Sutjeska - bitka nad bitkama

100083378_2670797259912263_3983281811387056128_o.jpg
pa dokle taj "mirko i slavko" :cepanje:
Мирко-и-Славко.jpg
 
Ко је аутор ове сликовнице и какве везе има са Калабићем?
isti onaj ko je na toj slikovnici samo u nekom drugom broju a koji je isto ovde na krstarici u nekoj temi postavljen napisao da su 44-e nemci proterali tzv partizane sa teritorije srbije :cepanje:

....NAKON VISE OD DVA MESECA TESKIH BORBI UDRUZENE OSOVINSKE SNAGE USPELE SU DA POTISNU PARTIZANE IZ SRBIJE.... :maramica: :maramica: :maramica:
 
Poslednja izmena:
Bitka na Sutjesci od maja do juna 1943. godine bila je prelomna za nastavak narodno-oslobodilačkog rata koji su vodili partizani. Dramatična je bila noć prije proboja obruča i sam proboj 10. juna. Svoja lična sjećanja na Petu ofanzivu, u dokumentarnoj emisiji Federalne televizije, iznose borci Ekrem Durić, Dubravka Latifić, Jovo Dragić, Nađa Biser Taso i Mujo Čomić, nosioci Partizanske spominice 1941.
 
"Tok borbe je pokazao da su Titove komunističke snage izvanredno organizirane i vešto vođene te da posjeduju impresivan moral", stoji u izveštaju koji je nemački general Rudolf Lüters poslao Berlinu 20. juna 1943. godine. Povod je bila upravo završena bitka na Sutjesci, završna faza operacije koju su Nemci nazvali "Slučaj Crno" ("Fall Schwarz") dok je u jugoslavenskoj istoriografiji poznata kao Peta neprijateljska ofenziva.
Spomenik u Dolini heroja na Sutjesci. Ovdje počiva 3.301 borac sa Sutjeske
sut1.jpg

Posetitelji u spomen-domu na Tjentištu
dalm.jpg
 
Iako su nacisti - tokom Bitke na Sutjesci - bili krajnje nemilosrdni i brutalno ubijali iznemogle i zarobljene partizane - ipak su, nakon bitke, morali priznati razloge njihovog neuspjeha u ostvarenju cilja operacije.

Izvještaj komandanta 118 lovačke divizije, od 16.juna 1943, o toku borbi protiv snaga NOVJ(partizana) i iskustvima za vreme operacije ,,Švarc"
414476922_327579133501535_1677160354969856482_n.jpg
 
Dr Krsto Rudan
Umro je krajem Maja mjeseca 1943. godine u toku bitke na Sutjesci, iznuren i bolestan,nakon požrtvovnog i nesebičnog rada na spašavanju ranjenika i bolesnika.
Istaknuti je i zaslužni partizanski lijekar. Organizovao je prvu partizansku bolnicu u Bogomolju na otoku Hvaru, 1942. godine.
Početkom 1943. godine nakon formiranja 12. dalmatinske NOU brigade, postaje referent saniteta a u Februaru preuzima bolnicu 9. dalmatinske udarne divizije s kojom prelazi Neretvu.
Spomenik na grobu sastoji se od reljefa borca koji pridržava ranjenika i nadgrobne ploče na kojoj piše:
"DRUŽE SRETNEŠ LI MOJU MAJKU
KAŽI JOJ DA SAM 1943 GODINE
U V OFENZIVI KOD HLADNE SUTJESKE
UZ HILJADE MOJIH DRUGOVA
U BORBI PROTIV FAŠIZMA
ZA SLOBODU SVIJU NARODA
POLOŽIO MOJ ŽIVOT".
Spomenik je postavila majka Pavica 1947. godine Nadgrobna ploča sa spomenikom rad je kipara Slavka Miletića iz Zagreba. Natpis na spomeniku je sastavila je majka Dr. Krste Rudana, inspirisana porukom koju joj je uputio sin preko svog pomoćnika u bolnici 9. dalmatinske udarne divizije dr. Nikole Jakšića. VJECNA TI SLAVA I HVALA JUNACE.
443696049_3076361555831069_2278306729351331800_n.jpg

445105848_3076361742497717_7934207801784552990_n.jpg
 

Back
Top