Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb strane. Trebalo bi da ga nadogradite ili koristite alternativni pregledač.
Ранчићева кућа у Гроцкој, рестаурирана као Центар за културу
(верујем да је бондручна, а не обична чатмара)
Poslednji vlasnik je bila gospođica Magdalena Rančić, koja je 60-tih godina XX veka sklopila ugovor sa opštinom o doživotnom izdržavanju i kuću zauzvrat zaveštala opštini.
Seoska kuća u Ogaru, poznata po nazivu Aksentijev kućerak, u opštini Pećinci, podignuta krajem je 18. veka, i još uvek prkosno i ponosito stoji uz Specijalni rezervat prirode Obedska bara.
pre obnove
- Ovaj objekat pripada tipu trodelne ravničarske kuće, što za to vreme nije bilo karakteristično, jer su tada većinom bile zemunice. Zidove čini drvena struktura sa ispunom od pletenog materijala: granja, šiblja i pruća, a olepljena je blatom; mešavinom zemlje i pleve. Sposobnost narodnih graditelja tog perioda posebno je izražena u obradi drvenog uličnog zabata, na kome su rezbarene grede, koso slagane daščice, šalukatre za provetravanje i zrakasto raspoređene daščice u centralnom polju, u kome se ističe drvena ploča sa reljefnom predstavom grba – objašnjava Ljubiša Šulaja, direktor „Zavoda za zaštitu spomenika kulture“ u Sremskoj Mitrovici.
Zanimljivo bi bilo zamisliti sliku gradilišta u Srbiji pre sto i više godina. Umesto kamiona - volovske i druge zaprege, materijal za gradnju - dovučen iz blizine, a ne kupljen na stovarištu i slično....
Marko Radovanović iz Gornje Sabatne je svoju dedovinu obnovio i napravio čitav jedan mali raj. Zadržavajući sve ono što je predstavljalo život u Šumadiji pre 100 godina, Marko je modernizovao i načinio atraktivnijim za mnoge posetioce.