Tema o ljubavi...

''3. Sukob između duše i ljubavi ilustruje poznata mitska drama Psihe i Erosa. Psiha, devojka koja lepotom nadilazi i najlepše, ne nalazi verenika: njeno savršenstvo plaši. Roditelji očajni upitaju za savet proročište: trba je ukrasiti kao za venčanje i izložiti na senu na vrh planine; gde će doći čudovište i uzeti je za ženu: u sred pogrebne povorke odvode je na određeno mesto i ostavljaju samu. Uskoro je povetarac odnosi vazdihom do dna duboke doline u veličanstvenu palatu, gde je poput robova poslužuju glasovi. Uveče oseća neku prisutnost, ali ne zna ko je uz nju. To je miž o kojem je govorilo proročišt;ne kazuje joj ko je, tek upozorava jeda će ga zauvek izgubiti ako ga pogleda. U palati prolaze dani i noći i Psiha je sretna. No poželi ponovo da vidi roditelje, pa dobija dopuštenje da se na nekoliko dana njima vrati. Ljubomorne sestre bude u njoj nepoverenje i ona po povratku u palatu od sve-tlom svetiljke ugleda kraj sebe zaspalog lepog mladića. Na nesreću, Psihina ruka zadrhte: kap vrelog ulja pade na Erosa! Otkrivena Ljubav se probudi i pobegne. Tada počinju Psihine nevolje, jer je žrtva Afroditinog besa, i ova joj, da bi je mučila, nalaže sve teže zadatke. Ali Eros ne može više da zaboravi Psihu, kao ni ona njega. Od Zevsa dobija dopuštenje da se njome oženi. Psiha mu postaje žena i miri se sa Afroditom.
U tom smislu Eros simbolizuje ljubav, a posebno želju za užitkom. Psiha personifikuje dušu koja želi da upozna tu ljubav. Roditelji predstavljaju razum koji smišlja razne nagodbe. Palata je slika raskoši i bluda i svih proizvoda sna. Noć, prihvaćena zabrana gledanja ljubavnika i osećaj prisutnosti znače ustupanje duha i svesti pred preranom željom i uobraziljom. To je slepo prepuštanje nepoznatom. Povratak roditeljima je buđenje razuma; upliti sestara pitanja su nesigurnog duha. Svest se još ne bistri, već se bude sumnja i znatiželja, ugasla čula. Nakon povratka u palatu Psiha želi da vidi ljubavnika: uzima baklju. Ona je treperavo svetlo duha koje okleva da prekrši pravilo i prihvati stvarnost. Pred divnim i raskošnim telom duša ima predosećaj o onome što njegova prisutnost krije čudovišno na mračnom nivou ostvarenja. Ljubav otkrivena beži. Osvetljena, ali rastužena luta svetom progonjena od Afrodite, koja je dvostruko ljubomorna: kao žena zbog Psihine lepote i kao majka zbog ljubavi koju devojka izaziva njenom sinu Erosu. Duša upoznaje sve do strahota podzemlja gde joj Persefona daje napitak mladosti: nakon pokore, načelo obnove. Zaspalu Psihu budi strla koju baca Eros; i on ju je očajan, posvuda tražio: ustrajanost želje u ljubavi. Ovaj put se za venčanje traži kod Zevsa: brak Erosa i Psihe neće se ostvariti samo na nivou senzaulnih želja, već i duhom. Pošto je ljubav divinizirana, mire se Psiha i Afrodita, dva aspekta duše, želja i svest. Eros se ne javlja više samo u fizičkom obliku; ne plaši se više poput čudovišta; ljubav se uključila u život.Psiha se udaje za uzviševiziju fizičke ljubavi: postaje Erosova žena; duša pronalazi mogućnost vezivanja (DIES 132'134; prwmda smo sledili osnovnu liniju, neke tačke tumačenja P. Dila smo morali modifikovati).
U studiji o Rihardu Vagneru (Richard Wagner), Bodler (Baudelaire) ukazuje na upadljivu analogiju tog mita sa legendom o Loengrinu. Elsa sluša vračaru Ortrudu kao što psiha sluša savete sestre, kao Eva zmiju.Eva postade žrtva demonske znatiželje pa je, ne poštujući inkognito svog božanskog supruga i prodrevši u tajnu, izgubila svu sreću... Večna Eva pada u večnu zamku.
Alen Gerbran, Žan Ševalje ''Rečnik simbola''
 

Back
Top