Šolc, Makron i Dragi idu u Kijev: Nešto konkretno?

ziltoid

Iskusan
Banovan
Poruka
5.859
Šolc, Makron i Dragi idu u Kijev: Nešto konkretno?

1655105600600.png


Prema pisanju medija, lideri tri najveće zemlje EU trebalo bi zajedno da posete Kijev za koji dan. Da li to znači da će Ukrajina zaista dobiti status kandidata za EU?

Kancelar Olaf Šolc trebalo bi narednih dana da poseti Kijev zajedno sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom i italijanskim premijerom Marijom Dragijem, piše dobro obavešteni tabloid Bild u nedeljnom izdanju.

List se poziva na izvore iz vladajućih krugova u Ukrajini i Francuskoj, premda zvaničnici u Berlinu i Parizu za sada nisu hteli ni da potvrde ni da demantuju informacije.

Poseta udarnog trija Evropske unije trebalo bi da se odigra pre samita EU (23. i 24. jun) na kojem bi – barem tako se nadaju u Kijevu – Ukrajina mogla da bude prihvaćena kao zvanični kandidat za članstvo.

Tome u prilog govori i poseta šefice Evropske komisije Ursule fon der Lajen koja se u subotu u Kijevu sastala sa tamošnjim predsednikom Volodimirom Zelenskim. Evropska komisija bi naredne sedmice trebalo da izda preporuku da se Ukrajini dodeli kandidatski status.

Sam „status kandidata“ još je veoma daleko od članstva. Recimo, Severna Makedonija ima kandidatski status od 2005. godine, a još nije ni počela pregovore o pristupanju.

Zelenski je u jednoj video-poruci ponovio zahteve svoje zemlje za tim statusom: „Šta još treba da se dogodi u Evropi pa da skepticima postane jasno da je štetno po Evropu ukoliko se Ukrajina drži van EU?“, zapitao se Zelenski.

Šolc ne ide samo na slikanje

Među „skepticima“ je Zelenski možda mislio upravo na Šolca i Makrona, koji su do sada ukazivali da se put u EU zasniva na strogim kriterijumima.

Doduše, upravo je Šolc ranije rekao da će posetiti Kijev, ali tek kada bude imalo nešto konkretno da se razgovara. „Neću da budem u nizu ljudi koji uđu i izađu, a između se fotografišu“, rekao je Šolc.

Od početka ruske agresije se socijaldemokratski kancelar nalazi pod oštrim kritikama Kijeva jer navodno odugovlači sa isporukama oružja i oštrim sankcijama protiv Moskve.

Posebno pikantna epizoda odigrala se u aprilu, kada je nemački predsednik Frank-Valter Štajnmajer hteo da otputuje u Kijev, ali su mu odande poručili da je nepoželjan zbog svoje navodno proruske politike u prošlosti.

Tada je Šolc – socijaldemokrata kao i Štajnmajer – odbio da sam ode u Kijev dok se te diplomatske trzavice ne razjasne. U međuvremenu su razjašnjene.

Poseta u osetljivom trenutku

Tokom skoro četiri meseca rata, Šolc još nije bio u glavnom gradu Ukrajine što mu donosi nove kritike.

Tamo su već bili njegovi ministri spoljnih poslova Analena Berbok, razvoja Svenja Šulce, zdravstva Karl Lauterbah i poljoprivrede Džem Ozdemir. U Kijevu je bio i lider opozicionih Demohrišćana Fridrih Merc.

Iz bezbednosnih razloga, putovanja se uglavnom ne najavljuju. Ili se pak najave, ali bez tačnog datuma. Zato je verovatno da ni putovanje Šolca, Makrona i Dragija neće biti najavljeno u detalje.

Kako piše Bild, ta poseta dolazi u osetljivom trenutku: „Ukrajini na istoku zemlje preti gubitak dodatnih teritorija, ruska armija napreduje u Donbasu. Prema ukrajinskom Ministarstvu odbrane, Ukrajincima nestaje municije. Nejasno je da li Nemačka, Francuska i Italija u koferu donose novo oružje.“ https://www.dw.com/sr/šolc-makron-i-dragi-idu-u-kijev-nešto-konkretno/a-62104019




Mnogi su kritikovali Šolca jer tobože ne pomaže dovoljno Ukrajinu. Ali, kada se vidi koliko je Nemačka izdvojila novca za pomoć Ukrajini da bi kupila oružje od Češke republike, Slovačke i drugih, i koliko je oružja obezbedila ili će obezbediti za ukrajinsku vojsku, što direktno što indirektno, npr. Atina, Bratislava i Prag su dostavili oružje Kijevu dok se Berlin obavezao da popuni njihove rezerve i zalihe, jasno je da su kritike na račun Šolca bile neosnovane. Ne treba potcenjivati nemačkog kancelara Šolca. Niti ga proglašavati gubitnikom. Šolc je bio gradonačelnik Hamburga. Treba poznavati istoriju Hamburga i političara koji su vodili taj grad u prethodnih, pa skoro hiljadu godina. Hamburg je bio slobodna luka vekovima. Unutar ujedinjene Nemačke, Hamburg je sačuvao svoju autonomiju i vodeću ulogu u državi zahvaljujući sposobnosti i dalekovidosti ljudi koji su ga vodili. Kanceral Šolc je dva puta biran za gradonačelnika najvažnijeg lučkog grada Nemačke.
 
Šolc, Makron i Dragi idu u Kijev: Nešto konkretno?

Pogledajte prilog 1170001

Prema pisanju medija, lideri tri najveće zemlje EU trebalo bi zajedno da posete Kijev za koji dan. Da li to znači da će Ukrajina zaista dobiti status kandidata za EU?

Kancelar Olaf Šolc trebalo bi narednih dana da poseti Kijev zajedno sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom i italijanskim premijerom Marijom Dragijem, piše dobro obavešteni tabloid Bild u nedeljnom izdanju.

List se poziva na izvore iz vladajućih krugova u Ukrajini i Francuskoj, premda zvaničnici u Berlinu i Parizu za sada nisu hteli ni da potvrde ni da demantuju informacije.

Poseta udarnog trija Evropske unije trebalo bi da se odigra pre samita EU (23. i 24. jun) na kojem bi – barem tako se nadaju u Kijevu – Ukrajina mogla da bude prihvaćena kao zvanični kandidat za članstvo.

Tome u prilog govori i poseta šefice Evropske komisije Ursule fon der Lajen koja se u subotu u Kijevu sastala sa tamošnjim predsednikom Volodimirom Zelenskim. Evropska komisija bi naredne sedmice trebalo da izda preporuku da se Ukrajini dodeli kandidatski status.

Sam „status kandidata“ još je veoma daleko od članstva. Recimo, Severna Makedonija ima kandidatski status od 2005. godine, a još nije ni počela pregovore o pristupanju.

Zelenski je u jednoj video-poruci ponovio zahteve svoje zemlje za tim statusom: „Šta još treba da se dogodi u Evropi pa da skepticima postane jasno da je štetno po Evropu ukoliko se Ukrajina drži van EU?“, zapitao se Zelenski.

Šolc ne ide samo na slikanje

Među „skepticima“ je Zelenski možda mislio upravo na Šolca i Makrona, koji su do sada ukazivali da se put u EU zasniva na strogim kriterijumima.

Doduše, upravo je Šolc ranije rekao da će posetiti Kijev, ali tek kada bude imalo nešto konkretno da se razgovara. „Neću da budem u nizu ljudi koji uđu i izađu, a između se fotografišu“, rekao je Šolc.

Od početka ruske agresije se socijaldemokratski kancelar nalazi pod oštrim kritikama Kijeva jer navodno odugovlači sa isporukama oružja i oštrim sankcijama protiv Moskve.

Posebno pikantna epizoda odigrala se u aprilu, kada je nemački predsednik Frank-Valter Štajnmajer hteo da otputuje u Kijev, ali su mu odande poručili da je nepoželjan zbog svoje navodno proruske politike u prošlosti.

Tada je Šolc – socijaldemokrata kao i Štajnmajer – odbio da sam ode u Kijev dok se te diplomatske trzavice ne razjasne. U međuvremenu su razjašnjene.

Poseta u osetljivom trenutku

Tokom skoro četiri meseca rata, Šolc još nije bio u glavnom gradu Ukrajine što mu donosi nove kritike.

Tamo su već bili njegovi ministri spoljnih poslova Analena Berbok, razvoja Svenja Šulce, zdravstva Karl Lauterbah i poljoprivrede Džem Ozdemir. U Kijevu je bio i lider opozicionih Demohrišćana Fridrih Merc.

Iz bezbednosnih razloga, putovanja se uglavnom ne najavljuju. Ili se pak najave, ali bez tačnog datuma. Zato je verovatno da ni putovanje Šolca, Makrona i Dragija neće biti najavljeno u detalje.

Kako piše Bild, ta poseta dolazi u osetljivom trenutku: „Ukrajini na istoku zemlje preti gubitak dodatnih teritorija, ruska armija napreduje u Donbasu. Prema ukrajinskom Ministarstvu odbrane, Ukrajincima nestaje municije. Nejasno je da li Nemačka, Francuska i Italija u koferu donose novo oružje.“ https://www.dw.com/sr/šolc-makron-i-dragi-idu-u-kijev-nešto-konkretno/a-62104019




Mnogi su kritikovali Šolca jer tobože ne pomaže dovoljno Ukrajinu. Ali, kada se vidi koliko je Nemačka izdvojila novca za pomoć Ukrajini da bi kupila oružje od Češke republike, Slovačke i drugih, i koliko je oružja obezbedila ili će obezbediti za ukrajinsku vojsku, što direktno što indirektno, npr. Atina, Bratislava i Prag su dostavili oružje Kijevu dok se Berlin obavezao da popuni njihove rezerve i zalihe, jasno je da su kritike na račun Šolca bile neosnovane. Ne treba potcenjivati nemačkog kancelara Šolca. Niti ga proglašavati gubitnikom. Šolc je bio gradonačelnik Hamburga. Treba poznavati istoriju Hamburga i političara koji su vodili taj grad u prethodnih, pa skoro hiljadu godina. Hamburg je bio slobodna luka vekovima. Unutar ujedinjene Nemačke, Hamburg je sačuvao svoju autonomiju i vodeću ulogu u državi zahvaljujući sposobnosti i dalekovidosti ljudi koji su ga vodili. Kanceral Šolc je dva puta biran za gradonačelnika najvažnijeg lučkog grada Nemačke.

Вештина управљати градом је вештина управљати инфраструктуром, а вештина међународних односа, политике и дипломатије нема везе са вештином управљања великих градова!

Шолц је боодала која се не сналази.

Ово троје би најрадије да остану код куће, али ЕУ је Амерички бренд... :kafa: ...газде ЕУ су у Вашингтону.

3 потрчка су потрчала ... "...сучим ћеш пред Милоша..."
 
Mnogi su kritikovali Šolca jer tobože ne pomaže dovoljno Ukrajinu. Ali, kada se vidi koliko je Nemačka izdvojila novca za pomoć Ukrajini da bi kupila oružje od Češke republike, Slovačke i drugih, i koliko je oružja obezbedila ili će obezbediti za ukrajinsku vojsku, što direktno što indirektno, npr. Atina, Bratislava i Prag su dostavili oružje Kijevu dok se Berlin obavezao da popuni njihove rezerve i zalihe, jasno je da su kritike na račun Šolca bile neosnovane. Ne treba potcenjivati nemačkog kancelara Šolca. Niti ga proglašavati gubitnikom. Šolc je bio gradonačelnik Hamburga. Treba poznavati istoriju Hamburga i političara koji su vodili taj grad u prethodnih, pa skoro hiljadu godina. Hamburg je bio slobodna luka vekovima. Unutar ujedinjene Nemačke, Hamburg je sačuvao svoju autonomiju i vodeću ulogu u državi zahvaljujući sposobnosti i dalekovidosti ljudi koji su ga vodili. Kanceral Šolc je dva puta biran za gradonačelnika najvažnijeg lučkog grada Nemačke.

Пусти ти Шолца, него шта кажу анемичмни Пленки и пијани Зока. Јел се тресу Шведска и Финска што ће им НДХ блокирати приступ НАТО-у.
 
Šolc, Makron i Dragi idu u Kijev: Nešto konkretno?

Pogledajte prilog 1170001

Prema pisanju medija, lideri tri najveće zemlje EU trebalo bi zajedno da posete Kijev za koji dan. Da li to znači da će Ukrajina zaista dobiti status kandidata za EU?

Kancelar Olaf Šolc trebalo bi narednih dana da poseti Kijev zajedno sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom i italijanskim premijerom Marijom Dragijem, piše dobro obavešteni tabloid Bild u nedeljnom izdanju.

List se poziva na izvore iz vladajućih krugova u Ukrajini i Francuskoj, premda zvaničnici u Berlinu i Parizu za sada nisu hteli ni da potvrde ni da demantuju informacije.

Poseta udarnog trija Evropske unije trebalo bi da se odigra pre samita EU (23. i 24. jun) na kojem bi – barem tako se nadaju u Kijevu – Ukrajina mogla da bude prihvaćena kao zvanični kandidat za članstvo.

Tome u prilog govori i poseta šefice Evropske komisije Ursule fon der Lajen koja se u subotu u Kijevu sastala sa tamošnjim predsednikom Volodimirom Zelenskim. Evropska komisija bi naredne sedmice trebalo da izda preporuku da se Ukrajini dodeli kandidatski status.

Sam „status kandidata“ još je veoma daleko od članstva. Recimo, Severna Makedonija ima kandidatski status od 2005. godine, a još nije ni počela pregovore o pristupanju.

Zelenski je u jednoj video-poruci ponovio zahteve svoje zemlje za tim statusom: „Šta još treba da se dogodi u Evropi pa da skepticima postane jasno da je štetno po Evropu ukoliko se Ukrajina drži van EU?“, zapitao se Zelenski.

Šolc ne ide samo na slikanje

Među „skepticima“ je Zelenski možda mislio upravo na Šolca i Makrona, koji su do sada ukazivali da se put u EU zasniva na strogim kriterijumima.

Doduše, upravo je Šolc ranije rekao da će posetiti Kijev, ali tek kada bude imalo nešto konkretno da se razgovara. „Neću da budem u nizu ljudi koji uđu i izađu, a između se fotografišu“, rekao je Šolc.

Od početka ruske agresije se socijaldemokratski kancelar nalazi pod oštrim kritikama Kijeva jer navodno odugovlači sa isporukama oružja i oštrim sankcijama protiv Moskve.

Posebno pikantna epizoda odigrala se u aprilu, kada je nemački predsednik Frank-Valter Štajnmajer hteo da otputuje u Kijev, ali su mu odande poručili da je nepoželjan zbog svoje navodno proruske politike u prošlosti.

Tada je Šolc – socijaldemokrata kao i Štajnmajer – odbio da sam ode u Kijev dok se te diplomatske trzavice ne razjasne. U međuvremenu su razjašnjene.

Poseta u osetljivom trenutku

Tokom skoro četiri meseca rata, Šolc još nije bio u glavnom gradu Ukrajine što mu donosi nove kritike.

Tamo su već bili njegovi ministri spoljnih poslova Analena Berbok, razvoja Svenja Šulce, zdravstva Karl Lauterbah i poljoprivrede Džem Ozdemir. U Kijevu je bio i lider opozicionih Demohrišćana Fridrih Merc.

Iz bezbednosnih razloga, putovanja se uglavnom ne najavljuju. Ili se pak najave, ali bez tačnog datuma. Zato je verovatno da ni putovanje Šolca, Makrona i Dragija neće biti najavljeno u detalje.

Kako piše Bild, ta poseta dolazi u osetljivom trenutku: „Ukrajini na istoku zemlje preti gubitak dodatnih teritorija, ruska armija napreduje u Donbasu. Prema ukrajinskom Ministarstvu odbrane, Ukrajincima nestaje municije. Nejasno je da li Nemačka, Francuska i Italija u koferu donose novo oružje.“ https://www.dw.com/sr/šolc-makron-i-dragi-idu-u-kijev-nešto-konkretno/a-62104019




Mnogi su kritikovali Šolca jer tobože ne pomaže dovoljno Ukrajinu. Ali, kada se vidi koliko je Nemačka izdvojila novca za pomoć Ukrajini da bi kupila oružje od Češke republike, Slovačke i drugih, i koliko je oružja obezbedila ili će obezbediti za ukrajinsku vojsku, što direktno što indirektno, npr. Atina, Bratislava i Prag su dostavili oružje Kijevu dok se Berlin obavezao da popuni njihove rezerve i zalihe, jasno je da su kritike na račun Šolca bile neosnovane. Ne treba potcenjivati nemačkog kancelara Šolca. Niti ga proglašavati gubitnikom. Šolc je bio gradonačelnik Hamburga. Treba poznavati istoriju Hamburga i političara koji su vodili taj grad u prethodnih, pa skoro hiljadu godina. Hamburg je bio slobodna luka vekovima. Unutar ujedinjene Nemačke, Hamburg je sačuvao svoju autonomiju i vodeću ulogu u državi zahvaljujući sposobnosti i dalekovidosti ljudi koji su ga vodili. Kanceral Šolc je dva puta biran za gradonačelnika najvažnijeg lučkog grada Nemačke.
Posto banke ne rade, mora u keshu...........tri kofera dolara.
 
Težak oproštaj od pacifizma


Anglosaksonski mediji, s druge strane, u posljednje vrijeme su ponovo nešto naklonjeniji Šolcu. „S obzirom na njenu istoriju i njenu pacifističku političku istoriju, Njemačka pomaže Ukrajini više nego što su mnogi očekivali", napisao je britanski „Ekonomist".


U Njujork tajmsu, Tomas Fridman se začudio kako je Njemačka „praktično preko noći odbacila svoju skoro 80-godišnju averziju prema sukobima”, enormno povećala izdatke za odbranu i planira da snabdijeva Ukrajinu oružjem.


Hening Hof iz Njemačkog društva za spoljne poslove kaže: „U protekla tri mjeseca u njemačkoj bezbjednosnoj i odbrambenoj politici dogodilo se možda više nego u posljednje tri decenije - uz podršku jasne većine stanovništva."


Međutim, sa stanovišta saveznika, Njemačka je time stigla samo u sadašnjost. „Ali od Njemačke se očekuje više: Naime, da mnogo jasnije nego do sada preuzme liderstvo."


Zajedno sa Francuskom i Italijom? Ukoliko do toga zaista dođe, velika su očekivanja u vezi sa putovanjem Olafa Šolca, Emanuela Makrona i Marija Dragija u Kijev. A da li će biti ispunjena, ostaje da se vidi. https://www.dw.com/bs/dug-put-olafa-šolca-do-kijeva/a-62125286
 

Brisel predložio da Ukrajina i Moldavija dobiju kandidatski status za članstvo u EU



Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u Briselu, 31. maja 2022.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u Briselu, 31. maja 2022.


Evropska komisija je predložila da Evropska unija da Ukrajini i Moldaviji kandidatski status, poručeno je iz Evropske komisije.

Predsjednica Komisije, Ursula von der Leyen potvrdila je to na konferenciji za novinare u Briselu.
"Komisija prdlaže (Evropskom) Vijeću da se Ukrajini da evropska perspektiva i kandidatski status, uz uslov da zemlja provede niz važnih reformi".

Odluka je sada na Evropskom vijeću.

"Ukrajina je pokazala odlučnost da njeguje evropske vrijednosti", rekla je ona dodavši da je Ukrajina i prije rata poduzela važne korake na evropskom putu. "Ukrajinci su spremni da umru za evropsku perspektivu. Želimo da sa nama žive evropski san", dodala je na Twitteru.

Dodala je i da ima još posla, najviše iz oblasti vladavine prava. "Fokus bi trebao biti na ubrzanju biranja sudaca Vrhovnog suda...Što se tiče oligarha, Ukrajina je usvojila hrabar zakon o oligarsima. Sada se treba implementirati, želimo vidjeti rezultate."

Komisija je također predložilo da Moldavija dobije kandidatski status.

"Moldavija je preuzela odlučne korake ka reformama. Na evropskom je putu, antikorupcijskom, prvi put od svoje nezavisnosti", dodala je Leyen.

Što se Gruzije tiče, Leyen kaže da su potvrdili evropsku perspektivu, te da će, uz ispunjavanje nekoliko uslova, njihova aplikacija biti ponovo razmatrana.

"Gruzija se sada mora politički udružiti kako bi osmislila jasan put prema strukturnim reformama i EU. Zato preporučujemo da Gruziji odobrite evropsku perspektivu, ali da procijenite koliko ispunjava od niza uslova prije nego što dobije status kandidata."

"Nadamo se da će se Vijeće potpuno usaglasiti sa našim prijedlogom", naveo je visoki komesar Evropske unije za prošitenje Oliver Varhelyi.

Upitan za mogući kandidatski status za Bosnu i Hercegovinu, Varhelyi je podsjetio da BiH mora ispuniti 14 uslova iz Mišljenja (Avis) Evropske komisije prije početka pregovora o članstvu.

"BiH ima svoj proces, koji se zasniva na ispunjavanju uslova i koji se primjenjuje za svaku državu. BiH mora ispuniti 14 prioriteta…još čekamo da zemlja to ispuni. Ako budemo ponovo pregovarali o uslovima, to bi značilo da dajemo “popust” na proces proširenja, a to nije nešto što radimo."

Odluka na Evropskom vijeću

Prijedlog o kandidatskom statusu za Ukrajinu otvara put čelnicima vlada EU da to potpišu na samitu sljedećeg četvrtka i petka u Briselu, što će podići moral Ukrajine koja se bori protiv ruske invazije.

Status kandidata za članstvo u EU, koji Ukrajina traži od 2014. kada je protestima u Kijevu zbačen nepopularni proruski predsjednik, bio bi prekretnica na njenom putu od bivše sovjetske republike ka razvijenoj ekonomiji u najvećem svjetskom trgovinskom bloku. https://www.slobodnaevropa.org/a/ukrajina-clanstvo-eu/31902492.html
 

1655464200931.png

NATO želi da ojača istočno krilo



NATO u Rusiji vidi pretnju i zbog toga Severnoatlantski vojni savez namerava da dodatno obezbedi svoje istočne granice u Evropi. O tome bi za dve nedelje trebalo da se odlučuje na samitu u Madridu.





Generalni sekretar NATO baš i nije bio u potpunosti zadovoljan sastankom ministara odbrane Alijanse koji je ovih dana održan u Briselu. „Pred nama je još dugačak put“, rekao je Jens Stoltenberg u glavnom štabu NATO, s pogledom usmerenim ka susretu na vrhu Severnoatlantskog saveza koji se za dve nedelje održava u Madridu.

Plan je bio da nadležni ministri što je moguće konkretnije pripreme teren za taj sastanak šefova država i vlada u španskoj prestonici, kako bi se na licu mesta, u Madridu, izbegli bilo kakvi nesporazumi ili svađe. Ali to je samo delimično uspelo, važna pitanja i dalje su otvorena.

-pročitajte još: Zelenski pozvan na samite G7 i NATO krajem juna

NATO doduše i dalje stoji uz Ukrajinu u borbi te zemlje protiv ruske invazije, ali po pitanju konkretnih obećanja oko isporuke dodatnog teškog naoružanja – poput artiljerije, višecevnih bacača raketa ili oklopnih vozila – Ukrajina mnogo više traži od onoga što je NATO do sada isporučio. Ukrajinske diplomate žale se da NATO i još deset drugih partnerskih zemalja isporučuju samo deset odsto vojnog materijala koji je Ukrajincima potreban.

Stoltenberg: Ruski rat je najveća pretnju po našu bezbednost u poslednjih nekoliko decenija
Stoltenberg: Ruski rat je najveća pretnju po našu bezbednost u poslednjih nekoliko decenija

Nemačka ministarka odbrane Kristine Lambreht obećala je da će Berlin poslati tri višecevna bacača raketa. Nemci su prvobitno obećali četiri komada. Bundesver jednostavno više ne može da stavi na raspolaganje, tvrdi Lambreht. Oružje će biti isporučeno tek krajem jula ili početkom avgusta. Iduće nedelje bi, kako je planirano, u Ukrajinu trebalo da bude prebačeno sedam nemačkih haubica, što je najavljeno još u maju. Članice NATO se slažu oko toga da je potrebno još jednom „pročešljati“ sopstvene zalihe i kupiti više municije i materijala kod kompanija koje proizvode naoružanje – što bi onda moglo da bude stavljeno Ukrajincima na raspolaganje.

Finska: „Ovaj rat mi je otvorio oči“​


Cilj je i da se, u kontekstu ruske agresije, demonstrira jedinstvo i sposobnost Alijanse da deluje. Generalni sekretar NATO zato na sve načine pokušava da „omekša“ stav Turske, tvrde diplomate iz Alijanse. Ali Ankara za sada ne popušta. Na madridskom samitu bi u svakom slučaju trebalo da se naglasi stav o „politici otvorenih vrata“ NATO, koji u načelu i dalje važi i za zemlje poput Gruzije ili Ukrajine.


Više vojnika na istoku


Jens Stoltenberg je najavio da će NATO na samitu u Španiji postići dogovor oko jačanja svog istočnog krila. Ministarke i ministri odbrane zemalja-članica već su u načelu podržali tu odluku. Ubuduće bi za potrebe baltičkih zemalja, kao i Poljske, Mađarske, Bugarske i Rumunije, u zapadnim članicama poput Nemačke ili Francuske trebalo da bude moguće aktiviranje trupa koje se nalaze u visokom stepenu pripravnosti i koje bi odmah mogle da budu prebačene na istok.

Po tom pitanju je prednjačila nemačka ministarka Lambreht koja je ponovila raniju ponudu kancelara Olafa Šolca da Nemačka u Litvaniji stacionira najmanje hiljadu dodatnih vojnika i da predvodi novu međunarodnu borbenu brigadu: „Jasno ćemo demonstrirati da stojimo na strani naših saveznika“, rekla je Lambreht. U slučaju krize, brigada bi trebalo da broji između 3.000 i 5.000 vojnika.

Za sada su u tri baltičke zemlje stacionirane borbene jedinice sa oko 1.500 ljudi u svakoj od tih zemalja. Povećanje broja vojnika trebalo bi da pošalje signal Rusiji, kako se ta zemlja ne bi odlučila na napad na baltičke članice NATO. „Uočavamo tu opasnost i spremni smo da dugoročno pružimo podršku“, naglasila je Lambreht.


Nemačka ministarka odbrane kristine Lambreht (SPD)
Nemačka ministarka odbrane kristine Lambreht (SPD)

Stoltenberg se pak nada da će i mnoge druge zemlje-članice slediti primer Nemačke i već na samitu za dve nedelje navesti konkretne brojke – odnosno broj vojnika koji su spremne da pošalju na istočno krilo. Letonski ministar odbrane Artis Pabriks rekao je da na istok ne bi trebalo samo slati dodatne trupe, već i da bi na licu mesta trebalo povećati kapacitete vojnog materijala i municije, odnosno da bi na Baltiku trebalo formirati stalne komandne strukture.


Nova strategija protiv Rusije


Pojačavanje odbrambene sposobnosti na istočnom krilu deo je novog strateškog koncepta koji bi NATO trebalo da usvoji na samitu u Madridu. Prethodni strateški koncept iz 2010. kompletno je zastario – u njemu se Rusija naime tretirala kao „mogući partner“. Najkasnije nakon napada na Ukrajinu 24. februara ove godine, Rusija se smatra „neprijateljskom zemljom“.

„Ruski rat predstavlja najveću pretnju po našu bezbednost u poslednjih nekoliko decenija“, naglasio je Stoltenberg i dodao da je potrebno snažno zastrašivanje i koncentracija na odbranu NATO-područja. A po prvi put bi u strateškom dokumentu kao pretnja trebalo da bude označena i – Kina.
 

1655468042107.png

DIPLOMATSKA OFANZIVA ZAPADA: Nakon austrijskog kancelara, i njemačka ministrica Baerbock zahtijeva jednak tretman Ukrajine i Bosne i Hercegovine!?


"Vrijeme je za daljnju izgradu Evropske Unije, uključujući odmak od jednoglasnosti u vanjskoj politici", zaključila je ministrica Baerbock.

1655468026455.png


Prije 4 min

Europska komisija predložila je da Ukrajina dobije kandidatski status za članstvo u Europskoj Uniji, objavila je danas predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, rekavši da to podrazumijeva obavezu Ukrajine za provedbu niza reformi. Europska je komisija u dobivanju kandidatskog statusa, osim Ukrajine, također podržala i Moldaviju, ali ne i Gruziju, još jednu bivšu sovjetsku republiku, od koje se traži da zadovolji određene uslove.

Ubrzo nakon ove odluke Evropske komisije oglasio se austrijski kancelar Karl Nehammer koji je poručio da će Austrija podržati status kandidata za članstvo Ukrajine u EU samo pod uslovom da u procesu proširenja ne bude dvostrukih standarda. Nehammer smatra da se moraju primijeniti ista mjerila kao i za kandidate sa Zapadnog Balkana.

"Za mene ne bi bilo zamislivo da odobrimo status kandidata Ukrajini, a istovremeno da zemlje, kao BiH, i dalje držimo izvan", naglasio je Nehammer za njemački list "Welt".

Nakon austrijskog kancelara javnosti se putem Twittera obratila i njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock. I ona je pozvala na integracijske korake za Zapadni Balkan.

"Ruska agresija je historijska prekretnica za naš kontinent. Kako ćemo sada odlučiti dugoročno će oblikovati našu situaciju u Evropi - čak i ako proces pristupanja ostane dug i zamoran", poručila je njemačka ministrica referirajući se na poziv da se Ukrajini i Moldaviji dodijeli kandidatski status EU i pozvala na odlučnost po pitanju Zapadnog Balkana.

"I na Zapadnom Balkanu moramo konačno učiniti naredne korake, inače će ih učiniti Rusija. Ali, neće biti dovoljno staviti još stolica u krug u Briselu. Vrijeme je za daljnju izgradu Evropske Unije, uključujući odmak od jednoglasnosti u vanjskoj politici", zaključila je ministrica Baerbock.

 

Back
Top