Koji su zaključci diskusije u EP o Srbiji i koje su njihove posledice?
Mladen Ilićdanas 20:05
Printskrin Iks Đorđe Bojović
Nakon održane panel diskusije u Evropskom parlamentu (EP) koja se ticala stanja demokratije u Srbiji, zaključci do kojih su došli srpski opozicionari i evroposlanici sumirani su u šest tačaka. Kako ističu naši sagovornici, predlozi do kojih se došlo variraju od lako do teško izvodljivih, ali bi neki od njih mogli da imaju znatne posledice po stanje u zemlji.
Predstavnici srpske opozicije iz Zeleno-levog fronta, Pokreta slobodnih građana, Stranke slobode i pravde, Srbija centra i Narodnog pokreta Srbije učestvovali su 9. septmbra na panel diskusiji u Evropskom parlamentu koju su organizovale evropske stranke Zelenih, Socijalista i demokrata i Obnovimo evropu.
Tema diskusije bila je trenutno stanje demokratije u Srbiji.
U toku diskusije se, pored osvrta na studentske proteste i demostracije u Srbiji, često govorilo o odnosu EU i Srbije, tačnije vlasti u Srbiji.
Dok su evroparlamentarci istakli da je potrebno da se od strane EU političara izvrši pritisak na Evropsku komisiju da se jasno izjasni o situaciji u Srbiji i režimu Aleksandra Vučića, srpski opozicionari su naglasili da je pored toga potrebno preduzeti konkretne mere koje bi doprinele rešavanju krize u Srbiji i ujedno promeni vlasti.
Evroposlanik Vladimir Prebilič, koji je vodio ovu diskusiju, na kraju je naveo šest tačaka za koje smatra da se svi mogu složiti, a koje mogu dati smer u kojem se može raditi radi poboljšanja situacije u Srbiji.
„Postoji saglasnost da bi EP trebalo da pošalje misiju u Srbiju i da na terenu uvidi šta se tačno dešava i da razgovara sa ljudima. Druga stvar je da se sprovede pritisak na EPP, kad je reč o Srpskoj naprednoj stranci. Da se izrazi stav da SNS ne može biti član nijedne evropske stranke, uz takvo kršenje svih načela demokratije“, rekao je on.
Kao treću tačku naveo je nastojanje da se ubedi Evropka komisija da razmotri dalju finansijsku pomoć Srbiji, dok se četvrta tiče stanja medija u Srbiji.
„Razgovaraćemo s njihovim predstavnicima. Bez slobodnih medija nema ni demokratije. Peto jesu moguće sankcije protiv ljudi koji krše zakon ili su odgovorni za kršenje zakona u Srbiji, onih koji su naredili batinanje demonstranata, i koji sprovode te naredbe. Možda je mali korak da ti ljudi ne mogu da uđu u Evropsku uniju, ali je to prvi korak. Šesto, moramo da smislimo način na koji će se sprovesti reforma izbornog sistema u Srbiji, pre nego što dođe do izbora. Bez tih reformi, znamo ko će dobiti te izbore. Dajte nam 30 dana, pa ćemo videti dokle smo došli i šta smo povodom svega ovoga uradili u tom periodu“, zaključio je on.
Rašeta: Upitne posledice ovih predloga
Komentarišući ove zaključke, Dragoslav Rašeta, istraživač Novog trećeg puta za Danas kaže da oni variraju od lako do teškog izvodljivih, te dodaje da su upitne i posledice istih.
foto Medija centar
„Verujem da može doći do slanja misije EP u Srbiju, naročito sada kada je opozicija ostvarila čvršće veze sa Zelenima, Socijalistima i demokratama i Obnovimo evropu“, navodi on.
Govoreći o najavi vršenja pritiska na Evropsku narodnu partiju (EPP) zbog članstva SNS-a, on ističe da, ukoliko se nastavi deterioracija situacije u Srbiji, ona će sama po sebi izvršiti pritisak na
EPP razmisli o svom odnosu prema sestrinskoj SNS.
„Sankcije su već gotovo neizvodljive jer je potrebna jednoglasnost u Savetu, gde postoje države poput Mađarske i Slovačke koje sigurno neće podržati ove politike“, dodaje on.
Takođe, Rašeta kaže da EU zazire od ukidanja finansijske pomoći Srbiji, jer bi to dodatno moglo da udalji Srbiju od EU ka Rusiji i Kini.
„Naročito u društvu koje je danas veoma antizapadno opredeljeno, u momentima kada se EU bori za svoje interese ne samo u Ukrajini, već i preko Pacifika“, navodi naš sagovornik.
Što se tiče tačke koja govori o reformi izbornog zakona i sređivanju izbornih uslova, Rašeta podseća da EP, i
OEBS/ODIHR već godinama učestvuju u procesu reforme izbornog sistema, ali dodaje da ako ne postoji volja u Narodnoj skupštini Srbije za to, neće doći do očekivanih rezultata.
Mladenović: Ukidanje finansijske pomoći bi bio ozbiljan udarac
Analitički istraživač Miljan Mladenović ističe da se u zaključcima diskusije mogu videti teme koje se sada po prvi put spominju u tim krugovima.
foto FoNet/Medija centar
„Tu svakako spadaju potencijalne sankcije za ključne državne funkcionere i potencijalno izbacivanje SNS iz EPP grupacije u Evropskom parlamentu“, tvrdi sagovornik Danasa.
Mladenović tvrdi da to jeste novost, te da ukoliko do toga zaista dođe, to može biti krupan korak posle kojeg ne moraju stvari ostati iste na spoljnopolitičkom planu Srbije.
„Uz te dve tačke, ukidanje finansijske pomoći bi bio ozbiljan udarac, dok preostali zaključci već “zvuče poznato” i iz dosadašnjeg iskustva malo je verovatno da bi tu nešto moglo da se promeni“, zaključuje on.