Šta je Čuma?

Poli46

Stara legenda
Poruka
83.620
Izvor Krstarica
Čuma
kuga-jpg.845705


Čuma je mitsko biće koje je donosilo kugu. Kao i druga bića koja donose bolest
nazivana je eufemistički kuma ili tetka. Ona je zamišljana kao starica, ali isto i kao
mlada žena u belom sa zabrađenim licem. Uvek je imala dugu obično čupavu kosu,
koju je stalno češljala. Veoma je pazila na svoju higjenu, volela je da se umiva i kao što
je već rečeno češlja. Često su joj ljudi pripremali kupku, kako bi je udobrovoljili i kako
čuma za uzvrat ne bi umorila nekog iz te kuće.
Mogla se naljutiti na dom koji bi našla u neredu i pomoritisve u njemu. Takođe verovalo
se da ne dira domove koji su čisti i uredni. Zato su ljudi kad bi se pojavila kuga čistili
svoje domove. Da bi je odobrovoljili ljudi su joj spremali posude sa vodom i sapunom
kako bi mogla da se tu umije. Verovalo se da živi daleko, na kraju sveta.
 
rembrant-van-rajn-autoportret-1669-foto-wikipedia-725x483-jpg.845716

Rembrandt-autoportret

Od užasavajućih epidemija kuge koje su harale Evropom 14-18. veka, preko španske groznice koja je pokosila stanovništvo 1918. do epidemije side iz osamdesetih, umetnici su aktivno učestvovali u beleženju razaranja, užasa
i patnji sa jakom emocijom, hrabrošću i razboritošću. Često su razmišljali
i o široj slici, pa su nam pružali nadu, utehu i milost.


Prva velika epidemija kuge dogodila se 165-180. godine sa pet miliona žrtava. U vreme
vladavine cara Justinijana, 541-2. godine, ova bolest je odnela 25 miliona života,
a najcrnja pošast bila je ona koja je zahvatila Evropu 1347-1351. gde je, prema
procenama, stradalo i do 200 miliona ljudi. Među njima je bilo na hiljade slikara,
zanatlija i patrona umetnosti.
Posledice su bile dugoročne – skoro 200 godina Evropi je trebalo da nadoknadi
broj stanovnika, boreći se usput sa povremenim naletima epidemije sve do
18. veka.
5e5ff9d8fee23d6516720658.jpg


U tim decenijama koje su usledile, užasne traume podstakle su maštu umetnika
na jedan uznemirujuć i zabrinjavajuć način. Sve više su slikali pakao, apokalipsu,
satanu ili kosača smrti.
 
Kuga, jedna od najvećih pošasti u ljudskoj istoriji, proširila se pre više
od dva veka i na teritoriju današnje Srbije.
U Irigu, koji je tada imao više meštana od Beograda, kuga je prepolovila broj stanovnika.

doktor_kuga_srednji_vek_maska_sa_kljunom_874712040.jpg

doktor kuga srednji vek maska sa kljunom

Bolest se širila poput šumskog požara, a nesrećni Irižani nisu ni stizali da sahranjuju preminule. Polagali su ih u zajedničke grobnice, a tela potom
posipali krečom.
Kuga je u 18. veku dobila spomenik u Sremu, jedinstven u Evropi, kao
podsetnik na strašna vremena kada su čitave porodice nestajale.
„Kugu je donela Anđelija, žena Diše Nedeljković Kurjakova, iz Krnješevaca.
Ona je tamo bila na sahrani sestre i odatle donela ćilime, a sa njima i kugu.
 

Back
Top