SVE O GMO HRANI

Oko prometa genetski modifikovane hrane i njenog uticaja na zdravlje koplja ukrstili eksperti. Genetičari: Ove namirnice će nahraniti svet. Protivnici: To donosi ekonomsko porobljavanje




[SIZE=+0]LEGALIZACIJA prometa genetski modifikovane hrane podigla je veliku prašinu u javnosti, a oko ovog pitanja "koplja su ukrstili" stručnjaci.[/SIZE]
[SIZE=+0]U Srpskoj akademiji nauka i umetnosti u utorak je počeo skup na temu "Genetički modifikovani organizmi - činjenice i izazovi" na kojem su mogli da se čuju naučnici koji su pokušali da objasne da ovakva hrana nije štetna.[/SIZE]
[SIZE=+0]- GMO usevi su nastali kao potreba da se proizvede što više hrane u svetu, jer se broj ljudi neprestano povećava - rekao je otvarajući skup Tomislav Jovanović, ministar prosvete i nauke. [/SIZE]
[SIZE=+0]- GMO tehnologija se primenjuje i u drugim oblastima, a 85 odsto lekova je rezultat ovakvih organizama. Zaključci sa ovog skupa treba da se implemantiraju u zakonske odredbe.[/SIZE]
[SIZE=+0]Predsednik SANU Nikola Hajdin rekao je da je došlo vreme da se donese novi zakon o GMO, koji treba da zauzme "drugačiji stav". Profesorka Budmirka Novaković je naglasila da je GM hrana korisna, jer može i da leči.[/SIZE]
[SIZE=+0]- Možemo da gajimo brokoli sa mnogo gvožđa, koji treba da jedu malokrvni. Alergični na kikiriki moći će da ga jedu kada se iz njega uklone alergeni - kaže Novakovićeva. - Rizik po zdravlje je mogućnost da je neko alergičan na GM hranu, ali i ljudi koji piju dosta antibiotika sami sebe učine rezistentnim.

[/SIZE]

GMO hrana podelila stručnjake



I kome verovati ovim ljudima ili drzavi :think:
 
Хране у свету има довољно.
У развијеним државама баци се преко 1/3 хране, а због неадекватног чувања 2011.(не знам податак за прошлу годину) само је житарица пропало 30М тона.
Такође на цену хране утичу и био горива.
И како то да је нпр наука у суседној Мађарској, или нпр Норвешкој изразито против ГМО?
Можда Монсанто није успео све да подмити?
 
Danas na poslu pročitala sam ovaj text u novinama.

[SIZE=+0]JEDAN u nizu uslova za ulazak u međunarodne organizacije koji je postavljen pred Srbiju je dozvola prometa genetski modifikovane hrane. Iako su zakonom GM namirnice zabranjene u našoj zemlji, na rafovima skoro svih trgovina nalaze se brojni proizvodi koji sadrže sastojke GMO. Nijedan, međutim, nije obeležen „crvenim krugom“ koji potrošaču ostavlja mogućnost da sam izabere ovakve „obogaćene“ proizvode.
[/SIZE]
[SIZE=+0]Ekološka organizacija „Grinpis“ objavila je nedavno spisak kompanija čiji proizvodi imaju GMO sastojke. Među njima, većina je namenjena deci i prodaje se i u našoj zemlji. Na listi su popularna gazirana pića, čokoladice, dečija hrana, mlečni proizvodi, začini...[/SIZE]
[SIZE=+0]Izjava ministra poljoprivrede Dragana Glamočića „da je liberalizacija uvoza GMO od nacionalnog interesa za Srbiju, o čemu će Vlada zauzeti stav“, uzburkala je javnost. Sadašnji srpski propisi zabranjuju uzgajanje i promet GMO, ali nisu u skladu sa propisima EU i Svetske trgovinske organizacije.

[/SIZE][SIZE=+0]Potrošači ne treba da brinu ukoliko dođe do liberalizacije GMO, jer će ti proizvodi biti vidno deklarisani, a proći će i rigorozne mere kontrole biološke sigurnosti - objašnjava ministar poljoprivrede. - Propisi treba da omoguće da potrošači sami odluče da li će kupiti GMO i ističe da u sadašnjim propisima ima propusta koji dovode do zloupotrebe. Ovoga trenutka može da se desi da (potrošači) konzumiraju GMO, a da toga nisu ni svesni.

[/SIZE][SIZE=+0]Stručnjaci, međutim, smatraju da u inspekcijskim kontrolama do sada nikada nije obelodanjeno da građani Srbije godinama jedu GM hranu. Inspektori, tvrde stručnjaci, ne uspevaju da pronađu hiljade hektara zasejanih GM sojom i drugim ratarskim kulturama.
[/SIZE]

[SIZE=+0]I drugi agrarni stručnjaci na Poljoprivrednom forumu Ekonomskog instituta ubeđeni su da postoji način da se Srbija zaštiti od GMO tako što će, recimo, podići zabranu, ali odmah uvesti i moratorijum na GM proizvode! Od 159 čanica Svetske trgovinske organizacije samo 40 je dozvolilo promet GM hrane.[/SIZE]

[SIZE=+0]

[/SIZE][SIZE=+0]Nadležni [/SIZE][SIZE=+0]organi nemaju podatke o uvezenoj sojinoj sačmi, koja je genetski modifikovana i preko stočne hrane ulazi u lanac ishrane ljudi - kaže Miladin Ševarlić, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu. - Vlada Srbije ne treba da popusti pred pritiscima, jer je osam zemalja u EU zabranilo GM hranu, a u Bugarskoj se odigrao svojevrsni narodni bunt. Uostalom, neka donesu zakon koji će važiti od prvog dana kada postanemo punopravni član EU.[/SIZE]

[SIZE=+0]
....................
[/SIZE]

http://www.novosti.rs/vesti/naslovn...ml:459982-Modifikovanih-gena-ima-i-u-cokoladi

Posle posla, svratila sam u MAXI i buljila u ambalaže navedenih proizvoda sa željom da vidim kako izgleda ta oznaka (u textu piše da se radi o crvenom kružiću) ali nisam videla ni na jednom artiklu od pronađenih sa liste.

1021-GMO-proizvodi-LAT_A.jpg
 
Sigurno ste se 100 puta zapitali da li je soja u kupovnim prehramebenim proizvodima GMO ili nije. Sojino brašno može nekako i da se izbegne, ali svi proizvodi do jednog su natankovani sojinim lecitinom, pa je po otvaranju bilo koje kesice ili kutijice prehrabenog proizvoda unos dodatka sa brojem E322 je zagarantovan.


Ово је тачно, сећам се да сам раније назив "соја лецитин" виђала стварно скоро свугде (чоколад(иц)е, маргарин, итд.). У међувремену је тај назив нестао (баш сам се питала - где?) и, значи, постао Е322. У међувремену, такође, смањили су и та слова којима је исписан "састав", тако да се сад скоро и не виде...
 
Ministarstvo poljoprivrede uporno odbija da saopšti imena poljoprivrednika čiji su usevi zabranjene genetski modifikovane soje navodno uništeni u poslednjoj akciji inspekcije. „Politika” je pre nekoliko dana objavila zabrinjavajuće rezultate ove kontrole u kojoj je u Mačvi i Sremu otkriveno 23 hektara pod GM sojom, a pošto smo od resornog ministarstva tada dobili nepotpune informacije ponovo smo pitali ko ilegalno uzgaja zakonom zabranjenu soju i na koji način će biti kažnjen.
Ovog puta ministarstvo je bilo malo preciznije pa su otkrili da je reč o parcelama u Mačvanskom okrugu, a genetski modifikovana soja je pronađena u opštinama Šabac (mesto Grušići) i Krupanj (mesto Mojković). Međutim za sve druge informacije uputili su nas na nadležne sudove kojim su prosleđene prekršajne prijave.
Zna se da je Mačva broj jedan. Seljaci to tamo vrlo organizovano gaje. Toliko su se izveštili, da sakrivaju useve soje među redovima kukuruza, daleko od puteva gde mogu lako biti uočeni. Inspektori, na primer, znaju da je njiva na kojoj nema korova, a okolo nje divlja trava –sumnjiva. I nije to samo u Mačvi, nego i Sremu, delu Bačke, okolini Beograda, gde je takođe pronađena GM soja – kaže naš sagovornik i napominje da ni tada nisu objavljivana imena, jer se podnošenjem prekršajne prijave posao inspektora prebacuje na sud.
http://www.politika.rs/rubrike/potrosac/Gaje-GM-soju-kao-marihuanu.lt.html

tek sad nece da ih kaznjavaju kad je ministar krenuo u kampanju popularizacije GMO
 
Etikete kriju mutirane gene




2l88bqx.jpg


Američki molekularni biolog Džon Fagan, koji je radio na kreiranju GMO proizvoda, prošle nedelje posetio je Beograd i tom prilikom rekao da Srbija mora da kaže "ne" GMO proizvodima, kao što je to već učinilo 167 zemalja, jer godišnje izvezemo svog semena u vrednosti od 500 miliona dolara.

- Cilj kompanije "Monsanto", najvećeg proizvođača GMO semena, je da preuzme celokupnu proizvodnju semena i da izvlači novac iz srpske ekonomije - kaže Fagan. - Njih ne interesuje loš uticaj na zdravlje i život. Ti proizvodi izazivaju alergije kod ljudi, jer sadrže otrove. Ishrana GMO kukuruzom, kod eksperimentalih životinja, na kraju četvrtog meseca dovela je do stvaranja tumora i koncentracije otrova u jetri i bubrezima. Slični efekti ispoljili su se i na zdravlje ljudi u Južnoj Americi.



www.novosti.rs/vesti/naslovna/ekonomija/aktuelno.239.html:460355-Etikete-kriju-mutirane-gene
 
Poslednja izmena:
Etikete kriju mutirane gene




2l88bqx.jpg


Američki molekularni biolog Džon Fagan, koji je radio na kreiranju GMO proizvoda, prošle nedelje posetio je Beograd i tom prilikom rekao da Srbija mora da kaže "ne" GMO proizvodima, kao što je to već učinilo 167 zemalja, jer godišnje izvezemo svog semena u vrednosti od 500 miliona dolara.

- Cilj kompanije "Monsanto", najvećeg proizvođača GMO semena, je da preuzme celokupnu proizvodnju semena i da izvlači novac iz srpske ekonomije - kaže Fagan. - Njih ne interesuje loš uticaj na zdravlje i život. Ti proizvodi izazivaju alergije kod ljudi, jer sadrže otrove. Ishrana GMO kukuruzom, kod eksperimentalih životinja, na kraju četvrtog meseca dovela je do stvaranja tumora i koncentracije otrova u jetri i bubrezima. Slični efekti ispoljili su se i na zdravlje ljudi u Južnoj Americi.



www.novosti.rs/vesti/naslovna/ekonomija/aktuelno.239.html:460355-Etikete-kriju-mutirane-gene

И то каже неко ко је учествовао у стварању тог зла?

А ове домаће плаћене будале нам, чак и сам министар (као одговоран човек и научник :zper:) кажу да нема доказа да је штетно.
 
Dokazeno je naucno i da je jako dobra za srcane bolesnke! :rotf:

Нисам ти ја крив што везе немаш иако се представљаш да си из Војводине..... тупаџијо!!!:rtfm:


Analiza mesa mangulice


Stručno mišljenje o nutritivnoj vrednosti klasičnih produkata svinje rase "mangulice" uradio je Institut za higijenu i medicinsku ekologiju, Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Svinjsko meso je u poslednjim decenijama u poređenju sa nekim drugim vrstama mesa nepravedno zapostavljeno u ishrani ljudi zbog predubeđenja da je mnogo masnije i da ima mnogo holesterola. Međutim, u poređenju sa nekim drugim veoma omiljenim vrstama mesa kao što su piletina ili junetina, posni delovi svinje mogu biti sa manjim sadržajem i ukupnih kalorija i masti, često i holesterola. Sa druge strane, ono ima veliku hranljivu gustinu: 100g svežeg mesa sadržano je 15-20g visoko vrednih belančevina (40% ukupnih dnevnih potreba), jedan je od najboljih izvora vitamina grupe B, a posebno tiamina (50% ukupnih dnevnih potreba), piridoksina (20% ukupnih dnevnih potreba) i vitamina B12 (30% ukupnih dnevnih potreba) i gvožđa (10% ukupnih dnevnih potreba). To je posebno važno za neke kategorije kao što su deca u rastu i razvoju, trudnice, dojilje i sve žene u generativnom periodu koje su veoma sklone hipohromnoj anemiji gde je unos proteina, gvožđa i vitamina B12 krucijalan za prevenciju.

Ispitivanja koja je na zahtev Saveznog sekretarijata za rad, zdravstvo i socijalno starenje obavljeno u Naučnom institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu obuhvatila su 6 uzoraka klasičnih produkata (vrat, but, krmenadla, sušena rebra, slanina, topljena mast) svinje rase mangulice.

Procena nutritivne vrednosti uzorka pokazuje da se sadržaj proteina u 100g kretao od 14.99 do 21.84%. Procenat masti u svežem mesu se kretao od 13.44 do 33.25%, u sušenim rebrima je iznosio 52.15%, a u slanini 86.21%. U poređenju sa tabličnim vrednostima uzoraka svinjskog mesa sa našeg područja meso mangulice spada u one sa većim sadržajem proteina. One se za većinu uzoraka kreće između 9.5 i 18.3g sa izuzetkom odmašćenih svinjskih odrezaka gde iznosi 21.5g. Prosečan sadržaj masti u tim istim uzorcima kreće se od 12.6 do 55.8g sa izuzetkom odmašćenih odrezaka gde iznosi 2.2g. Kada se uporede rezultati u sadržaju holesterola, meso mangulice pokazuje sledeće vrednosti: 42.5mg u uzorku krmenadle, 45.07mg u butu, 47.36mg u uzorku vrata.

Komparativne vrednosti prosečnih uzoraka svinjskog mesa sa našeg područja su 65-72mg i 58-95mg za uzorke sa područja Kanade. To znači da je sadržaj holesterola u mesu mangulice u proseku za 50-75% niži u odnosu na prosek sadržaja holesterola u svinjskom mesu drugih rasa. Poređenje sa drugim vrstama mesa pokazuje sledeće rezultate: pileće meso sa našeg područja ima u proseku od 60 do 89mg / 100g svežeg mesa, a goveđe meso 65-70mg.

Podaci za američko područje su veoma slični - pileće meso bez kožice ima sadržaj holesterola 66-81mg a juneće 59-76mg na 100g. Analiza masnokiselinskog pokazuje da se sadržaj zasićenih masnih kiselina (palmitinska, steatinska, miristinska i laurinska) kreće od 41.5 do 43.4%, dok je pojedinačno najzastupljenija oleinska kao mononezasićena masna kiselina sa 44.45-45.93%. Ostatak čine polinezasićene masne kiseline kao linolna, linolenska i arahidna masna kiselina.

U zaključku, analiza nutritivne vrednosti klasičnih produkata svinjske rase "mangulica" pokazuje da je sadržaj proteina prosečno visok, da je sadržaj ukupnih masti prihvatljiv posebno sa stanovišta masnokiselinskog sastava, da je po sadržaju holesterola meso mangulice u grupi mesa sa najnižom koncentraciom.
 
Najbolje mi je ono "GMO podelila stručnjake"....ili pola njih nisu stručnjaci ili nisu ljudi, pa su rekli da je ok...sve u svemu, kad još većaju o tome to znači da nije sve čisto i jasno i kao takvo ne bi smelo da se pusti...
 
Najbolje mi je ono "GMO podelila stručnjake"....ili pola njih nisu stručnjaci ili nisu ljudi, pa su rekli da je ok...sve u svemu, kad još većaju o tome to znači da nije sve čisto i jasno i kao takvo ne bi smelo da se pusti...

Javnost protiv izmene zakona o modifikovanoj hrani
Čitav svet štiti svoje građane od GMO hrane
Gorica Avalić, Katarina Marković | 24. 10. 2013. - 06:54h | Komentara: 15



Sve više država i regija se odlučuje da zabrani GMO. Pametne države imaju sofisticirane načine da se ne zamere onima iznad njih a da ne ugroze svoje interese. Poslednji u nizu koji sprema moratorijum na GMO je Los Anđeles, kaže za „Blic” stručnjak sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu dr Miodrag Dimitrijević.


Kliknuti (+) za uvećanje



Bez obzira što je na nivou EU omogućen promet GMO, nisu sve zemlje postavile iste barijere prema proizvodima koji se prave od sirovina sa izmenjenim genima.

- Italija je, recimo, prilično restriktivna kada je u pitanju promet ovim proizvodima, a u Španiji se na velikim površinama gaji GMO. To znači da i Srbija sama može da se izbori za svoj put, a da ipak ne naljuti EU - objašnjava Dimitrijević.


Inače, procedura kojom jedan GMO proizvod dobija dozvolu za promet na nivou EU je prilično teška.



- Za to je u proseku potrebno oko 45 meseci, a nekada i znatno duže. Sva odobrena GMO hrana mora biti propisno obeležena kako bi građani imali jasnu informaciju šta kupuju. Ovaj zahtev GMO proizvode čini nekonkurentnim na tržištu i govori da je Evropa veoma restriktivna u pogledu GMO - kaže sagovornica „Blica“ bliska Kancelariji EU u Beogradu.


EU je, kaže ona, svakoj državi ostavila mogućnost da odluči da li odobrava proizvodnju GMO hrane na svojoj teritoriji. Austrija, Francuska, Grčka, Mađarska, Nemačka i Luksemburg i Bugarska su stavile veto na ovakav vid proizvodnje.
-U ostalim zemljama, u kojima je omogućeno gajenje GMO trenutno je dozvoljeno samo da se gaji jedna sorta kukuruza i jedna sorta krompira. Pritom, veoma su komplikovane procedure, a stroge su kontrole i za proizvodnju - objašnjava sagovornica„Blica“.



Dozvola prometa i proizvodnje GMO nije uslov ni za ulazak u Svetsku trgovinsku organizaciju (STO), ni u EU, i treba pokazati umešnost u pregovorima kako bi se zaštitili nacionalni interesi, objašnjava predsednik Zelenih Srbije Ivan Karić.

Srbija nema nikakve potrebe za GMO usevima, jer imamo sasvim dovoljnu proizvodnju kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda i za domaće tržište i za izvoz, poručila je dr Snežana Mladenović Drinić, stručnjak Instituta za kukuruz.


Ona je rekla da GMO biljke imaju povećana svojstva, uglavnom za tolerantnost na određene herbicide i otpornost na insekte. Sve više se kombinuju geni, tako da imamo primere kukuruza u kojem je povezano osam različitih svojstava.
Predsednik Udruženja agrarnih ekonomista Miladin Ševarlić objašnjava da će Vlada pogrešiti ako bude donosila odluku za ili protiv GMO samo na osnovu stavova jedne struke - genetičarske, jer to nije pitanje samo genetike, već pitanje nacionalne održivosti, prehrambene bezbednosti zemlje i njenog ekonomskog porobljavanja.


On kaže da je više nego sigurno da će to naneti štetu našoj poljoprivredi, jer za toliki deo naši proizvođači neće imati plasman na sopstvenom tržištu, izgubićemo i marketinšku prepoznatljivost da je Srbija zemlja bez GMO, a onda će svi tražiti dodatne analize i onih proizvoda koji nisu GMO.

[TABLE="class: antre_c back_c_1"]
[TR]
[TD] Jednostrane kompanijske analize
„Samo 40 zemalja od 159 članica STO su dozvolile GMO, a čak osam država u EU ima zabranu. Moramo da imamo istraživanja koja pokazuju da ova hrana nije opasna, a tek posle toga možemo da razgovaramo da li GMO hrani uopšte treba dozvoliti promet“, naveo je Karić. „Apsolutno je neprihvatljivo da postoje samo kompanijske studije, koje govore o tome da njihova hrana nije štetna“, rekao je Karić.
[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
 
Ovo je bas zabrinjavajuce. Posle se pitamo zasto toliko ljudi u Srbiji umire od tumora i kancera. Ovde treba biti nepopustljiv,kao i protiv izgradnje nuklearne elektrane.
Ova vlada ako ikada padne bice to zbog GMO.

Умиру далеко чешће него у развијеним земљама због касног откривања и лошег или никаквог лечења, а разбољевају се због хиљаду и једног разлога - хемијско загађење, дуван, генетске предиспозиције, стрес и уопште лош живот. Нема неке везе са ГМ сојом.
 
Умиру далеко чешће него у развијеним земљама због касног откривања и лошег или никаквог лечења, а разбољевају се због хиљаду и једног разлога - хемијско загађење, дуван, генетске предиспозиције, стрес и уопште лош живот. Нема неке везе са ГМ сојом.

GMO će samo da pojača efekat ionako lošeg kvaliteta života ljudi ovde...koji se još dovijaju za hranu sa sela i zdrave namirnice..posle ovoga nema nazad i sve odlazi u pm...seloje već uništeno, a GMO korporacije će preuzeti i ono malo domaćeg tržišta koje je nezavisno...uskoro slede zabrane proizvodnje meda, džemova i dr. domaćih stvari bez "sertifikata" koji će da košta papreno,...popd izgovorom zdravlja i boljitka gradjajana..a u realnom cilju uništenja malih proizvodjača...
 
Не знам на које здраве намирнице мислиш. На српском селу се користе огромне, стварно енормне количине пестицида, инсектицида, хемијско ђубриво, стока се храни сумњивом храном и вероватно кљука антибиотицима.
 
Не знам на које здраве намирнице мислиш. На српском селу се користе огромне, стварно енормне количине пестицида, инсектицида, хемијско ђубриво, стока се храни сумњивом храном и вероватно кљука антибиотицима.

mislim na zdravu hranu koju proizvode članovi moje familije, jer je deo njih na selu i dalje živi od poljoprivrede...kao i drugih koji prvenstveno proizvode za svoje potrebe a koje možeš naći na selu..
Znam da se besomučno koriste hemija, antibiotici i sl...zato kažem da se ljudi još dovijaju kod malih proizvodjača koji prozvode maltene za svoje potrebe...to su one žilave koke koje su jele travu, kukuruz...to je sir, al ima samo 2 kg danas...to je 1dnom godišnje june zaklano da se premosti neki veći trošak, to su ona jaja čije je žumance ŽUTO..med, domaći džem od šipka, trnjine...sok od višnje..slatko od maline i kupine......znači ljudi koji nisu okrenuti proizviodnji zarad prodaje, nego eto ako rpetekne imaju...takva roba je još koliko toliko sačuvana...
 
То је неко делимично решење за оне који имају неког ко их воли на селу - јер опет не можеш све да довучеш са села, од хлеба и млека па на даље - али тешко да је решење на дуге стазе. Сељаци се не баве тим послом из љубави него да би имали од чега да живе, и сејаће оно што им се највише исплати, прскаће...

Реално да нема тих модерних технологија тешко би било и прехранити оволико људи на неком нивоу који данас делује иоле нормално. Цена која се плаћа за релативно обилну и јефтину храну је то што та храна више није најздравија.
 
Ne znam da li neko od vas (nažalost) ima nekoga ko je skoro ležao ili trenutno leži u bolnici. Jogurti Niške mlekare sada se "serviraju" samo u bolnicama pošto je i potvrđeno da nisu ispravni.
Moja majka je prošle godineležala na VMA. Tamo ih je bilo...
Zna li se? Jel ih ima još?
 
Poslednja izmena:
Ne znam da li neko od vas (nažalost) ima nekoga ko je skoro ležao ili trenutno leži u bolnici. Jogurti Niške mlekare sada se "serviraju" samo u bolnicama pošto je i potvrđeno da nisu ispravni.
Moja majka je prošle godineležala na VMA. Tamo ih je bilo...
Zna li se? Jel ih ima još?

Јао, бре, па где ће им душа?

Зар по болницама нашли да деле?
 
Ovo je bas zabrinjavajuce. Posle se pitamo zasto toliko ljudi u Srbiji umire od tumora i kancera. Ovde treba biti nepopustljiv,kao i protiv izgradnje nuklearne elektrane.
Ova vlada ako ikada padne bice to zbog GMO.


Није због гмо него због нато бомбардовања колико су амер и остали бацили осиромашен уранијум по целој србији то је последица америчке демократије :dash:
 
То је неко делимично решење за оне који имају неког ко их воли на селу - јер опет не можеш све да довучеш са села, од хлеба и млека па на даље - али тешко да је решење на дуге стазе. Сељаци се не баве тим послом из љубави него да би имали од чега да живе, и сејаће оно што им се највише исплати, прскаће...

Реално да нема тих модерних технологија тешко би било и прехранити оволико људи на неком нивоу који данас делује иоле нормално. Цена која се плаћа за релативно обилну и јефтину храну је то што та храна више није најздравија.
Zapravo,sve to za cilj ima stvaranje profitabilnih bolesnika
 
Zapravo,sve to za cilj ima stvaranje profitabilnih bolesnika

suština je kao i u svakom poslu, da postaviš stvari tako da koisnik konstantno zavisi od tvoje usluge, proizvoda...jer tako je max zarada...recimo mobilni operateri..najbolje uslove daju za potpisivanje ugovora koji korisnika vezuje na neko vreme...tako će biti sa hranom, imaćemo pakete hrane u zavisnosti od džepa, pa će sranja jesti sirotinja a dobru hranu oni sa debelim dzepom...to je kapitalizam..kraj!
 

Back
Top