca doza nobizacije i antifasizacije.
Ljudi koji danas imaju cetrdeset godina,nikada nisu culi za ime Tito.Niti znaju,niti ih interesuje.Prema tome,mladim ljudima treba obezbediti radna mesta,
treba im dati pristojne plate.Te babske price,o NOBU i slicnim glupostima,oni nece ni da slusaju.To jos samo izlapeli stari penzioneri,pre podne
na Kalemegdanu,tupe zube,o "sestoj lickoj" i drugim gupostima.Pozdrav !
 
Nemci a partizani – Nemačka četa Ernst Telman
Nemačka narodnooslobodilačka četa „Ernst Telman“ formirana je 15. avgusta 1943. u selu Slatinski Drenovac kod Slatine od oko 40 pripadnika nemačke nacionalne manjine i izvesnog broja Hrvata i Srba iz Slavonije.
Četa je dobila naziv po tadašnjem generalnom sekretaru KP Nemačke, Ernstu Telmanu.
Dejstvovala je u sastavu Podravskog partizanskog odreda, a kasnije u sastavu Dvanaeste slavonske divizije.
Pored petokrake zvezde, njeni borci nosili su i nemačku nacionalnu zastavu. Borci čete kolokvijalno su bili poznati pod imenom Telmanovci.
Borbeni put četeČeta je osnovana nakon dogovora između načelnika štaba Šestog korpusa Mate Jerkovića i sedmorice boraca nemačke narodnosti (Ivan Johan Muker, Rudolf Vaupotič, Adam Štajnbrikner, Johan Kaucman, Andreas Somer, Jozef Bot, Johan Flec). Odlukom štaba utvrđeno je da će se naredbe u četi izdavati na nemačkom.
Na svoj prvi marš, četa je krenula 18. avgusta. Ubrzo se u Hum Varoši pridružila mađarskom bataljonu „Šandor Petefi“ i krenula u misiju pridobijanja novih boraca po Podravini.
Četa je sredinom septembra 1943. imala prvi okršaj, napavši domobransku kolonu na putu Virovitica–Slatina. Krajem septembra učestvovala je u napadu na blindirani voz na pruzi Virovitica–Slatina. U drugoj polovini oktobra, četa je upala u ustašku zasedu. Poginulo je 5 boraca čete, što je označilo sve veći gubitak njenog ljudstva. Tokom novembra, četa se nekoliko puta sukobila s 15. ustaškom bojnom iz Slatine.
Najteži dan za četu bio je 28. novembar 1943. kada ju je na putu Našice–Slatina presreo nemački oklopni puk; četa je pretrpela gubitak 1/3 boraca, odnosno 17 poginulih. Četa je ubrzo popunjena borcima nemačke narodnosti iz ostalih partizanskih jedinica.
Sredinom decembra 1943, četa je priključena Osamnaestoj brigadi i učestvuje u napadu na Đakovo. Nakon borbi za Đakovo, bataljon u čijem je sastavu bila četa, prebačen je u sastav Brodske brigade, nakon čega je učestvovala u napadu brigade na Gorjane kod Đakova. Tokom decembra učestvovala je i u rušenjima telefonsko-telegrafskih veza, napadima na manje objekte i postavljanju zaseda na komunikacijama Osijek–Virovitica, Daruvar–Banova Jaruga i Osijek–Vinkovci, te napadu na Našice. U noći 1/2. januara 1944. godine, borci čete prekopali su put i srušili prugu Novska–Okučani, napali žandarmerijsku stanicu u Rajiću, učestvovali u napadu na selo Pčelić 5/6. marta, te Slatinu 4/5. aprila. Četa je krajem juna imala 28 boraca. Tokom leta 1944. godine, dejstvovala je na području Podravine i Posavine.
Pošto je priliv novih boraca nemačke narodnosti bio izuzetno slab, Glavni štab NOV i PO Hrvatske odlučio je 4. novembra o prestajanju postojanja čete „Ernst Telman“ pod tim imenom, te je dobila numeraciju kao i ostale čete NOVJ. Na dan ukidanja u njenom je sastavu bilo samo 5-6 boraca koji su prisustvovali njenom prvom osnivanju u Slatinskom Drenovcu. Uprkos stradanjima koja je pretrpela, niko iz ove čete nije nikada dezertirao, predao se, nestao ili izdao svoje saborce.
Kroz četu je prošlo više od stotinu boraca, a tek je njih 10 preživelo rat.
https://mail.vidovdan.org/2017/08/19/nemci-a-partizani-nemacka-ceta-ernst-telman/?script=lat
 
Nemci a partizani – Nemačka četa Ernst Telman
Nemačka narodnooslobodilačka četa „Ernst Telman“ formirana je 15. avgusta 1943. u selu Slatinski Drenovac kod Slatine od oko 40 pripadnika nemačke nacionalne manjine i izvesnog broja Hrvata i Srba iz Slavonije.
Četa je dobila naziv po tadašnjem generalnom sekretaru KP Nemačke, Ernstu Telmanu.
Dejstvovala je u sastavu Podravskog partizanskog odreda, a kasnije u sastavu Dvanaeste slavonske divizije.
Pored petokrake zvezde, njeni borci nosili su i nemačku nacionalnu zastavu. Borci čete kolokvijalno su bili poznati pod imenom Telmanovci.
Borbeni put četeČeta je osnovana nakon dogovora između načelnika štaba Šestog korpusa Mate Jerkovića i sedmorice boraca nemačke narodnosti (Ivan Johan Muker, Rudolf Vaupotič, Adam Štajnbrikner, Johan Kaucman, Andreas Somer, Jozef Bot, Johan Flec). Odlukom štaba utvrđeno je da će se naredbe u četi izdavati na nemačkom.
Na svoj prvi marš, četa je krenula 18. avgusta. Ubrzo se u Hum Varoši pridružila mađarskom bataljonu „Šandor Petefi“ i krenula u misiju pridobijanja novih boraca po Podravini.
Četa je sredinom septembra 1943. imala prvi okršaj, napavši domobransku kolonu na putu Virovitica–Slatina. Krajem septembra učestvovala je u napadu na blindirani voz na pruzi Virovitica–Slatina. U drugoj polovini oktobra, četa je upala u ustašku zasedu. Poginulo je 5 boraca čete, što je označilo sve veći gubitak njenog ljudstva. Tokom novembra, četa se nekoliko puta sukobila s 15. ustaškom bojnom iz Slatine.
Najteži dan za četu bio je 28. novembar 1943. kada ju je na putu Našice–Slatina presreo nemački oklopni puk; četa je pretrpela gubitak 1/3 boraca, odnosno 17 poginulih. Četa je ubrzo popunjena borcima nemačke narodnosti iz ostalih partizanskih jedinica.
Sredinom decembra 1943, četa je priključena Osamnaestoj brigadi i učestvuje u napadu na Đakovo. Nakon borbi za Đakovo, bataljon u čijem je sastavu bila četa, prebačen je u sastav Brodske brigade, nakon čega je učestvovala u napadu brigade na Gorjane kod Đakova. Tokom decembra učestvovala je i u rušenjima telefonsko-telegrafskih veza, napadima na manje objekte i postavljanju zaseda na komunikacijama Osijek–Virovitica, Daruvar–Banova Jaruga i Osijek–Vinkovci, te napadu na Našice. U noći 1/2. januara 1944. godine, borci čete prekopali su put i srušili prugu Novska–Okučani, napali žandarmerijsku stanicu u Rajiću, učestvovali u napadu na selo Pčelić 5/6. marta, te Slatinu 4/5. aprila. Četa je krajem juna imala 28 boraca. Tokom leta 1944. godine, dejstvovala je na području Podravine i Posavine.
Pošto je priliv novih boraca nemačke narodnosti bio izuzetno slab, Glavni štab NOV i PO Hrvatske odlučio je 4. novembra o prestajanju postojanja čete „Ernst Telman“ pod tim imenom, te je dobila numeraciju kao i ostale čete NOVJ. Na dan ukidanja u njenom je sastavu bilo samo 5-6 boraca koji su prisustvovali njenom prvom osnivanju u Slatinskom Drenovcu. Uprkos stradanjima koja je pretrpela, niko iz ove čete nije nikada dezertirao, predao se, nestao ili izdao svoje saborce.
Kroz četu je prošlo više od stotinu boraca, a tek je njih 10 preživelo rat.
https://mail.vidovdan.org/2017/08/19/nemci-a-partizani-nemacka-ceta-ernst-telman/?script=lat
Odlično! Ali to svejedno NIJE spasilo deportacije SVIH folksdojčera nakon WW2! :super:Neki su bili kolaboracionisti, neki su bili u partizanima, ali su svi OSTALI nahebali kao kolaboracionisti :zcepanje:
 
Odlično! Ali to svejedno NIJE spasilo deportacije SVIH folksdojčera nakon WW2! :super:Neki su bili kolaboracionisti, neki su bili u partizanima, ali su svi OSTALI nahebali kao kolaboracionisti :zcepanje:

Da, bas su svi proterani toliko da sam ja u skolu isao sa momkom koji je nosio tipicno nemacko prezime da nije moglo biti tipicnije. Mora da mu se neko u familiji ponemcio nakon 45 po nalogu Udbe. :super:
 

Back
Top