Turski zakon za nemuslimane

Moračanin

Veoma poznat
Poruka
11.434
Želeći da pokaže na kojim su uslovima i principima počivale sudbine i životi nemuslimana u Bosni, Ivo Andrić kaže:
"O tome kakvi su ti uslovi bili za onaj deo stanovništva koji nije prešao na islam saznajemo delimično iz Kanuni raja (zbirke zakona za raju), ovaj kanun obuhvata niz propisa koje je drugi halif Omar al-Katab propisao za hrišćane i Jevreje u osvojenom Damasku, a koji su u donekle izmenjenom i blažem obliku bili na snazi i u drugim pokrajinama turskog carstva".
Andrić zatim nabraja koji sve propisi postoje i važe:

1.
Hrišćani i Jevreji ne smeju u pokorenim zemljama podizati manastire, crkve i isposnice.

2.
Oni ne smeju popravljati svoje crkve

3.
Oni koji stanuju u susedstvu muslimana, svoje kuće mogu popraviti jedino u slučaju preke potrebe

4.
Za potrebe putnika proširivaće kapije manastira i crkava

5.
Svim strancima - namernicima ukazivaće tri dana gostoprimstvo

6.
Kod sebe neće primati uhode, ukoliko takve prepoznaju, smesta će ih predati muslimanima

7.
Svoju decu ne smeju podučavati Koranu

8.
Među sobom nemaju pravo da izriču presudu

9.
Nikoga iz svoje sredine ne smeju sprečavati da postane musliman

10.
Prema muslimanima ponašaće se s poštovanjem, ustajaće prilikom njihovog ulaska i prepuštaće im počasno mesto bez gunđanja

11.
U pogledu odeće ne smeju se nositi kao muslimani

12.
Ne smeju učiti arapski književni jezik

13.
Ne smeju jahati osedlanog konja, nositi sablju niti drugo oružje ni u kući niti van nje

14.
Ne smeju prodavati vino i nositi dugu kosu

15.
Ne smeju svoje ime utisnuti u pečat s prstenom

16.
Ne smeju nositi širok pojas

17.
Izvan svojih kuća ne smeju javno nositi krst ni svoje sveto pismo

18.
U svojim kućama ne smeju glasno i snažno zvoniti već samo umereno

19.
U njima mogu samo poluglasno da pevaju

20.
Smeju samo tiho da se mole za pokojnike

21.
Muslimani mogu i da seju po hrišćanskim grobljima ako više ne služe za sahranjivanje

22.
Ni hrišćani ni Jevreji ne smeju držati robove

23.
Ne smeju da kupe zarobljene muslimane niti da zaviruju u kuće muslimana

24.
Ukoliko bi neki hrišćanin ili Jevrejin bio zlostavljan od muslimana, ovaj će za to platiti propisanu kaznu

25.
Ukoliko bi neki hrišćanin ili Jevrejin želio da se oženi, to je mogao isključivo sa ženskom od svoje vjere a prvu bračnu noć je morala provesti sa lokalnim turskim begom ili pašom.
 
moram te ispravit,ovo se samo djelomicno odnosi na pravoslavne......vjerojatno znas i sam kad su uspostavljene "neke" patrijarsije i kad
su gradjeni "neki" vidjeniji pravoslavni manastiri.

dalje,kopirat cu opet jedan text na uvid,da se cita svako malo iznova





Manojlo Grbić: "Karlovačko vladičanstvo" , Karlovac 1891.

Ali osim postavlanja i izašiljanja pravoslavnijeh vladika po novo osvojenijem oblastima turske carevine , iza obnovljenja Pećske Patrijaršije, opaža se još jedan vrlo znatan napredak u životu Srpske Crkve. Od to doba podignuti su mnogobrojni, srpsko-pravoslavni manastiri i crkve po rečenijem, turskijem oblastima, gdje ih od prije nikad nije bilo. Poznato je, da su srpski kaluđeri svuda pratili svoj narod, kamo se je god iseljavao i naseljavao. Oni su odmah umjeli naći zgodna mjesta, a ponajviše na razorenijem i napuštenijem crkvištima i zemljištima hrvatsko-katoličkijem, sebi za crkve i za manastire. Preko srpskijeh patrijaraha znali su oni podobivati i sultanske fermane na ta crkvišta i zemljišta, pa pomoću svoga naroda eto ti od jednom ponikni krasan srpski manastir sa pravoslavnom crkvom, gdje od kamena gdje od drveta, te propoj slavu Svemogućem na svome rođenome, narodnome jeziku.
 
Jevreji Sefardi posle progona iz Španije prvi put dobijaju status slobodnih građana u Evropi u Bosni tako da su tamo postojale 2 Sinagoge u Sarajevu Sefardska i Aškenaška jer nisu govorili istim jezikom zato je služba morala biti na 2 jezika.
(za vreme Otomanske imperije)
 
Jevreji Sefardi posle progona iz Španije prvi put dobijaju status slobodnih građana u Evropi u Bosni tako da su tamo postojale 2 Sinagoge u Sarajevu Sefardska i Aškenaška jer nisu govorili istim jezikom zato je služba morala biti na 2 jezika.

To je svakako netacno.

U samom Rimu je bilo jaka jevrejska zajednica, koja je bila manje vise slobodna.

Toliko lose Jevrejima najvecim delom i nije bilo kako se misli.

U srednjom veku su se ponekad desavali progone ali ne stalno ili cesto.
 
Poslednja izmena:
Nas Moracanin jos jednom pokazuje koliku ima fobiju od Turaka.
Lako je poreci neke stvari koje je naveo.. Pod prvo Turci su nevjerovatno cijenili Jevreje i nije tacno da su branili podizanje pravoslavnih crkava. Cak stavise pretpostavlja se da je prva pravoslavna crkva u Bosni sagradjena tek nakon dolaska Osmanlija i naseljavanja Vlaskih cobanskih plemena u djelovima Bosne. Svakako je tacno da su bolje kvalificirali onogo ko je musliman od nemuslimana to je jasno, isto ko sto bi pravoslavci bolje tretirali pravoslavca od muslimana.

U Maroku je prije vise vjekova ogroman broj marokanskih jevreja presao u Islam i to apsolutno dobrovoljno bez ikakve prisile. Nakon surove spanske inkvizicije kad su jevreje klali i tamanili po Spaniji i sirom Evrope, jedan broj jevreja spasavajuce se od golgote i istrebljenja nalazi spas u Bosni... kod Osmanilja bilo im je med i mlijeko prema onome sto su prosli a vidimo danas kakvu ''zahvalnost'' jevreji imaju prema arapima i muslimanima uopste.
 
Poslednja izmena:
Tema je sama po sebi previse obsirna da bi se brzo odgovorila.

Osmansko Carstvo je vladala delovima ove zemlje preko 400 godina.

U tom periodu se menjali zakoni, u nekim vremenima je carska vlast iz Carigrada bila jaca nekad slabija.

Nekad je domaca vlastela morala da slusa Cara, nekad ga nije ni ****** 1 %.

Izmedju vremena Sokolovica na jednoj strani, i vreme Dahija i Karadjordja se menjala situacija za hrscane drasticno.

Ima samo jedna konstanta dok je Porta imala neki uticaj na nas bilo je za hrscane okej ziveti, sto vise su domace Dahije uzeli vlast u svoje ruke sto gore je bilo.
 
Poslednja izmena:
Sto ne ostadoste u Spaniju kod inkvizitora?
Sto dodjoste kod Osmanlija ako nisu bili bolji?

1.) Veliki deo Jevreja je otiso za Italiju a ne za balkan.

2.) U nekim delovima islamskog sveta su Jevreji (i Hrscani) nestali ko naprimer na teretoriji Jermenije, Saudi Arabije i tako.

3.) Ja ne pripadam jevrejskom narodu, ali imam postenje za njega sto je vredan toliko i sto se u istoriju toliko napatijo, sto je Isus bio Jevrej.

4.) U velikim delom hrscanske evrope je isto bilo Jevreja kolko hoces (Rusija, Nemacka i.t.d.).
 
Pored turskih postoje dugo vremena i hrišćanske spahije. Verovatno je da oni postoje odranije; a to bi bio najbolji dokaz da Turci nisu odmah tražili prelaz na islam kao bezuslovnu pogodbu za održavanje samog imanja. U Novom Brdu god. 1502. pominje se Mihailo Komnen Crnojević kao knez gradski; u manastiru Žitomišljiću, u Hercegovini, čuva se i danas slika ktitora Milisava, »spahije«, odnosno Milisava Hrabrena od porodice Miloradovića, iz god. 1601., za čije pretke postoje nedovoljno provereni podaci kako im je još sultan Mehmed II dao »pravo na šest kuća u selu Žitomišljiću«. Vojin spahija Podblaćanin obnovio je sa stricem monahom Georgijem god. 1592. manastir Sv. Trojice, kod Plevalja. Za Raškoviće u Starom Vlahu zna se, isto tako, da su, kao stara vlastela, imali spahiluke sve do XVIII veka. Jedan putnik, iz XVII veka, daje ovo jasno obaveštenje o turskim agrarnim načelima: »Što ostane u rukama onih hrišćana koji se zateknu na svojim imanjima, a voljni su da ostanu, to se ne dira i pušta im se i da uživaju i da nasleđuju«. Na oči, i po namerama turskog zakonodavstva, sigurno je da položaj zemljoradnika i hrišćana u Turskoj Carevini ne bi bio težak, ili bar za zemljoradnike ne bi bio teži nego u dotadanjoj feudalnoj hrišćanskoj državi. Ali, u stvarnom životu sve je bilo znatno drukčije. U tom otimanju od zakona pomenusmo već spahije sa njihovim interesima. Oni i drugi vlasnici obično traže više od onoga na što imaju pravo, mesto desetine osminu, sedminu, čak i polovinu, i to traže nemilosrdno. Traže u hrani, materijalu i naročito u ličnom radu, kuluku. Vlasnike na to goni nestalnost poseda i žudnja za blagom; posle se pojavilo i to da su se timari dobijali mitom; da su mogli da budu prekupljeni; i najposle su se počeli prodavati javnom licitacijom. Sve to imao je da plati težak, iz kojeg se cedilo što bi god privredio.
 
1.) Veliki deo Jevreja je otiso za Italiju a ne za balkan.

2.) U nekim delovima islamskog sveta su Jevreji (i Hrscani) nestali ko naprimer na teretoriji Jermenije, Saudi Arabije i tako.

3.) Ja ne pripadam jevrejskom narodu, ali imam postenje za njega sto je vredan toliko i sto se u istoriju toliko napatijo, sto je Isus bio Jevrej.

4.) U velikim delom hrscanske evrope je isto bilo Jevreja kolko hoces (Rusija, Nemacka i.t.d.).

Jeli El - Jehudi, sto se sluzis lazima? Budi ko hoces jel znas koliko me to zanima.... znam da si jednom rek'o da si jevrej ali nek bude kako kazes.
Nakon pada Granade 1492 znacajan broj Spanskih jevreja i muslimana nasao je utociste na Balkanu, to se nastavilo i kasnije.
 
Jeli El - Jehudi, sto se sluzis lazima? Budi ko hoces jel znas koliko me to zanima.... znam da si jednom rek'o da si jevrej ali nek bude kako kazes.
Nakon pada Granade 1492 znacajan broj Spanskih jevreja i muslimana nasao je utociste na Balkanu

Ja sam iz pravoslavne porodice, koja ne pamti osim Nemaca ne pravoslavne pretke zadnjih 250 godina.

Znacajan broj je doso ali nisu svi kako ti tvrdis, ipak Spanija nije celi katolicki svet.
 
Ne ali status Jevreja je bio u getoima u zapadnoj Evrpi mogli su sve ali u svojim getoima gde je postojalo vreme ulaska i izlaska po nadzorom gradskih vlati istina da su mogli trgovati i biti moćni najbolji primer ti je Šekspirov "Mletački Trgovac"
 

Back
Top