Srbi i Turci mogu da ujedine balkanske narode

Monoteizam

Aktivan član
Poruka
1.159
Srbi i Turci mogu da ujedine balkanske narode

01 Decembar 2012 17:05 ( 01 Decembar 2012 17:15)
U Beogradu održana konferencija "Turska regionalna sila"

BEOGRAD

Sa konferencije "Turska regionalna sila" koja se u organizaciji Instituta za evropske studije održava u Beogradu poručeno je da su Srbi i Turci narodi koji mogu da ujedine balkanske narode, javio je dopisnik agencije Anadolija.

Bivši savjetnik u srbijanskom Ministarstvu vjera Aleksandar Raković, analizirajući odnose Srbije i Turske je rekao da je Turska za Srbiju potencijalna nužnost ali i da je "potencijalno veliki problem".

Istakavši demografsku strukturu Turske, Raković koji je i objavio više knjiga iz oblasti historije i društveih zbivanja istakao je da niko ne može da izbjegava Tursku. On je kao primjer za to naveo Njemačku u kojoj su u nekim školama turska djeca postala većina, pa je i broj Turaka razlog što ta zemlja kao najutjecajnija u Evropi ne vrši popis stanovništva po nacionalnoj osnovi.

Po njegovom mišljenju uloga Turske u Srbiji bit će sve snažnija.

"Budućnost gledamo tamnim naočarima, a kakva će biti ne znamo", rekao je Raković.

Bivši ambasador SR Jugoslavije u Ankari i orjentalista Darko Tanasković rekao je da je današanja Turska blizu da postane regionalna sila i da teži da postane, kako je uvodeći ovaj pojam ukazao, makroregionalna sila.

On je je kao osnov za ovaj stav uzeo primjer knjige aktulenog turskog ministra vanjskih poslova Ahmeta Davutoglua koji je u knjizi "Strategijska dubina" najavio da će Turska do 2023. postati jedna od najutjecajnijoh država svijeta.

"Tursku posebno interesuje Zapadni Balkan i ona nastoji da u prvom planu izgradi makroregion u kojem bi bili Balkan, Bliski istok i Kavkaz, poručio je Tanasković.

On je ukazao na važnost procjene uspjeha Turske na njenom putu da postane regionalna makrosila, te rekao da se ta zemlja već može smatrati jednom silom regionalnih razmjera.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice Srbije Adem Zilkić ukazao je na važnost odvojenog djelovanja Uprave za vjerske poslove i politikeu generalnom smislu.


Zilkić je ovom prilikom pohvalio djelovanje džemata (zajednica) i van Turske, pogotovo na polju obrazovanja i istakao njihovu ključnu ulogu u smislu sveokupnog razvoja Turske.

"Historičarka Jovana Šaljić je na temu "Kulturne politike Turske" ukazala je na popularnost turski seriji u čitavoj regiji, koje djelimično promovišu tursku kulturu.

O ekonomiji Turske govorio je Goran Nikolić, koji je dajući uporedne ekonomske i demografske pokazatelje Turske i Srbije konstatovao da u suštini ne postoji razlika, pogotovo, izdvojivši fiskalnu, u monetarnoj ekonomskoj politici.

Predstavnik Instituta za evropske studije Miša Đurković govorio je o nevladinom pokretu na čelu sa učenjakom Fetullahom Gulenom, rekavši da je to mreža koja je u više od 100 zemalja diljem svijeta otvorila oko hiljadu škola i pomaže u oblasti obrazovanja.

http://www.aa.com.tr/ba/balkan/106829--srbi-i-turci-mogu-da-ujedine-balkanske-narode

Jel moguce?Zivi bili pavideli...
 
"Turska: Ekonomski stabilna, dinamična zemlja
1 novembar 2012
Stopa rasta privrede u 2011. od 8,5 posto je bila druga po veličini u svijetu (poslije Kine), a ove godine se očekuje gotovo šest posto.

eczacibasi_holding.jpg

Turska, Ekonomija, BDP Turska planira ući među 10 vodećih privreda svijeta i ostvariti BDP od 2.000 milijardi dolara

Privreda Turske je u posljednjih 10 godina ostvarila sjajan učinak, saglasni su domaći i strani ekonomisti u vrijeme obilježavanja 89. godine proglašenja Republike u zemlji koja spaja Evropu i Aziju.

Zdrava makroekonomska strategija, kombinirana s obazrivom fiskalnom politikom i velikim strukturnim reformama, integrirala je privredu zemlje u globalnu ekonomiju, stvarajući mnoge šanse za trgovinu i industrijsku saradnju.

Strukturne reforme transformirale su Tursku u demokratičniju, ekonomski stabilniju i dinamičniju zemlju, a uz makroekonomska poboljšanja i fiskalnu disciplinu, ekonomski rast je postao održiv.

Nivo nominalnog ukupnog bruto društvenog proizvoda (BDP) je utrostručen na 778 milijardi dolara u 2011. godine, u odnosu na 231 milijardi dolara iz 2002. godine, dok je BDP po glavi njenih gotovo 75 miliona stanovnika premašio u prosjeku 10.400 dolara, u odnosu na 3.500 dolara u istom periodu.

Stopa rasta privrede Turske u 2011. godini od 8,5 posto je bila druga po veličini u svijetu (poslije Kine), a ove godine se očekuje da dostigne gotovo šest posto, čime bi BDP iznosio 817 milijardi dolara.

Značajna poboljšanja u tako kratkom vremenskom periodu svrstala su Tursku među ekonomije u izuzetnoj ekspanziji. Turska je postala sedma po veličini ekonomija u Evropi i 16. u svijetu po BDP-u, mjereno paritetom kupovne moći (PPP, prema tržišnim cijenama) u 2011. godini, koji je iznosio gotovo 1.029 milijardi dolara ili 17.499 dolara po stanovniku.

'Eksplozija' u turizmu

Zemlja je članica Organizacije za ekonomu saradnju i razvoj (OECD), Grupe 20 (G-20) najrazvijenijih i velikih privreda u brzom usponu, kao i grupacije MIST (Meksiko, Indonezija, Turska, Južna Koreja), brzo rastućih velikih ekonomija u razvoju.

Turska se nalazi na 32. mjestu među izvoznicima i na 18. mjestu među uvoznicima u svijetu, kao što je i 16. po veličini izvoznik komercijalnih usluga (ukupan izvoz usluga umanjen za izvoz Vladinih usluga koje nisu drugdje uključene), s udjelom od 0,92 posto u 2011. godini.

Turska se, od perifernog, radno intenzivnog proizvodnog centra, preobražava sve više u državu visokih tehnologija i izvoznika kapitalnih dobara. Paralelno, prihodi od turizma, koji su iznosili blizu 8,5 milijardi dolara u 2002. godini, premašili su 23 milijarde dolara u 2011. godini, pošto je Turska sedma u svijetu i peta u Evropi najomiljenija turistička destinacija.

Inflacija pomalo kvari ovu idilu, budući da sada iznosi 8,6 posto, ali je i to neuporedivo bolje od 71,6 posto, kolika je bila u prosjeku u periodu 1995-2001. godine.

Turska, koja se prostire na 783.562 kvadratnih kilometara i koju zapljuskuju četiri mora, jedna je od najvećih ekonomija u regionu i posjeduje ogromne potencijale za budući rast, jednoglasni su strani i domaći ekonomisti.

Podaci OECD-a kazuju da će se privreda Turske u periodu 2011-2017. najbrže razvijati među članicama tog bloka razvijenih zemalja, s prosječnom stopom rasta od 5,7 posto i da će nominalni BDP po glavni stanovnika dostići u 2016. godini preko 14.500 dolara.

Privlačno okruženje

Geopolitička pozicija Turske i i snažne veze s Kavkazom, centralnom Azijom, Bliskim istokom i Evropskom unijom (EU) povećavaju važnost te zemlje kao mosta između ovih regiona.

Turska, također, predstavlja kapiju za energetske resurse, a u njoj se nalaze i izvori velikih rijeka Bliskog istoka, Tigra i Eufrata.

Priliv stranih direktnih investicija (SDI) u Tursku povećan je sa 1,8 milijardi dolara u 2003. godini na 15,8 milijardi dolara u 2011. godini.

Dosadašnja politička i ekonomska stabilnost, strukturne reforme i makroekonomska poboljšanja stvorili su privlačno okruženje za SDI, čemu je doprinijela i uspješna privatizacija. Trenutni nivo SDI-ja u Turskoj iznosi blizu 70 milijardi dolara.

Jedina islamska država u Evropi provela je 90-e u dilemi da li će biti primljena u EU, da bi dosadašnji neuspjeh ostvarenja ovog dugoročnog cilja, uslijed odbijanja Evrope da podrži njeno članstvo, danas izgledao kao sretna sudbina, primijećeno je ovih dana u Galf Businessu, jednom od vodećih poslovnih listova na Bliskom istoku.

Ekonomska kriza u Evropi je nagnala Tursku da se sve više okreće prema Istoku, što joj je omogućilo ekspanziju i donosi prihode za koje se očekuje da će u budućnosti biti još veći. U 2011. godini je vrijednost izvoza iz Turske iznosila 135 milijardi dolara, u čemu je onaj u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike (MENA) učestvovao s blizu 25 posto.

'Projektirano u Turskoj'

Uprkos ovim impresivnim ekonomskim rezultatima, pojedini turski stručnjaci upozoravaju da se domaći privredni model još zasniva na niskim troškovima radne snage i konkurentnosti cijena.

Turska je, po njima, usredsređena na sektore koji proizvode uz standardne tehnologije dostupne širom svijeta svakome ko ih je u mogućnosti priuštiti, a nije prisutna u privrednim oblastima koje zahtijevaju razvijenu tehnologiju, pa svaka država koja je u stanju proizvoditi po nižoj cijeni vrši na nju pritisak.

"Naš cilj bi trebao biti 'projektirano u Turskoj', a ne 'izrađeno u Turskoj'", izjavio je u nedavnom intervjuu za jedne lokalne dnevne novine Bulent Eczakibasi, predsjednik Eczacibasi Holdinga.

"Turska planira ući među 10 vodećih privreda svijeta i ostvariti BDP od 2.000 milijardi dolara, povećati godišnji izvoz na 500 milijardi dolara i ostvariti vanjskotrgovinsku razmjenu od 1.000 milijardi dolara", kazao je Tim Reid, regionalni direktor u banci HSBC.

Takav cilj je premijer Recep Tayyip Erdoan postavio za 2023. godinu, na 100. godišnjicu osnivanja Republike, ali Eczakibasi i njemu slični privrednici smatraju da će za to domaća privreda morati postići daleko više od sklapanja i izgradnje na osnovu tuđih projekata."
http://balkans.aljazeera.com/tekstovi/turska-ekonomski-stabilna-dinamicna-zemlja
 
...

Naravno cura,ima i toga...

Katolici poslije to usvoje i odgoje kao svoje...

A šta kad se Turkinja uda za Nijemca ? Dobro Turci stoje , Njemicama Turci prvi izbor , a Nijemcima Turkinje drugi ..
"Najčešći izbor Njemica su Turci, a potom Britanci, Amerikanci, Libanci, Poljaci i Italijani. Njemci se pak najčešće odlučuju za žene iz Poljske, zatim Turske, Rusije, Tajlanda i Ukrajine. U saopćenju njemačkog zavoda za statistiku se navodi da je u prošloj godini zaključeno ukupno 2.701 brak sa stranim državljanima i da je to 21,5 odsto od ukupnog broja sklopljenih brakova u zemlji. "
http://www.akos.ba/mjesoviti-brakovi-turci-prvi-izbor-njemica/
 
Србија треба да се клони Турске , јер ова држава не може ништа добро донети на Балкану.Турска није никаква сила, она вршља по Балкану у оноликој мери колико јој западни господари САД и Немачка дозволе.То је делегирана моћ, а Турска није у рангу Османлија да нешто може сама да предузима ван својих граница.

Турска деценијама спроводи терор над Курдима који чине 15-20% становништва Турске, а Јермене су истребили у геноциду почетком 20 века.Турска вештачки одржава квази-државу на Кипру чиме нарушава територијални интегритет мирољубиве суседне државе.Таква држава не може бити било каква регионална сила, нити може било шта позитивно донети балканским народима.
 

Back
Top