Evo DESET JEDNOSTAVNIH NACINA da smanjite opterecenje stresom:
1. Unesite strukturu u svoj zivot, napravite fleksibilan raspored i
drzite ga se!
Ako patite od prekomernog stresa, funkcija vaseg bioloskog sata je poremecena. Resetovanje vaseg bioloskog casovnika je vitalno ako zelite da se osecate dobro, spavate mirno, i probudite se odmorni. Zadajte sebi vreme za budjenje i zaspivanje i drzite se tog vremena! Ovo pravi referentni okvir za vas bioloski casovnik. Trebace vam dve ili tri nedelje da sinhronizujete vas telesni sat sa vasim rasporedom. DRZITE SE VASEG RASPREDA DISCIPLINOVANO! Ovaj metod SIGURNO funkcionise.
Ali sta ako legnem u 10 uvece i ne mogu da zaspim, pitate se? Ili sta ako zaspim i budim se nocu?!
Problemi sa spavanjem jedan su od glavnih znakova prekomernog stresa. Kada prestane da radi bioloski sat, mozete imati problema sa nesanicom, ili suprotno – sa prekomernom pospanoscu; sve zavisi u kojoj fazi je bio sat kada je prestao da radi: u fazi budnosti ili spavnja.
Ne ocekujte da se rese vasi problemi sa spavanjem dok se ne resetuje bioloski sat. Zadajte sebi razumno vreme za usnivanje i budjenje. Cinite sve sto mozete da se drzite ovog vremena. Kako se spusta vas nivo stresa, pocece da radi vas bioloski sat i naravnace se na vreme koje ste odredili za san i budnost. Zapamtite da proces traje izmedju dve i tri nedelje, i drzite se cvrsto svog rasporeda.
A sta ako legnem na vreme i lezim budan satima?!
Ako posle 45 minuta i dalje ne mozete da spavate, ustanite i citajte knjigu ili radite nesto po kuci: pre ili kasnije prispavace vam se i zaspacete. Bez obzira na to, nastavite da lezete uvek u isto zadato vreme, i da se budite u predvidjeno vreme bez obzira kad ste zaspali. Telesni sat ce se naravnati u roku od dve do tri nedelje. Uporno pokusavajte da smanjite nivo stresa kolko god je moguce.
2. Dajte sebi odmor!
Morate dati svom telu adekvatno vreme da se obnavlja i regenerise ‘srecne mesindzere’. Ako imate simptome prekomernog stresa: umor, bolove, nervozu, probleme sa snom, nedostatak volje i entuzijazma za zivot, depresiju…..dajte telu sansu da se izleci!
Svakog jutra napravite temeljan spisak (po redosledu vaznosti) svega sto zelite/morate da uradite u toku dana…..
….A ONDA PRESAVIJTE PAPIR NA POLA I ODCEPITE DONJI DEO LISTE!
3. Olaksajte teret socijalnog angazovanja
Prepustite nekom drugom da ove godine sprema porodicnu veceru za slavu, pustite nekog drugog da spremi rucak za porodicu, ili jednostavno napravite svedski sto sa papirnim tanjirima; recite posetiocima iz drugog grada (koji uvek ocekuju da prenoce kod vas) da vas zovu “cim se smeste u hotel”! Smanjite broj nocnih izlazaka
RECITE “NE!” MNOGO CESCE NEGO DO SAD DRUGIMA KOJI POLAZU PRAVO NA VASE VREME!
4. Odlozite praveljenje velikih promena u vasem zivotnom okruzenju
Zapamtite, PROMENA JE STRES. Opustite se, odlozite velika pomeranja i promene za neko vreme, odlozite krecenje stana i hoblovanje parketa. Ako ste u situaciji kada je neophodno smanjiti nivo stresa u zivotu – velike promene u zivotnom okruzenju su nesto sto vam nije potrebno. Odlozite ih. Zidovi nece pobeci, a vase telo ce vam biti zahvalno!
5. Smanjite broj sati koji provodite u poslu ili u skoli
Ako ste ‘radoholik’ ili ‘skoloholik’ neophodno je da smanjite energetski odliv koji namecete svome telu. Rad ili skola vise od 40 sati nedeljno u znacajnoj meri pridodaje nivou stresa koji nosite.
UZMITE SLOBODAN DAN!
6. Dijetetski rezim za prekomerni stres
Produkcija Serotonina u mozgu, jednog od ‘srecnih mesindzera’ veoma je zavisna od vasih dijetetskih navika. Vise povrca u ishrani moze podici nivo Serotoninske produkcije. Ovo povecanje uslovljeno je vecom absorbcijom aminokiseline L-Triptofana. Meso takodje sadrzi ovu AK ali kad jedete meso L-Triptofan mora da se takmici sa mnogim drugim aminokiselinama za absorbciju, te je konacan rezultat bolja absorbcija L-Triptofana ukoliko ga dobijate iz povrca.
Drugim recima – jedite OBAVEZNO salatu sa obrokom!
Takodje, uzimajte dovoljno minerala i vitamina. Mozete se posluziti i multivitaminskim preparatima od kojih je dovoljno uzimati jednu tabletu dnevno.
7. Smanjite unos ‘podizaca’
Da bi ste smanjili unos podizaca, uklonite ih iz kuce ili drugog okruzenja gde vas mogu mamiti i gde su vam na dohvat ruke. Ne zaboravite fijoku stola na poslu i pretinac u kolima.
8. Izbegavajte alergijske reakcije.
Za neke od nas alergije su ogroman izvor stresa na organizam. Ukoliko vam je poznat okidac vase alergije gledajte da ga izbegnete po svaku cenu.
9. Pocnite da se bavite rekreacijom i uzivajte u njoj – odmorite svoj um!
Po mogucstvu bavite se necim sto vas dovodi u kontakt sa drugim ljudima (grupni sport, aerobik, ples…). Vrednost takve rekreacije 3 puta nedeljno po 20 minuta do dva sata ne moze bit DOVOLJNO naglasena! Fizicka aktivnost u kojoj uzivate automatski uvecava broj ‘srecnih mesindzera’ kontinuirano, lagano i trajno – momentalno cete se osecati bolje. Vezbanje ima i drugi povoljan efekat: vecina ljudi dok vezba NE BRINE. Nervne celije se u pravom smislu reci ODMARAJU, cime im se daje mogucnost da obnove svoje depoe ‘srecnih mesindzera’, kako bi sledeci put kada je potrebno mogle normalno funkcionisati!
Postoje i drugi nacini da odmorite um: igranje, slusanje muzike ili sviranje, citanje, rucni rad, meditacija, biofidbek i autogeni trening takodje oslobadjaju od stresa Bilo koja aktivnost koja koncentrise vasu paznju na nesto sto nisu zivotni problemi, pomocice vam da ‘odmorite svoj um’. Ovo odmara deo mozga koji se bavi resavanjem problema i omogucava mu da regenerise ‘srecne mesindzere’.
10. Prestanite da koristite ‘spustace’
Anksiolitici koji se nekriticno koriste bez saveta i saradnje sa lekarom sprecice vase telo da obnovi svoje ‘srecne mesindzere’. Njih treba po mogucstvu potpuno izbegavati ili ih uzimati samo po preporuci lekara i po planu lecenja. Smanjenjem nivoa stresa, stabilizacijom secera u krvi, poboljsanjem dijetetskih navika, i fizickom aktivnoscu shvaticete da vam anksiolitici i sedativi nisu neophodni.
Pre prekida bilo kojih prepisanih lekova naravno neophodno je konsultovati vaseg lekara. Kao sto nije preporucljivo uzimati lekove na svoju ruku, jednako nije preporucljivo ni obustavljati lekove na svoju ruku. Nagli prekid uzimanja ovih lekova moze vas dovesti u stanje apstinencijalne krize ukoliko ste razvili naviku na njih, i do pogorsanja simptoma zbog kojih ste ih poceli uzimati na prvom mestu.