Dodik kuca na pogrešna vrata: Grenel i Blagojević bili su „all in“ opcija, ali nemaju uticaj kakvom se nadao
Izvor:
Klix
Razriješeni predsjednik bh. entiteta Republika Srpska
Milorad Dodik je u novembru prethodne godine slavio pobjedu
Donalda Trampa, predsjednika SAD-a, misleći da dolaze „neki novi vjetrovi“ iz Vašingtona. Nekoliko mjeseci kasnije, njegova strategija se pokazala kao potpuni promašaj.
Lobiranje u Vašingtonu za Dodika nije ništa novo. Već godinama Vlada RS-a plaća desetine i stotine hiljada dolara kako bi izlobirala ukidanje sankcija za svoje zvaničnike.
Od pobjede Trampa na predsjedničkim izborima, Dodik je fokusirao svoje lobističke napore na dva čovjeka:
Roda Blagojevića i Ričarda Grenela.
Međutim, kako Klix.ba saznaje iz diplomatskih izvora, ova strategija se pokazala kao promašaj, a svemu su kumovali interni sukobi koji su postali zaštitni znak Trampove administracije, kao i precjenjivanje uticaja koji Blagojević ima u Vašingtonu.
Ričard Grenel dobio više odbijenica od Sjuzi Vajls
U Trampovoj administraciji dvije osobe imaju njegovo skoro pa neograničeno povjerenje – njegova šefica kabineta
Sjuzi Vajls i državni sekretar
Marko Rubio.
Upravo sa ove dvije osobe Grenel je imao ozbiljne sukobe, zbog kojih, bez obzira na lično prijateljstvo sa Trampom, morao da se zadovolji mjestom „specijalnog izaslanika“ i privremenog direktora Kenedi centra u Vašingtonu.
Prije svega, treba se vratiti na period kada je Tramp birao svoj kabinet. Grenel, kao dugogodišnji vjerni pristalica američkog predsjednika, nadao se da će dobiti jedno od dva najvažnija mjesta u administraciji, odnosno poziciju državnog sekretara ili savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Ipak, u tome ga je spriječila Vajls. Razlozi za njeno protivljenje nijesu u potpunosti jasni, ali riječ je o osobi koja uživa neograničeno povjerenje kod Trampa, što je i rezultiralo „hlađenjem“ Grenela iz glavnih pozicija u administraciji.
Rubio ga otvoreno kritikovao i dobio podršku Trampa
Tramp je na kraju Grenelu dodijelio poziciju „izaslanika za specijalne misije“, a glavni razlog za to je što za ovo imenovanje nije morao da dobije podršku u Senatu.
Grenel je izrazito kontroverzna ličnost u Vašingtonu, a bez obzira na prijateljstvo sa Trampom, nije potpuno jasno da li bi dobio podršku republikanaca u Senatu, a glavni razlog za to su njegove poprilično otvorene veze sa stranim vladama, prije svega sa Mađarskom i Srbijom.
Međutim, imenovanje Grenela na ovu poziciju ostavilo je prostor za sukob sa Rubijom, do čega je i došlo.
Naime, Grenel je samoinicijativno, i bez konsultacija sa Rubijom kao državnim sekretarom, otišao na sastanak sa venecuelanskim predsjednikom
Nikolasom Madurom, kako bi isposlovao puštanje sedam Amerikanaca koje je vlada te države uhapsila.
Grenel je u tome uspio, dobio pohvale od Trampa, ali je to zasmetalo Rubiju, koji je Grenelovo „slobodno djelovanje“ nazvao „štetnim po američke interese“.
Nekoliko mjeseci kasnije, a van javnosti, postalo je jasno ko u ovom sukobu ima podršku Bijele kuće. Dok je Grenel i dalje insistirao na odlasku u Venecuelu, ponovo bez odobrenja iz Vašingtona, Rubio je, uz podršku Trampa, povećao nagradu za hapšenje Madura na 50 miliona dolara i tako jasno signalizirao američku spoljnu politiku prema ovoj zemlji.
Ovim primjerom potvrđena je teza da Grenel jednostavno nema uticaj u Vašingtonu na koji je, između ostalih, računao i Dodik.
Njihov sastanak u Crnoj Gori, te ćutanje Dodika i Željke Cvijanović, članice Predsjedništva BiH koja je takođe prisustvovala tom sastanku, sugeriše da im se poruka nije svidjela.
Blagojević dobio desetine hiljada dolara za nekoliko objava na X-u
Dok je angažman Grenela imao određenog smisla, tako se ne može opisati insistiranje vlasti u RS-u, a najviše Dodika, da se angažuje Rod Blagojević, bivši kongresmen i guverner Ilinoisa, te osuđenik za korupciju.
Blagojević jeste „viđena“ ličnost koja je dobila pomilovanje od Trampa, ali se u Americi, čak i u republikanskim krugovima, smatra „opskurnom ličnošću“.
Zbog svoje istorije sa Demokratskom strankom, čiji je bio član sve do presude za korupciju, Blagojević nema mnogo kredibiliteta među republikancima, a prijateljstvo sa Trampom je, na određen način, preuveličano.
Dokaz za to je i imenovanje ambasadora u Srbiji, gdje se Blagojević nadao pozivu iz Bijele kuće. Ipak, na kraju je nominaciju dobio Mark Brnović, drugi političar srpskog porijekla iz SAD-a.
Ipak, kao „utješnu nagradu“, Blagojević je dobio desetine hiljada dolara za lobiranje u ime Vlade RS-a, a građani manjeg bh. entiteta su za svoj novac dobili nekoliko objava na društvenoj mreži X, te par tekstova na opskurnim desničarskim portalima.
Rezultat promašene strategije – Dodik ništa bolje ne „stoji“ u Vašingtonu
Iako Dodik i Vlada RS-a plaćaju brojne lobiste, jasno je da su najveće nade polagali upravo u ovaj dvojac, a rezultat je jasan.
Sankcije su i dalje tu, a Dodik u ozbiljnijim političkim krugovima u Vašingtonu nije dobio podršku kao, između ostalih, Đorđe Simion iz Rumunije ili Žair Bolsonaro iz Brazila.
Dokaz za to je i poruka koja je iz Stejt departmenta stigla na sve važnije političke adrese u BiH, a koja se odnosi na presudu protiv Dodika.
Prema informacijama do kojih je došao Klix.ba, američka poruka bila je da se presuda mora poštovati i da treba doći do „deeskalacije“ na političkoj sceni u BiH.
Naravno, vrijedi istaći da je lobiranje dugotrajan proces koji rezultate može dati i godinama kasnije, ali je jasno da je Dodikova strategija i procjena da Blagojević i Grenel imaju dovoljno moći – potpuni promašaj.
