U Muzeju Narodnog pozorišta u Beogradu otvorena Izložba "Breda Kalef-neuobičajena priomadona"

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
334.291
U čast jedne od glavnih zvezda zlatnog doba Opere Narodnog pozorišta u Beogradu, primadone Brede Kalef, preksinoć je u Muzeju njene matične umetničke kuće otvorena izložba sa kojom je, u zakašnjenju od nešto više od jedne godine, obeležen njen 90. rođendan.

Pred posetiocima će se naći fotografije, plakati, lični predmeti naše operske dive, a postavka će osvetliti i njenu karijeru u nacionalnom teatru kao i na gostovanjima u inostranstvu.Breda Kalef je pored umetničkog uticaja kao pevač vrhunskog glasa, scenske pojave i harizme, imala važnu ulogu i u njegovom odrastanju u nacionalnom teatru na Trgu republike.

Studije pevanja Brada Kalef završila 1961. na Muzičkoj akademiji u Beogradu, u klasi Zlate Đunđenac, ali je još kao student stala na scenu i gostovala na priredbama i festivalima širom tadašnje SFR Jugopslavije, kao i u Velikoj Britaniji, Nemačkoj i Izraelu. Usavršavala se na konzervatorijumu „Benedeto Marčelo“ u Veneciji u klasi čuvene Marije Karbone. Sa godinu dana vremensklog razmaka postala je solista najpre Beogradske opere, a potom i Opere u Tel Aviivu.

Njena karijera je dugačak niz uloga – više od 50 mecosopranskih likova u repertoaru, uspeha, nagrada, operskih scena, koncertnih dvorana, slavnih dirigenata i operskih pevača sa kojima je pevala širom planete. Sa čuvenim španskoim tenorom Plasidom Domingom nastupala više od 40 puta i jedina je jugoslovenska operska umetnica koja se slikom i pričom pominje u njegovoj autobiografiji “Mojih prvih 40 godina”, objavljenoj 1983. Za muzičku kuću Filips snimila je operu “Don Kihot”, što je do skora bio jedini snimak ovog dela na svetu.

Izložba ce trajati do sredine Maja meseca.

(novosti-kultura)
tan2022-3-16199386850-830x0.jpg
 
Život Brede Kalef bio je pretežak. U Drugom svestkom ratu izgubila 26 članova porodice – prežiivele su samo ona, majka i sestra zahvaljući isključivo činjenici da joj je majka bila Slovenka udata za Jevrejina i što je promenila ime. To je trebalo prvo preživeti, a onda živeti i boriti se. Ona je posle debija u Beogradskoj operi odmah izletala u prvi red operskih prvaka koji su pevali svuda po svetu i napravili internacionalnu karijeru

„Rođena sam 7. decembra 1930. u Beogradu. Potomak sam beogradske familije Kalef, koja je uz porodicu Leko najstarija prestonička familija. Mi smo Jevreji koji su došli iz Španije, kad ih je kraljica Izabela proterala. Jedan deo porodice je išao preko Turske i zadržao se u Sarajevu, dok je drugi deo preko Makedonije i Bugarske došao u Srbiju. Inače smo iz Toleda, gde smo došli preko Afrike. Dakle, u Beogradu smo oko 400 godina“, počnje svoju priču na izložbi slavna opeska umetnica kao Rahel Kalef, koja je, da bi preživela nacističku okupaciju, postala Breda Ograjnešek.
 
Fondacija i nagrada za najbolju mecosopransku ulogu

Primadona Breda Kalef osnovala je fondaciju sa svojim imenom koja svake godine dodeljuje nagradu za nabolju mecosopransku ulogu u toku sezone na sceni NP. Do sada nagde Fondacije „Breda Kalef“ dobile su Jelena Vlahović, Višnja Radosav i Nataša Jović Triović. Nagrada za prošlu sezonu biće uručena 23. marta na predstavi „Orfej i Euridika“ Aleksandri Angleov za ulogu Orfeja u ovoj operi Krostofa Vilibalda Gluka. O priznanju odlučjuje žiri u sastavu: direktori Opere i Muzeja NP, dva dugogodišnja posetioca Opere i Breda Kalef.
 

Back
Top