Sta je bila Dalmacija za Mletačku republiku?

[Ortar]

Dalmacija je posle 100 godina uprave Beca(od pocatka 19. veka o 1918 i o bas Beca ne Budimpeste od 1867) bila i dalje izuzetno nepismena oblast, ne mnogo razlicita od osmanlijskih krajeva. To nije ni cudno kada se zna kakvi su dalmatinci neradnici.

 

[Holy1]

Dalmacija je posle 100 godina uprave Beca(od pocatka 19. veka o 1918 i o bas Beca ne Budimpeste od 1867) bila i dalje izuzetno nepismena oblast, ne mnogo razlicita od osmanlijskih krajeva. To nije ni cudno kada se zna kakvi su dalmatinci neradnici.

hahahha neradnici?
To je individualnost.

 

[Cro_čvarak]

Dalmacija je posle 100 godina uprave Beca(od pocatka 19. veka o 1918 i o bas Beca ne Budimpeste od 1867) bila i dalje izuzetno nepismena oblast, ne mnogo razlicita od osmanlijskih krajeva. To nije ni cudno kada se zna kakvi su dalmatinci neradnici.

Pa je to baš bilo zato jer je Dalmacija bila Austrijska odvojena od ugarskog dijela Hrvatske. Dalmacija je bila slijepi crijevo u takvoj poziciji.

 

[Cro_čvarak]

Bilo je oficira, recimo iz Zadra iz porodice Detriko, bivsi Detrici. Poslednji je skoncao 1749. To su bile elitne jedinice sa delovanjem po Dalmaciji. Neke familije su cak dobile grofovije po severnoj Italiji.

To je zanemarivo zasigurno s brojem oficira koja je davala vojna krajina.

 

[Cro_čvarak]

Školstvo doživljava nagli skok tokom francuske uprave nad Dalmacijom. Otvoreno je nekoliko gimnazija i na desetine pučkih škola, uglavnom na talijanskom jeziku. Tiskane su prve novine u Dalmaciji,"Kraljski Dalmatin", to su bile dvojezične novine hrvatsko/talijanske. Izgrađena je i mreža vrlo dobrih putova. Francuski namjesnik Dalmacije Dandolo ukinuo je odredbu kojom je zemlja na novim i najnovijim stečevinama bila u državnom posjedu i data na obradu u zamjenu za vojnu službu, po novoj odredbi zemlja je bila od onoga koji ju je obrađivao. Naizgled vrlo plemenito ali to je dovelo do pojave zaduživanja, lihvarenja i otimanja zemlje zbog čega je izrazito narasta broj bezemljaša. Primorski dio je bio pogodjen engleskom blokadom zbog čega je propala pomorska trgovina. Jedan dio Dalmacije ipak nisu držali Francuzi, to su bili otoci Vis i Lastovo. Otok Vis je postao pravo krijumčarsko središte, broj stanovnika je enormno porastao, 12-13 tisuća, mislim da danas otok nema 1000 stanovnika. Zbog Francuza propada Dubrovačka republika koju su napoleonski ratovi već ranije znatno pogodili. Zahtjev za obnovom republike odbijen je na bečkom kongresu 1815-e.

 

[Cro_čvarak]

Poslije francuske uprave dugo vremena u Dalmaciji se praktično događa jedno veliko ništa. Ali ipak odjek naodnog preporoda iz banske Hrvatske stiže i s primorske strane Velebita. Tako je u Zadru 1844-eopet počelo s tiskanjem novina na narodnom jeziku "Zora Dalmatinska". U prvom broju tih novinaobjavlena je glasovita pjesma Petra Preradovića prigodnog naziva "Zora puca" Preradović iako je bio visoki austrijski oficir ujedno je bio i istaknuti preporoditelj. Ipak narodni preporod nije uhvatija baš velikog korijena u Dalmaciji. Ponovno se rasmplasava nakon ukidanja Bachovog apsolitizma kada su prvi put u Dalmaciji oformljene moderne političke partije.Formirali su se na početku dvije opcije, Narodna stranka u kojoj su se isticali Mihovil Pavlinović, Miho Klaić i Natko Nodilo. Druga opcija je bila autonomaška u kojoj su se isticali Franco Borelli, Antonio Bajamonti i Nikola Tomasseo. Autonomaška stranka kako joj samo ime kaže zalagala se za poseban status Dalmacije i protiv združivanja s Banskom Hrvatskom. Narodna stranka je bila za sjedijavanje Dalmacije s Banskom Hrvatskom. Na prvim izborima pobjeđuju autonomaši. Na početku su Hrvati i Srbi zajedno nastupali protiv autonomaša ali kasnije dolazi do razdora zbog čega je i osnovana posebna srpska stranka u Zadru 1880-e.

 

[Cro_čvarak]

Zaboravi napomenuti da su Vis i Lastovo bili zauzeti od strane britanske mornarice.

 

[MOST6]

Dobar dan. Autorska.

Da li su dalmatinci išli u vojsku, tj služili mletacku vojsku u 18. i 19. veku? Pošto nigde ne nadjoh taj podatak..Ja sam uvek mislio da je Mletačka republika gledala na Dalmaciju kao prostor za ekploataciju vojnika kao sto je to bio slucaj za Austrougarsku za prostor Slovenije, Korduna, Banije i Like..Da li je to bilo tako?
Ajde neko ko se razume bolje..

Mletačka republika nije postojala u 19. stoljeću. Što se tiče vojske...

Reggimento Croati a Cavallo

https://www.esercitoveneziano.com/esercito-veneziano/reggimento-croati-a-cavallo

Također...

Croati a cavallo (Cavalleria Croata)
Struka POVIJEST I POVIJESNE ZNANOSTI

Croati a cavallo (Cavalleria Croata), naziv za elitnu vojnu postrojbu hrvatskih konjanika u mletačkoj vojnoj službi. Točno vrijeme njihova osnivanja nije poznato, ali se dovodi u vezu s osmanskim nadiranjima u zadarsko zaleđe od druge polovice XV. i tijekom XVI. stoljeća. Ustrojavaju ih odbjegli hrvatski plemići iz zaleđa koji useljavaju u Zadar. Najintenzivnije doba njihova djelovanja bili su mletačko-turski ratovi u XVII. stoljeću, a zbog svojega ratnog umijeća djelovali su i na području Veneta. Bili su ustrojeni u pukove sastavljene od 9 četa koje su brojile po 54 vojnika. Njihovo djelovanje prestaje s propašću Mletačke Republike 1797.​

https://proleksis.lzmk.hr/6302/

 

[White Guar]

MOST6 - To je to o čemu pričam. Cavalleria Croata koja je delovala iz Zadra, po Dalmaciji a protivu Turaka. Njihove jedinice su bile miks lokalnog stanovništva. Ako neko ima bilo kakve detalje o tim jedinicama neka ih postavi ovde, molim. Uspeo sam pronaći jedino malo o jedinici Luja Detrika 1740-ih

 

[White Guar]

Popis poslednje jedinice Luja Detrika iz 1741.

 

[Holy1]

od moga askurdjela pradeda je bio vojskovodja morlaka u Dalmaciji 1630 i neke godine su potukli turke u Lici kod Udbine..

 

[White Guar]

Svaka čast, kako si dopreo toliko daleko? Kod mene je manje više nepremostiv zid. Pronađem spominjanje prezimena tu i tamo ali je to sve upitno. Pronašao više prezimenjaka u ovim jedinicama, prvi iz 1741. a drugi put iz 1760-ih, ali isto prezime, ma koliko specifično, ne znači i srodnost. Ima toliko različitih teorija o poreklu mog roda da sam odustao od daljeg istraživanja.

 

[Holy1]

Svaka čast, kako si dopreo toliko daleko? Kod mene je manje više nepremostiv zid. Pronađem spominjanje prezimena tu i tamo ali je to sve upitno. Pronašao više prezimenjaka u ovim jedinicama, prvi iz 1741. a drugi put iz 1760-ih, ali isto prezime, ma koliko specifično, ne znači i srodnost. Ima toliko različitih teorija o poreklu mog roda da sam odustao od daljeg istraživanja.

Odakle si? Koje mesto?
Ja sam našao dokumentovano moje poreklo do 1709. ovo ostalo po predanju (manje više uzimam sa rezervom), ali pošto se naše prezime formiralo u tom mestu i medjunastarijm smo porodicama u selu, i znalo se da je iz naše kuće Filip vojskovodja morlaka, ima u Zadarskom arhivu i u raznim knjigama njegov pomen na bitku kod Udbine 1638 čini mi se. Kazes pronasao si prezimenjaka, gde si tragao?

 

[Cro_čvarak]

Svaka čast, kako si dopreo toliko daleko? Kod mene je manje više nepremostiv zid. Pronađem spominjanje prezimena tu i tamo ali je to sv

od moga askurdjela pradeda je bio vojskovodja morlaka u Dalmaciji 1630 i neke godine su potukli turke u Lici kod Udbine..

Gospe ti drage, što je to askurdjela? Otac od šukundjeda?

 

[Holy1]

Gospe ti drage, što je to askurdjela? Otac od šukundjeda?

Pradeda, Čukundeda, Navrdeda, Kurđel pa Askurđel.

 

[White Guar]

Tekst mi ubagovao na telefonu, kucaću novi kasnije.

 

[White Guar]

Ukratko: moji su iz okoline Banja Luke. Rod Gverić/Gvero (oba prezimena pripadaju istom rodu, dakle imam rođake sa oba prezimena). Svi smo Nikoljštaci. Sada nas ima svuda, najviše Banja Luka, Mrkonjić Grad, Glamoč.. Moja familija je iseljena u Vojvodinu posle rata, kao i mnogi drugi.

U razgovoru sa ljudima koji poznaju materiju, došli smo do zaključka da je jedno od matičnih sela našeg roda bilo u Donjim Peuljama, gde je bio zaseok Gvero. Tu su Gvere imale jaku zadrugu sve do polovine 19. veka (1840-ih zabeleženo 73 dece u zadruzi), kada dolazi do više talasa iseljavanja zbog nepogoda. Tada su verovatno i moji naselili blizu Banjaluke.

Mene je samo zanimala ta podela prezimena, kako i zašto, i kada, jer su ovo sve samo nagađanja, mada je vrlo verovatno da je teorija o Donjim Peuljama tačna.

E sad, u jednoj knjizi o istoriji Glamoča (ako se ne varam) stoji da su se Gvere ranije prezivali Milišić. Moguće, verovatno, ali opet da li se to odnosi na sve ili samo jedan ogranak? Koliko znam Milišići su I1 a mi smo I2. Ako je to tačno, do promene prezimena je moglo doći najkasnije polovinom 18. veka, verovatno dosta ranije.

Pitao sam i jednog istoričara koji se bavi rodoslovima i odgovorio mi je ukratko da se ovo prezime vezuje sa mletačkom republikom i da dolazi u dve linije.

Inače imamo i porodično predanje o navodnom italijanskom poreklu i prezimenu Gverini, ali to niko ne uzima za ozbiljno, niti je tačno što potvrđuje i genetika. O tome je pisao pop Savo Nakićenović, pitajući se jesu li Gvere/Gverići Sloveni sa područja Italije ili slovenizovani Italijani. Ako ništa, verovatnije je ovaj prvo.

A kako sam našao prezimenjake, jednostavno preko Gugla. Tako sam došao do onih popisa jedinica iz 1740 gde nalazim prvo pominjanje mog prezimena, i to poreklom baš iz Italije, iz Udina. Eno ih gore na listi pod brojem 40 i 41. Kasnije se isto javljaju Gverići 1760-ih, ovog puta iz Istre u jedinici nekog Paskvalija.

Da skratim. Ima katolika Gverića u Hrvatskoj, u Vrlici (Vinalić) i Drnišu. Čitao sam neke njihove komentare, isto se pitaju o svom poreklu jer ne znaju ništa ni oni. Ovi iz Vrlike su veoma blizu Gverama iz Donjih Peulja, bukvalno 20-ak km vazdušnom linijom preko Dinare. A drugo, ima dosta fizičke sličnosti među nama. To mi sve govori da mora postojati neka veza. To su sad škakljive, političko religiozne teme zbog čega se ova pitanja možda i nikad ne razreše.

Za kraj, dodatnu konfuziju predstavlja prisustvo Gvera u Crnoj Gori i Dalmaciji još tamo u 16/17 veku, a i jedan Crijević iz Dubrovačke republike je imao nadimak Gvero, što može da znači koji čkilji na jedno oko, ili erlav. Kopajući o poreklu prezimena pronašao sam i Gverčeviće u Dubrovniku još u 15/16 veku, ali i Gverinije iz Zadra koji su 1583. zidali crkvu Sv. Nikole. Ti Gverini su bili Dalmatinci, a ne Italijani, što svedoči italijanska Vikipedija. Sad sam mnogo raširio temu, ali to je sve čime sam se bavio jedno vreme.

 

[Holy1]

Ukratko: moji su iz okoline Banja Luke. Rod Gverić/Gvero (oba prezimena pripadaju istom rodu, dakle imam rođake sa oba prezimena). Svi smo Nikoljštaci. Sada nas ima svuda, najviše Banja Luka, Mrkonjić Grad, Glamoč.. Moja familija je iseljena u Vojvodinu posle rata, kao i mnogi drugi.

U razgovoru sa ljudima koji poznaju materiju, došli smo do zaključka da je jedno od matičnih sela našeg roda bilo u Donjim Peuljama, gde je bio zaseok Gvero. Tu su Gvere imale jaku zadrugu sve do polovine 19. veka (1840-ih zabeleženo 73 dece u zadruzi), kada dolazi do više talasa iseljavanja zbog nepogoda. Tada su verovatno i moji naselili blizu Banjaluke.

Mene je samo zanimala ta podela prezimena, kako i zašto, i kada, jer su ovo sve samo nagađanja, mada je vrlo verovatno da je teorija o Donjim Peuljama tačna.

E sad, u jednoj knjizi o istoriji Glamoča (ako se ne varam) stoji da su se Gvere ranije prezivali Milišić. Moguće, verovatno, ali opet da li se to odnosi na sve ili samo jedan ogranak? Koliko znam Milišići su I1 a mi smo I2. Ako je to tačno, do promene prezimena je moglo doći najkasnije polovinom 18. veka, verovatno dosta ranije.

Pitao sam i jednog istoričara koji se bavi rodoslovima i odgovorio mi je ukratko da se ovo prezime vezuje sa mletačkom republikom i da dolazi u dve linije.

Inače imamo i porodično predanje o navodnom italijanskom poreklu i prezimenu Gverini, ali to niko ne uzima za ozbiljno, niti je tačno što potvrđuje i genetika. O tome je pisao pop Savo Nakićenović, pitajući se jesu li Gvere/Gverići Sloveni sa područja Italije ili slovenizovani Italijani. Ako ništa, verovatnije je ovaj prvo.

A kako sam našao prezimenjake, jednostavno preko Gugla. Tako sam došao do onih popisa jedinica iz 1740 gde nalazim prvo pominjanje mog prezimena, i to poreklom baš iz Italije, iz Udina. Eno ih gore na listi pod brojem 40 i 41. Kasnije se isto javljaju Gverići 1760-ih, ovog puta iz Istre u jedinici nekog Paskvalija.

Da skratim. Ima katolika Gverića u Hrvatskoj, u Vrlici (Vinalić) i Drnišu. Čitao sam neke njihove komentare, isto se pitaju o svom poreklu jer ne znaju ništa ni oni. Ovi iz Vrlike su veoma blizu Gverama iz Donjih Peulja, bukvalno 20-ak km vazdušnom linijom preko Dinare. A drugo, ima dosta fizičke sličnosti među nama. To mi sve govori da mora postojati neka veza. To su sad škakljive, političko religiozne teme zbog čega se ova pitanja možda i nikad ne razreše.

Za kraj, dodatnu konfuziju predstavlja prisustvo Gvera u Crnoj Gori i Dalmaciji još tamo u 16/17 veku, a i jedan Crijević iz Dubrovačke republike je imao nadimak Gvero, što može da znači koji čkilji na jedno oko, ili erlav. Kopajući o poreklu prezimena pronašao sam i Gverčeviće u Dubrovniku još u 15/16 veku, ali i Gverinije iz Zadra koji su 1583. zidali crkvu Sv. Nikole. Ti Gverini su bili Dalmatinci, a ne Italijani, što svedoči italijanska Vikipedija. Sad sam mnogo raširio temu, ali to je sve čime sam se bavio jedno vreme.

Interesantno..Čuo sam za to prezime, čitao sam nešto o tome jako davno..Čudno kako si uspeo da nađeš tako stare zapise u Bosni, ja evo tražim sa mamine strane da napravim rodoslov (oni su sa Ozren planine, jedno mesto 20km od Maglaja) pa pojma nemam odakle da počnem, verovao sam da je sve popaljeno unipšteno u silnim raovima..Možeš da mi pomogneš?

 

[White Guar]

Interesantno..Čuo sam za to prezime, čitao sam nešto o tome jako davno..Čudno kako si uspeo da nađeš tako stare zapise u Bosni, ja evo tražim sa mamine strane da napravim rodoslov (oni su sa Ozren planine, jedno mesto 20km od Maglaja) pa pojma nemam odakle da počnem, verovao sam da je sve popaljeno unipšteno u silnim raovima..Možeš da mi pomogneš?

Koliko znam, teško je naći stare zapise u Bosni. Sve informacije su iz raznih knjiga koje sam lovio godinama, preko neta. Ostalo mi je na starom kompu, a većinu sam i izbrisao na kraju.

Npr. pronađem istraživanje o poreklu prezimena sela Glavica (Glamoč) gde stoji da su se "Gvere doselile krajem 18. veka iz Peulja kod Grahova". A u drugom izvoru iz 1925. 'Bjelajsko Polje i Bravsko, Petra Rađenovića, stoji da su se Gvere naselile isto iz Peulja pre 80 godina u selo Tuk, kod Bosanskog Petrovca. Prostom računicom dolazim do 1845. kada su Gvere u Peulju imale još uvek "jaku zadrugu sa 73 čeljadi" i pored svih iseljavanja još iz 18. veka.

Zato smo došli do logičnog zaključka da je jedno od matičnih sela Peulje, odn. zaseok Gvere koje, mislim, danas ni ne postoji.

Prema knjizi "Glamoč, naselja i stanovništvo", 1989., Gvere i Gverići su poreklom od kupreških Milišića. Ti Milišići isto slave Nikoljdan i nepoznatog su porekla. Ne znam šta da mislim o tome, jer su Gvere/Gverići toliko razgranati da je do promene prezimena moralo doći rano, pre 1750, možda dosta ranije. Na jednom mestu stoji da su Gvere i Milišići bratstvenici, da su prisutni u Peuljama od ranog srednjeg veka, i starinom od plemena Glamočana.
Sad, neki kažu da su to sve fikcije i da nije bilo starog plemena Glamočana.

Dakle svuda samo priče i predanja, a slabo dokumentovanih činjenica.
Dokumentovano sam pronalazio Gvere i u Boki Kotorskoj u 17. veku, pod Venecijom. Zato je pop Savo Nakićenović pisao da su Gvere/Gveriće doveli Mleci.