Pumpaj Dinstanović
Zaslužan član
- Poruka
- 104.568
Ljuba milinković nije aktivan trenutno, stoga ga neću direktno kontaktirati, a on će mi oprostiti za otvaranje nove teme - rado bih replicirao D U K Lj A N I N u, zato što su neke njegove rečenice zaista ostale neodgovorene i nije im pružen adekvatni odgovor. Može se spojiti sa već postojećom temom (i otključati je); nalazim od izuzetne važnosti da forumaška zajednica ne bude dovedena u zabludu D U K Lj A N I N ovim pisanijima.
Ovu poruku ću razraditi:
Ovo spada u čisto trolovanje, zato što sam već objavio pismo vladike Danila Šćepčevića iz 1698. godine:
Sljedeća teza:
Ona nije ništa manje neistinita od prethodne. Evo pisma vladike Save Petrovića Njeguša iz 1776. godine:
Skenirani izvor, pogledati u vrhu:
Dalje:
Ovo je još jedna poprilično smiješna tvrdnja, iz više razloga:
1. Vladika Vasilije Petrović je napisao prvu crnogorsku istoriju (Istoriju o Crnoj Gori), 1754. godine, u kojoj itekako spominje Svetog Savu:
2. Vladika Vasilije je napisao još jedno djelo, no znatno manje upamćeno. U istorijskim spisima ima i odrednicu o Svetom Savi i itekako i njega opisuje, među srpskim i ruskim velikašima; Sv. Savo mu je bio itekako poznat
...dalje:
Prilično besmislena tvrdnja, ako se koristi u onom kontekstu u kojem mislim (Njegoš nije znao ko je bio Sveti Sava?); posebno ako prelistamo jednostavno stranice posvećene istoriji u Njegoševom srpskom bukvaru iz 1836. godine:
Dakle, Njegoš vrlo jasno piše o "Racku/Savi":
Dalje:
Pretpostavljam da je ovo lapsusu u kucanju, i da se htjela navesti 1856. godina, od kada počinje proslava Savindana u Crnoj Gori? Pa, moram razočarati; nažalost, to nije istina. Postoji pregršt dokumenata u kojima se kao jedan od velikih svetaca spominje Sv. Sava, i to nevezano čak sa direktno mitropolitima iz dinastije Petrović-Njegoš. Navešću samo primjer Cetinjskoga ljetopisa; krusovulj iz XVIII stoljeća koja se čuva u Cetinjskom manastiru posjeduje zapis o Sv. Savi, u str. 46-48, 'istoriji različnoj'.
Za kraj bih uputio sve i na kalendar crnogorske mitropolije, gdje se spominje konkretno Sveti Sava i njegova proslava. Uskoro ću postaviti skenirani dokument Grlice, iz 1835. godine.
Ovu poruku ću razraditi:
Ni u jednom pismu Vladika Danilo ga nije pomenuo.
Ovo spada u čisto trolovanje, zato što sam već objavio pismo vladike Danila Šćepčevića iz 1698. godine:
Va ljeto 7207 mjeseca julija 17 na neđelju Svetih otec, da jest vjedomo kako kupih sije duše spasnuju knjigu žitije Svetago Savi, prvago arhiepiskopa i učitelja srbskago az grešni i smireni Danil, narečeni vladika cetinjski.
Sljedeća teza:
Ni u jednom pismu Vladika Sava ga nije pomenuo.
Ona nije ništa manje neistinita od prethodne. Evo pisma vladike Save Petrovića Njeguša iz 1776. godine:
Чује се у цијелој Европи и до ушију долази о Вашој разборитости и бризи о светим црквама и о православљу, па се радује душа. Ради тога усуђујем се да Ваше преосвештенство узнемирим и да Вас обавијестим о општем народу славеносрпском који живи под тешким и несносним јармом турског ропства Божијим допуштењем ради наших гријехова. Ниједна епархија нема свог природног архијереја Србина, но су сви истјерани из својих пријестоља и лишени неправдом константинопољског патријарха и његових синода, а на њихово мјесто доведени Грци. За сва правила светих апостола и светаца немају никаквих права јер их лишава патријарх константинопољски, [за] оно што је српски национ имао још од првог светитеља Саве просвјетитеља српског како је то могуће наћи код кајита, то јест султанског секретара. Уздигните пријесто пале српске архиепископије која је од Грка лишена сваке љепоте неправедним судом константинопољског патријарха и његових синода православља. Велика владарко Јекатарина, која правилно судиш изрази мало милосрђа својега на нас несрећне архијереје српске, да Тебе имамо за Божију заступницу. Штити нас код Порте да се Грци не би мијешали у српски национ чиме ћеш нам се вјечно одужити.
Skenirani izvor, pogledati u vrhu:

Dalje:
Ni u jednom pismu Vladika Vasilije ga nije pomenuo
Ovo je još jedna poprilično smiješna tvrdnja, iz više razloga:
1. Vladika Vasilije Petrović je napisao prvu crnogorsku istoriju (Istoriju o Crnoj Gori), 1754. godine, u kojoj itekako spominje Svetog Savu:
У то вријеме њихов брат свети Сава из Атонске горе донесе мошти родитеља њиховог светог Симеона Немање, а помири Вукана с царем Стефаном, и од тога времена је кнез Вукан живио у Зети; од ове породице потичу зетски и црногорски херцези. Тамо у Зети је и свети Сава поставио првог архијереја Илариона Шишојевића године 6723.
2. Vladika Vasilije je napisao još jedno djelo, no znatno manje upamćeno. U istorijskim spisima ima i odrednicu o Svetom Savi i itekako i njega opisuje, među srpskim i ruskim velikašima; Sv. Savo mu je bio itekako poznat
...dalje:
Ni u jednom pismu Njegoš ga nije pomenuo
Prilično besmislena tvrdnja, ako se koristi u onom kontekstu u kojem mislim (Njegoš nije znao ko je bio Sveti Sava?); posebno ako prelistamo jednostavno stranice posvećene istoriji u Njegoševom srpskom bukvaru iz 1836. godine:

Dakle, Njegoš vrlo jasno piše o "Racku/Savi":

Dalje:
U svim ostalim pismima drugih ljudi i knjigama i izvorima, nema pomena o Savi prije 1865.
Pretpostavljam da je ovo lapsusu u kucanju, i da se htjela navesti 1856. godina, od kada počinje proslava Savindana u Crnoj Gori? Pa, moram razočarati; nažalost, to nije istina. Postoji pregršt dokumenata u kojima se kao jedan od velikih svetaca spominje Sv. Sava, i to nevezano čak sa direktno mitropolitima iz dinastije Petrović-Njegoš. Navešću samo primjer Cetinjskoga ljetopisa; krusovulj iz XVIII stoljeća koja se čuva u Cetinjskom manastiru posjeduje zapis o Sv. Savi, u str. 46-48, 'istoriji različnoj'.
Za kraj bih uputio sve i na kalendar crnogorske mitropolije, gdje se spominje konkretno Sveti Sava i njegova proslava. Uskoro ću postaviti skenirani dokument Grlice, iz 1835. godine.
Poslednja izmena: