La Fornarina, znam o čemu pričaš od početka. Slažem se ja sa dosta toga što si napisala, ali, mislim da prčamo o načinu života, ne o smislu, onom u srži njegovoj. Način života je samo taktika po kojoj ćemo igrati igru zvanu život, dok je ono što nazivamo smislom iluzija, privid smisla, jer je izmišljeno, kao što su izmišljene igre fudbal i košarka, sa svojim unutrašnjim iluziornim pravilima i smislom. Priroda postojanja u kojoj je sastavni deo i život, nije zavisna od morala, zla, dobra i sl. svaki dogadjaj je samo dogadjaj, bez ikakvih odlika, tako da je postojanje, bit najveći psihopata u svojoj suštini, često brutalan prema životu, ali on ne poznaje brutalnost, dok život to osjeća.
Jedini logičan smisao života je to što inteligencijom možemo zaključiti da se sam život bori za opstanak, dakle opstanak. Ali kada zaključimo da ni jedno živo biće koliko god se trudi neće opstati, onda čemu sve to? I tu dolazimo do besmisla kojeg je teško prihvatiti. Zato je ismišljen bog, bogovi, koji daju iluziju smisla, te se više bave načinom života. Inteligentno biće koje razmišlja o smislu života, mora doći do zaključka da ga nema, da li će se posle toga osjećati dobro ili loše, individualna stvar je izbora.
Činjenica je takodje da će ceo život na zemlji nestati, po našim mjerilima za mnogo mnogo godina unapred, sunce će prestati da sija ta energija nije vječna, takodje planeta zemlja će nestati.