Torlački dijalekt i bugarski

[Лекизан]

ukrali ste nan pismo i prisvojili dijalekte
Ali ne vidin zasto? Sta ce vama riči poput radiN i gledaN. Nama je to vaše gledaM i radiM strano

Штета што ниси рођен у 18. или барем 19. веку, па би видео ко је како причао овде.

 

[Škutor Kićo]

90% Hrvata govori gledam i radim. Gledan i radin se govori samo u djelu primorske Dalmacije, malo u unutrašnjosti iste i u sjevernim čakavskim krajevima. Gledan i radin su čakavske forme.

Kaze se u ciloj dalmaciji i hercegovini osim juznih dijelova. Isto se more nac i u istri i kvarneru

 

[Škutor Kićo]

Штета што ниси рођен у 18. или барем 19. веку, па би видео ко је како причао овде.

Vi ste pricali ijekavicu di mi ikavicu osim u istocnoj hercegovini. Zato je to uzeto za standard. Kako je moguce da svaki koji se pokatolicia krene pricat ikavicon i scakavicon?

 

[Krishna]

Kaze se u ciloj dalmaciji i hercegovini osim juznih dijelova. Isto se more nac i u istri i kvarneru

Hrvati iz Benkovca, Knina, Drniša i Vrlike govore radiM i gledaM, a inače su ikavci. RadiN i gledaN je tipično za primorski dio srednje/severne Dalmacije, u nekim zonama ide malo i u unutrašnjost.

 

[Лекизан]

Vi ste pricali ijekavicu di mi ikavicu osim u istocnoj hercegovini. Zato je to uzeto za standard. Kako je moguce da svaki koji se pokatolicia krene pricat ikavicon i scakavicon?

Ијекавица постоји само у штокавском, код чакаваца и кајкаваца је нема.Узето је као стандарт јер су Тршић и Лозница причали тако.Могло се писати и екавицом и икавицом али правилно како је дефинисао Вук.

 

[хан Ацо]

Сви сте у офтопик, држите се теме.

 

[Škutor Kićo]

Hrvati iz Benkovca, Knina, Drniša i Vrlike govore radiM i gledaM, a inače su ikavci. RadiN i gledaN je tipično za primorski dio srednje/severne Dalmacije, u nekim zonama ide malo i u unutrašnjost.

Malo u unutrasnjost do predgrada mostara
CIla škutorija,imotska krajina,otoci,primorje,sinj...

 

[Krishna]

Malo u unutrasnjost do predgrada mostara
CIla škutorija,imotska krajina,otoci,primorje,sinj...

Nije li mostarski govor jekavski?

 

[Лекизан]

Ацо је у праву држимо се овде торлачког дијалекта а о овом осталом имамо друге теме.

 

[Сребрена]

Nije baš od naziva “tor” nego od turskog naziva za nekog ko i nije previše pametan. ‘Luda glava’, Vuk Karadžić je pisao da je od torlačiti, “drati se”.

Inače, sam naziv “Torlaci” je van oblasti Visok potpuno nepoznat, to je izum Zagreba koji bi da konstruiše još koji jezik i naciju od srpskog i Srba: dvehiljaditih su se “torlačkim jezikom” i “ugnjetavanjem” bavili i Helsinški odbor za ljudska prava i Sonja Biserko.

Слажем се.
У преводу са турског Торлак=Разметљивац

 

[Casual Observer]

Сви сте у офтопик, држите се теме.

Lepo da si svratio do teme, čisto da vidiš nalaze savremene lingvistike o timočkom poddijalektu, a i mišljenje najvećeg bugarskog jezikoslovca Benja Coneva.

Koji su refleksi *tj/*ktj/*dj u govoru Dupnice? ШТ/ЖД ili Ч/Џ? Kako se kod vas u Dupnici kaže međa, sveća, ćerka, i recimo košulja i mačka ?

Stav ozbiljne lingvistike:

O čuvanju epentetskog l u timočko-lužničkom dijalektu (u bugarskoj Belogradčik-Trn i prelazni govori), kojeg inače u istočnojužnoslovenskoj dijalekatskoj grupi uopšte nema:

https://admin.library.oapen.org/handle/20.500.12657/26271

 

[Casual Observer]

Слажем се.
У преводу са турског Торлак=Разметљивац

Evo i linka do veoma ozbiljnog lingvističkog (ne filološkog) rada o timočko-lužničkom (pod)dijalektu koji lingvistika nazuva i “ч/џ” govorima, i njegovoj pripadnosti zapadnojužnoslovenskoj dijalekatskoj grupi.

https://admin.library.oapen.org/handle/20.500.12657/26271

 

[Casual Observer]

Istina je.

Pogledaj tj. poslušaj ovaj video, to ti je autentični pirotski govor.

Iskarikirano mi je ovo, ne bih bas ovo nazvao autenticnim pirocanskim.

Nisam znao da se torlak koristi u tom značenju u pirotskom kraju.

Timočki govor:

 

[Škutor Kićo]

Nije li mostarski govor jekavski?

Starinski je ikavica

 

[Krishna]

Starinski je ikavica

Ja sam čuo da ikavski u Mostaru govore doseljenici iz Škutorije (zapadne Hercegovine) i njihovi potomci, a da stari Mostarco govore jekavski.

 

[Casual Observer]

ukrali ste nan pismo i prisvojili dijalekte
Ali ne vidin zasto? Sta ce vama riči poput radiN i gledaN. Nama je to vaše gledaM i radiM strano

Izvini, šta si ti u školi imao iz hrvatskog jezika? Nulu?

 

[Casual Observer]

Starinski je ikavica

Odista?

 

[Casual Observer]

90% Hrvata govori gledam i radim. Gledan i radin se govori samo u djelu primorske Dalmacije, malo u unutrašnjosti iste i u sjevernim čakavskim krajevima. Gledan i radin su čakavske forme.

Inovacije koje nisu ni relevantne za diskusiju - svuda ima takvih (tzv sekundarnih) glasovnih promena, ovakvih ili onakvih.

Npr i u Splitu i u Vranju i Leskovcu je došlo do prelaska finalnog l u ja, pa se kaže “bija” umesto bio, i to potpuno nezavisno jedno od drugog.

 

[Škutor Kićo]

Inovacije koje nisu ni relevantne za diskusiju - svuda ima takvih (tzv sekundarnih) glasovnih promena, ovakvih ili onakvih.

Npr i u Splitu i u Vranju i Leskovcu je došlo do prelaska finalnog l u ja, pa se kaže “bija” umesto bio, i to potpuno nezavisno jedno od drugog.

Samo sto u vranju ne pricaju stokavski

 

[Лекизан]

Samo sto u vranju ne pricaju stokavski

Него како?

 

[Casual Observer]

Zanimljivo da je baš zato Srbija tokom 19. i 20. veka tražila Trn, Belogradčik i Godeč smatrajući ih etničkim Srbima.

I oni su sami sebe smatrali Srbima, a u Trnu (govori se lužnički poddijalekt) je još za vreme Drugog svetskog rata izbio oružani ustanak protiv Borisove Bugarske.

U Bugarskoj se posle Berlinskog kongresa 1878. nije bilo zadovoljno ni dobijenim teritorijama, a još manje činjenicom da je stanovništvo Trna i Belogradčika zahtevalo pripajanje Srbiji i potkopavalo Bugarsku na sve moguće načine, u dovoljnoj meri da se u Bugarskoj i zvanično u skupstini zahtevalo “rešavanje problema” njihovim raseljavanjem po Bugarskoj u manjim grupama.

Memoari bugarskog oficira iz Milanovig rata 1885:

Уопштено, људи у околини Брезника и Трна су се осећали Србима и били су страшно неповерљиви према нама.“ Он бележи како су „локални становници“ чак и прекинули телеграфску линију како би ометали бугарску војску (Вълчинов 1892: 27).​

по-различни са спомените за войната и на поручик Вълчинов от Ломската дружина, издадени седем години по-късно. Там можем да прочетем и следното: „Въобще хората в околността на Брезник и Трън симпатизираха много на сърбите и бяха ужасно недоверчиви към нас." Той отбелязва как в ущърб и с цел да попречат на българската войска „местните жители" прерязвали дори телеграфната линия (Вълчинов 1892: 27).

https://notabene-bg.org/read.php?id=221

 

[Casual Observer]

A šćakavica npr šćap i ognjišće
A radiN gledaN
A pošA vidiA
A vokabular tipa kruh križ žudnja švicarska

Nebitno: postojanje šćakavizma u nekom govoru nije u vezi sa tim da li je u pitanju nekadašnji čakavski koji je prišao štokavskom ili štokavski u kom se naknadno razvio šćakavizam.

 

[Casual Observer]

Od kad je srpski jezik pisan na latinici/glagoljici?
Od kad ima šćakavsku ikavicu? Ima li neki dokument ili nešto?

Kako to srpski “nije pisan na glagoljici”?

 

[Casual Observer]

ukrali ste nan pismo i prisvojili dijalekte
Ali ne vidin zasto? Sta ce vama riči poput radiN i gledaN. Nama je to vaše gledaM i radiM strano

Ma mi vama “ukrali jezik”? Da li znaš ćirilicu?

 

[Casual Observer]

Vi ste pricali ijekavicu di mi ikavicu osim u istocnoj hercegovini. Zato je to uzeto za standard. Kako je moguce da svaki koji se pokatolicia krene pricat ikavicon i scakavicon?

Samo na osnovu uvida u sadašnje stanje uopšte nije moguće donositi zaključke o tome kako je neki govor izgledao pre više stotina godina. U XV veku je u istočnoj Hercegovini (i danasnjoj zapadnoj Srbiji) bilo i ikavskie, i ekavskie i ijekavske zamene jata.

Zapaziti oblike toponima (ojkonima) Pljevlja: