Temelj morala - Sažaljenje

Dobro, onda je bolji primer "Kockar".
Inače nisam znala da je kraj knjige (Zločina i kazne) tako napisan (pod pritiskom).
Baš sam se razočarala i ta činjenica daje potpuno drugu notu celoj stvari.

Разумно је претпоставити да јесте, јер ствари тако функционишу. Постоји цензура која не дозвољава да било шта у друштву, укључујући уметност, слави нешто што пркоси држави и њеним законима. Једноставно, није дозовољено да се "негативац" извуче на крају.

Таква цензура постоји чак и данас, а да не говоримо о времену Достојевског у коме је свако његово дело цензурисано. Он је имао великих проблема са тиме.
 
  • Tužan
Reactions: DUH
Inače nisam znala da je kraj knjige (Zločina i kazne) tako napisan (pod pritiskom).
Baš sam se razočarala i ta činjenica daje potpuno drugu notu celoj stvari.

Ne treba da veruješ svakom utripovanom tipu sa neta ...

Ništa ne ukazuje na to da je kraj knjige "napisan pod pritiskom".

Dostojevski jeste bio cenzurisan ali ne u procesu pisanja već kasnije, u Sovjetskom savezu zbog piščevog antisemitizma, konzervativizma, hrišćanstva i monarhizma.

Raskoljnikov ne postiže smirenje u policijskoj stanici tako što se predaje u ruke državnim organima i zakonima ljudi već postiže smirenje posle hrišćanskog pokajanja (metanoia) i posledično podvrgavanjem svoje volje Božjoj (negiranje sopstvene volje i podvrgavanje metafizičkoj Volji, šopijevskim rečnikom rečeno).

Do pokajanja i prihvatanja Božje volje ga je dovela Sofija Marmeladova svojim zalaganjem i svojim primerom (velikodušna je i živi ponizno, smireno i trpeljivo uprkoz zlu i sveobuhvatnoj nesreći u kojoj se nalazi). Kroz čitavu psihičku krizu Sofija mu čita Pismo i uči ga jevanđelju čitajući Pismo kao i svojim napaćenim životom. Sofija Marmeladova je anđeoska figura u romanu. Ona privodi Raskolnjikova spasenju.
 
  • Tužan
Reactions: DUH
Da zakljucimo da postoje samo tri osnovne pobude volje.
1) Egoizam -koji hoce sopstvenu dobrobit.
2) Zloba - koja hoce tudje zlo
3) Sazaljenje - koje hoce tudje dobro

ne nego postoji samo jedna, ova prva, svako radi sve isključivo iz egoizma odnosno bolje reči egocentričnosti,pa i ovi što navodno ''hoće tudje dobro'', jer čak i da ga stvarno hoće, hoće ga u suštini ZBOG SEBE, da bi se ONI bolje osećali jer su pomogli tom nekome,dakle uvek je ''ja'' na prvom mestu,čudno mi je da ne kapiraš to
 
Филозофи су се бавили и баве се моралом. Шопенхауер је као што сам показао на овој теми, дао коначно објашњење истог, за разлику од Кантовог "категоричког императива" типа "Делај само према оној максими за коју у исто време можеш желети да она постане један општи закон"... реченица која се узима за темељ морала.

Kategorički imperativ jeste, prema Kantu, sadržina morala a ne osnov morala (temelj). Šopenhauer je (neuspešno) pokušao da da filozofski odgovor na pitanje temelja morala.

Kant je moral zasnovao na iracionalnom osnovu vere. Prema Kantu da bi moral uopšte imao smisla neophodno je da:
1. postoji Bog.
2. postoji besmrtna duša.
3. postoji slobodnja volja

Sve ovo ne nalazimo u iskustvu niti u razumu (dakle, čisti um ne zna ništa o tome) zato jedino možemo verovati u postojanje istih. U "Kritici praktičnog uma" Kant nam poručuje da moramo verovati u iste ako mislimo da pojam morala ima ikakvog smisla za nas. To su Kantovi postulati praktičnog uma.

Dakle, vrlo tanko ali to je najdalje dokle možemo otići filozofijom.

Šopenhauer je pohlepno hteo da osnov morala učini dostupnim teorijskom umu te je prezrivo odbacio veru a moral je znasnovao na iracionalnoj psihičkoj činjenici sažaljenja.

Pri čemu nije negirao činjenicu nepostojanja slobodne volje a čime je ipso facto ukinuo vrednost bilo kakvom moralnom delanju. Negirao je pojam čiji temelj je nastojao da dokaže filozofskim putem. Naime, svako postupa iz nužnosti u svakoj situaciji. Pa i njegov sažaljiv čovek postupa onako kako mora baš kao i okrutan čovek. Nema razlike između njih.

Takođe, pošto je izričito zasnovao moral na empirijskoj činjenici sažaljenja doveo je sebe u polje u kojem će ga empirijska nauka u budućnosti neutralisati. Naime, besmisleno je razmatrati kao osnov morala nešto što zavisi od nivoa polnih hormona i strukture i fiziologije mozga.

Šopenhauer je u svom eseju "O temelju morala" istakao da su "Holbah, Helvecijus i Dalamber oštroumno pokušali da sve moralne radnje čoveka svedu na daleke, posredne, ali na naposletku ipak egoistične uzroke". Ipak, Šopenhauer je propustio da opovrgne njihov, po sopstvenom sudu, oštrouman pokušaj.

Zbilja, svako čini ono što mora da čini a ne postoji besmrtna duša niti Pravedni Sudija čije postojanje bi učinilo vrednosnu razliku između milostivog i okrutnog postupanja ljudi.

Čak na kraju pomenutog eseja, Šopi nam otkriva kao temelj svekolike stvarnosti - metafizičko jedinstvo. Metafizička Volja. Tek onda pojam morala nema nikakvog smisla jer se na kraju sve ionako utapa u Jedno.

Ako je (metafizički) sve jedno onda je (etički) svejedno.

Pa čak i ako bismo prihvatili hinduističko i budističko sujeverje u vidu učenja o karmi.
 
Морално деловање није од овога света. Оно не потиче од баналних жеља индивидуе заплетене у ланце нужности, у простор и време. Морално деловање потиче из "ствари по себи", из интелигибилне слободе. Особа која морално делује није више особа.

"Uistinu Arhiloh je samo usplamteli čovek sto voli i mrzi, samo vizija genija koji vise nije Arhiloh, vec genije sveta.
Mi kao saznavaoci nismo jedno i istovetno sa bićem koje, kao jedini tvorac i gledalac komedije umetnosti, priedjuje sebi večito uživanje".
Niče iz Rodjenja tragedije.

Исто тако, Архилох који морално делује није Архилох, већ "геније света".

Наравно, јадницима заглибљеним у егоизам и злобу, ништа од овога није појмљиво. Једино што њих чини "моралним" (то јест, што им натаче брњицу), јесте принуда, закон. Па су одатле извели свој "морал" јер ништа друго не познају.

Боље прочитајте Шопехаурово дело: "Два основна проблема етике" уместо што просипате небулозне критике некакавих тумача.
 
Морално деловање није од овога света.

Ovo govori jadnik koji voli život ali je izvukao loše karte pa se nada da će posle smrti biti nešto lepo i dobro. Nada se drugom svetu.

Ništa od toga, nažalost.

Ali pošto takav jadnik širi zablude i pri tome je drzak, potrebno je nemilosrdno istrebljivati zablude koje on prosipa.

Zbilja, potreba za utehom je majka svih zabluda na čelu sa optimizmom, najopasnijom zabludom od svih.

Боље прочитајте Шопехаурово дело: "Два основна проблема етике" уместо што просипате небулозне критике некакавих тумача.

Upravo sam referisao gore na osnovu njegovog drugog eseja (na osnovu prvog sam referisao na temi o empirijskom i inteligibilnom karakteru).

Međutim, ti ne možeš nikako da opovrgneš to što pišem. Kao što na drugoj temi zaćutiš i povučeš se u rupu kada istaknem tvoje verovanje u predegzistenciju duše uz spašavanje libero arbitrio.

Problem je što ti ništa ne razumeš jer ne prilaziš s intelektualnim poštenjem filozofskom delu već mu prilaziš kao izranjavani starac u potrazi za utehom.
 
bukvalno je ko robot, kad sam ja prosipao kritike bilo kojih tumača jesi normalan ti jbt jesi pročitao uopšte šta sam te pitao?! O.o krajnje jednostavna i logična pitanja

lik u nekom svom svetu i ko pokvarena ploča ponavlja mantre i ne reaguje na pokušaj ikakve diskusije
 
Poslednja izmena od moderatora:
Ovo govori jadnik koji voli život ali je izvukao loše karte pa se nada da će posle smrti biti nešto lepo i dobro. Nada se drugom svetu.

Ništa od toga, nažalost.

Надање и веру у милостивог и слично, задржи за себе. Ја се не надам, ја знам да изван сазнајуће свести не постоји објективан свет. То је чињеница, то нису некакве хипотезе.
Jer to da je objektivno postojanje stvari uslovljeno jednim predstavljajucim subjektom, i da, prema tome, objektivni svet postoji samo kao predstava, nije nikakva hipoteza, a još manje odluka bez opoziva, ili čak nekakav paradokson uzet radi diskusije, već je to najsigurnija i najednostavnija istina, čije je saznanje otežano samo time što je ona čak i suviše jednostavna, a svi ljudi nisu dovoljno razboriti da bi pošli od prvih elemenata svoje svesti o stvarima."
Шопенхауер

Тако да боље жали над твојим виђењем света по коме си ти, ето некако, из ништа упао у овај свет, а исто тако ћеш и да изађеш. Док ће ова дивна творевина наставити да егзистира, оваква каква је, објективна, емпиријска.. ва вјеки вјеков.

Нема везе шта су о томе рекли тамо неки Баркли, Кант, Шопенхауер, Бергсон. То се тебе не дотиче. На једно уво уђе, одмах на друго изиђе, а утувљене недотупаве материјалистичке догме о свету и животу остају... непоколебљиве.

"Колико je људски интелект ненаклоњен филозофском размишљању види се, између осталог, у чињеници да чак и сада, после свега што је на ту тему речено од Декарта до данас, реализам се и даље самоуверено суочава са идеализмом наивном тврдњом да тела постоје, не само у нашој представи или менталној слици, већ заиста и стварно."

Шопенхауер
 
Poslednja izmena:
Тако да боље жали над твојим виђењем света по коме си ти, ето некако, из ништа упао у овај свет, а исто тако ћеш и да изађеш.

Ne mogu da upadnem niti da ispadnem iz sveta iz istog razloga što ne može vreme da počne niti može vreme da prestane.

Međutim to nije ovde tema već je tema: sažaljenje kao temelj morala.

Još jednom si pokazao da ti od filozofije ne znaš ništa do "ovaj svet nije stvaran dakle posle smrti ću nastaviti da postojim u jednom lepšem svetu". A to sve zato što kao životinja voliš da živiš, voliš život, samo što si, eto, dobio loše karte. "Izvesno je da će biti sledećeg deljenja i da ću tada konačno dobiti dobre karte!"

Pathetic.

Truješ i krivo predstavljaš filozofska znanja jer ih koristiš kao potporu za optimizam. I to vulgarno demonstriraš pred svetom vapijući za utehom. A još si i drzak.

Opšte je poznatno da su samo neznalice drske.

Нема везе шта су о томе рекли тамо неки Баркли, Кант, Шопенхауер, Бергсон. То се тебе не дотиче.

Naočigled čitavog foruma si pokazao da ne razumeš ni Kanta a ni Šopenhauera i još se usuđuješ da govoriš ovo. Što se tiče prvog pokazao si elementarno neznanje. Što je zbilja tužno imajući u vidu tvoj staž forumaškog "filozofa". Greške koje je drugi filozof napravio nisi ispravio već si ih, ironično, iskoristio kao odskočnu dasku za nekakav optimizam. Kakva bizarna vratolomija..

Tako da nisi ni kvalifikovan da odgovoriš ni na šta iz mog referata koji se odnosi na Šopijeva "Dva osnovna problema etike" sa osvrtom na Kanta. Stoga nije ni čudo što izbegavaš odgovor već odmah regresiraš ka mantranju naučenih citata bez razumevanja smisla istih.

Najbolje ti je da se zadržiš na mutljavini Bergsonu i njegove obskurantske citate mantraj do mile volje dok čekaš Novo nebo i Novu zemlju.
 
bukvalno je ko robot, kad sam ja prosipao kritike bilo kojih tumača jesi normalan ti jbt jesi pročitao uopšte šta sam te pitao?! O.o krajnje jednostavna i logična pitanja

lik u nekom svom svetu i ko pokvarena ploča ponavlja mantre i ne reaguje na pokušaj ikakve diskusije

Baš je tako, potvrdio je to ovom poslednjom porukom van svake sumnje.

On je kao neki primitivan algoritam, čak je zastrašujuće kad shvatiš to. :(

Imao je ranije za profilnu onog robota, njome je bio savršeno predstavljen.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Znači li ovo da čovek prema drugom čoveku može biti moralan jedino kad ima nadmoć nad njim?

Управо тако. Основни закон природе (дат вам од вашег милосног творца на небесима) јесте да слабији нестаје, а јачи опстаје.
То важи у природи, а важи и међу људима.

Додуше, цивилизација је некако успела да људима натакне брњицу, па се тај основни закон не може јасно видети.

Како каже Шопенхауер:
Ove hiljade koje se ovde pred našim očima bez reda guraju u miroljubivom saobraćanju, valja posmatrati kao isto toliko mnogo tigrova i vukova od čijeg ujeda nas osigurava čvrsta brnjica. Otuda, ako se zamisli da je državna sila jednom ukinuta, tj. da je ta brnjica odbačena, svako ko ume da vidi ustuknuće pred predstavom koja se tada može očekivati, čime daje na znanje koliko malo se u osnovi pouzdaje u učinak religije, savesti ili prirodnog fundamenta morala, kakav god on bio.

No upravo tada bi, nasuprot onim oslobođenim nemoralnim potencijalima, svoju delotvornost neprikriveno pokazale i istinske moralne pobude u čoveku, dakle, mogle bi najlakše da budu spoznate, pri čemu bi se odmah pokazala neverovatno velika moralna različitost karaktera, koja bi, kako bi se ispostavilo, bila isto toliko velika kao i intelektualna različitost glava; time je sigurno mnogo rečeno.

Морална различитост карактера већа је него различитост глава. Зато и не чуди оволико неразумевање ове теме, јер многима заглибљенима у егоизам и злобу, ништа од тога није појмљиво. Једино што њих чини "моралним" јесте принуда, закон, па су одатле извели свој "морал", јер ништа друго не познају. Њима је потребан "категорички императив", потребна им је брњица да би били "морални".
 
1. zašto bi taj koji ima ''nadmoć'' nad nekim, jači je od njega il šta već, i reši da ga poštedi tj sažali se na njega-bio MORALAN a ne npr SUJETAN i bahat itd da ne nabrajam sve sinonime,znači u fazonu ''buhahaaa bedniče bedni ahaha kako si jadan a ja daleeko moćniji od tebe auh aj dobro,poštedeću te ovaj put,sažaliću se na tebe jer si prebedan u odnosu na mene koji sam prekul,neću ti ništa ;) '' itd??

2. sve ovo nikakve veze s moralom nema,NIKO NIKAD nije ''moralan'' jer tako nešto ne postoji,sve što čovek radi radi isključivo kako bi izbegao patnju/nezadovoljstvo,bira manje zlo itd,ali već sam ti to objašnjavao jednom i naravno ne vredi nego čisto opet da napomenem koliko je ta čitava patetična maloumna priča o ''moralu'' u startu bedna i bespredmetna
 
Poslednja izmena od moderatora:
Kao i uvek dokazuje se istina da je oslanjanje na pamet " eminentnih" mislioca kao dokaz sopstvene pameti najgori nacin razmisljanja o bilo cemu. Tako se najlakse dodje u situaciju nerazumevanja. Sa druge strane pokusaji da se silom dokazuje pamet je tragican.
Svakako da Sopi nije napisao da je sazaljenje osnova morala, ali da je deo osnovnih moralnih vrednosti.
Nerazumevanje ne doprinosi ispravnim shvatanjima, vec deformise i tvrdnje koje iz njih proizilaze.
Moral svakog pojedinca je odraz njegove duhovnosti, pa ce slabiji duhom da se drze racionalne svesti, sve dok se osecaju mocni, cim moc pocinje da im opada pocinju da veruju u prvo sto im se ponudi i naravno, takvi ce ocekivati sazaljenje kojim mogu da manipulisu.
 
Što ne?
Iz fekalija može da poraste paradajz, a može i da se nađubri zemlja.

Šta ima moralnije i duhovnije od toga?
može i tako da se posmatra
nisam ni rekao da iz kakennja ništa dobro nemož dizidje i slično nego je poenta da je to očigledno užasno ponižavajuća,jadna i otužna radnja i bića koja je praktikuju,dakle bez obzira na odredjene ''pozitivne'' posledice koje iz te radnje mogu proizići, su očigledno smrdljivi bednici a ne nekakvi moralni duhovnici i transcendentalni rekonvalescentni vitezovi i štatijaznam koji sve patetični egotripovi

nzm kako nekome sama činjenica da neko ko kennja,pišša,povraća,prddi,smrdi itd itd nije dovoljna da ga automatski diskvalifikuje kao neko ''duhovno'' itd biće
 
može i tako da se posmatra
nisam ni rekao da iz kakennja ništa dobro nemož dizidje i slično nego je poenta da je to očigledno užasno ponižavajuća,jadna i otužna radnja i bića koja je praktikuju,dakle bez obzira na odredjene ''pozitivne'' posledice koje iz te radnje mogu proizići, su očigledno smrdljivi bednici a ne nekakvi moralni duhovnici i transcendentalni rekonvalescentni vitezovi i štatijaznam koji sve patetični egotripovi

nzm kako nekome sama činjenica da neko ko kennja,pišša,povraća,prddi,smrdi itd itd nije dovoljna da ga automatski diskvalifikuje kao neko ''duhovno'' itd biće
Ali čemu fokus samo na krajni stadijum pretvaranja hrane u energiju?

Što ti se ne gadi jedenje? Da nema jedenja, ne bi bilo ni kakenja, od njega sve počinje. Tj od potrebe da se život održava konstantnim dodavanjem energije.
 
Mislim, ako odbacuješ, odbaci život u celosti, zajedno sa zadovoljstvima, nemoj kenjofobične komentare a nemaš problem kad treba da strpaš Oreo u usta, što je prvi korak u nastajanju fekalija, tad ti ne pada na pamet sva suludost peripatetičke kvintesencije egzistencije
 
Ali čemu fokus samo na krajni stadijum pretvaranja hrane u energiju?

Što ti se ne gadi jedenje? Da nema jedenja, ne bi bilo ni kakenja, od njega sve počinje. Tj od potrebe da se život održava konstantnim dodavanjem energije.
jer je to najubedljiviji i najočigledniji pokazatelj koliko smo jadni i zavisni i neslobodni

ko kaže da mi se ne gadi haha gadi mi se i jedenje i spavanje i bukv sve ostale fizniološke potrebe,ko što bi i trebalo svim normalnim individuama

ali složićeš se kakenje je podosta ogavnije i jadnije i smešnije od jedenja pa zato insistiram upravo na njemu kao neporecivom i najboljem dokazu ko su i šta su ljucka bića i koliko su uistinu duhovna,moralna i protoplanetarna
 

Back
Top