Banovic Strahinja
Ističe se
- Poruka
- 2.304
Sloboda štampe se često smatra temeljem demokratije jer donosi odgovornost, transparentnost i pouzdan pristup informacijama.
Međutim, pored svoje demokratske uloge, sloboda štampe je ključna i za stabilnu ekonomiju. Istraživanja pokazuju da ona deluje kao finansijski nadzornik, osiguravajući ravnotežu i tačnost. Nezavisna štampa jača otpornost finansijskih institucija, a viši nivoi slobode medija mogu se povezati sa većom finansijskom stabilnošću i nižim sistemskim rizikom, posebno u bankarskom sektoru.
Analizom podataka iz 47 zemalja otkriveno je da nezavisna štampa omogućava veću kontrolu nad bankarskim rukovodiocima i poboljšava tok informacija na finansijskom tržištu, čime se povećava efikasnost celokupnog sistema. Zemlje sa visokim nivoom slobode štampe, poput Norveške, Švedske i Estonije, imaju znatno manje nenaplativih kredita u poređenju sa zemljama sa ograničenom slobodom medija, kao što su Pakistan, Grčka i Rusija.
Sve ove prednosti postaju najizraženije tokom ekonomskih kriza i recesija, ali pozitivni efekti su vidljivi i van kriznih perioda, posebno kroz osnovne finansijske pokazatelje. Slobodni mediji doprinose stvaranju korporativne i političke kulture oslobođene od korupcije, što dodatno osnažuje stabilnost bankarskog sektora.
Sloboda štampe i stabilna bankarska industrija nisu uvek norma.
Prema najnovijim podacima organizacije Reporteri bez granica, autonomija medija opada. Izveštaj pokazuje da 135 od 180 zemalja sada ima nivo slobode medija klasifikovan kao „problematičan“, „težak“ ili „veoma ozbiljan“.
Ovaj trend se odnosi i na razvijene ekonomije poput Japana (70. mesto, pad sa 68. u 2023.), Italije (46. mesto, pad sa 41.) i SAD-a (55. mesto, pad sa 45.). Čini se da bi najveća svetska ekonomija mogla dodatno pasti na rang listi. Iako je predsednik Tramp potpisao izvršnu naredbu za „obnavljanje slobode govora“, takođe je pretnjama pokušao da ukine licence za emitovanje, istraži kritične medije i zatvori novinare koji štite poverljive izvore.
U februaru 2025. godine, zvaničnici Bele kuće su čak obavestili jednu američku novinsku agenciju da će njenim novinarima biti zabranjen ulazak u Ovalni kabinet dok ne prestanu da koriste geografski termin „Meksički zaliv“ umesto Trampovog preferiranog „Američki zaliv“.
Trampov efekat nije ograničen samo na SAD. Nedavno zamrzavanje pomoći od strane njegove administracije smanjilo je milijarde finansiranja za nezavisne medijske kuće u više od 30 zemalja, uključujući Ukrajinu, Avganistan i Iran.
Test slobode štampe
Značajni padovi u slobodi štampe primećeni su i u politički nestabilnim regionima poput Latinske Amerike, Afrike, Bliskog Istoka i centralne Azije, gde autoritarni režimi nastavljaju da pojačavaju kontrolu nad medijima.
Istraživanje organizacije "Reporteri bez granica" ukazuje na globalni neuspeh vlada u zaštiti novinarstva, uz izražen trend opadanja slobode medija. U 2014. godini, 13% zemalja uživalo je „dobar“ nivo slobode štampe, ali taj procenat je pao na 7% do 2021. i na samo 4,4% u 2022. godini. Suprotno tome, udeo zemalja u najnižim klasifikacijama dramatično je porastao. Pre deset godina, 8% zemalja smatralo se „teškim“, dok je sada taj procenat 24%. Broj onih sa „veoma ozbiljnom“ situacijom porastao je sa 8% na 17% u istom periodu.
Naravno, postoje izuzeci u globalnoj slici. Kina, na primer, ima ograničenu slobodu štampe, ali vrlo stabilan bankarski sektor koji je bio veoma otporan na spoljne šokove u prošlosti. Međutim, zemlja je pod autoritarnim režimom koji pomaže u zaštiti banaka od takvih rizika.
Ipak, pad slobode štampe ugrožava ne samo demokratske principe i političku transparentnost, već i funkcionisanje finansijskih tržišta. Očuvanje te slobode predstavlja ključnu osnovu ekonomske otpornosti i stabilnosti.
Međutim, pored svoje demokratske uloge, sloboda štampe je ključna i za stabilnu ekonomiju. Istraživanja pokazuju da ona deluje kao finansijski nadzornik, osiguravajući ravnotežu i tačnost. Nezavisna štampa jača otpornost finansijskih institucija, a viši nivoi slobode medija mogu se povezati sa većom finansijskom stabilnošću i nižim sistemskim rizikom, posebno u bankarskom sektoru.
Analizom podataka iz 47 zemalja otkriveno je da nezavisna štampa omogućava veću kontrolu nad bankarskim rukovodiocima i poboljšava tok informacija na finansijskom tržištu, čime se povećava efikasnost celokupnog sistema. Zemlje sa visokim nivoom slobode štampe, poput Norveške, Švedske i Estonije, imaju znatno manje nenaplativih kredita u poređenju sa zemljama sa ograničenom slobodom medija, kao što su Pakistan, Grčka i Rusija.
Sve ove prednosti postaju najizraženije tokom ekonomskih kriza i recesija, ali pozitivni efekti su vidljivi i van kriznih perioda, posebno kroz osnovne finansijske pokazatelje. Slobodni mediji doprinose stvaranju korporativne i političke kulture oslobođene od korupcije, što dodatno osnažuje stabilnost bankarskog sektora.
Sloboda štampe i stabilna bankarska industrija nisu uvek norma.
Prema najnovijim podacima organizacije Reporteri bez granica, autonomija medija opada. Izveštaj pokazuje da 135 od 180 zemalja sada ima nivo slobode medija klasifikovan kao „problematičan“, „težak“ ili „veoma ozbiljan“.
Ovaj trend se odnosi i na razvijene ekonomije poput Japana (70. mesto, pad sa 68. u 2023.), Italije (46. mesto, pad sa 41.) i SAD-a (55. mesto, pad sa 45.). Čini se da bi najveća svetska ekonomija mogla dodatno pasti na rang listi. Iako je predsednik Tramp potpisao izvršnu naredbu za „obnavljanje slobode govora“, takođe je pretnjama pokušao da ukine licence za emitovanje, istraži kritične medije i zatvori novinare koji štite poverljive izvore.
U februaru 2025. godine, zvaničnici Bele kuće su čak obavestili jednu američku novinsku agenciju da će njenim novinarima biti zabranjen ulazak u Ovalni kabinet dok ne prestanu da koriste geografski termin „Meksički zaliv“ umesto Trampovog preferiranog „Američki zaliv“.
Trampov efekat nije ograničen samo na SAD. Nedavno zamrzavanje pomoći od strane njegove administracije smanjilo je milijarde finansiranja za nezavisne medijske kuće u više od 30 zemalja, uključujući Ukrajinu, Avganistan i Iran.
Test slobode štampe
Značajni padovi u slobodi štampe primećeni su i u politički nestabilnim regionima poput Latinske Amerike, Afrike, Bliskog Istoka i centralne Azije, gde autoritarni režimi nastavljaju da pojačavaju kontrolu nad medijima.
Istraživanje organizacije "Reporteri bez granica" ukazuje na globalni neuspeh vlada u zaštiti novinarstva, uz izražen trend opadanja slobode medija. U 2014. godini, 13% zemalja uživalo je „dobar“ nivo slobode štampe, ali taj procenat je pao na 7% do 2021. i na samo 4,4% u 2022. godini. Suprotno tome, udeo zemalja u najnižim klasifikacijama dramatično je porastao. Pre deset godina, 8% zemalja smatralo se „teškim“, dok je sada taj procenat 24%. Broj onih sa „veoma ozbiljnom“ situacijom porastao je sa 8% na 17% u istom periodu.
Naravno, postoje izuzeci u globalnoj slici. Kina, na primer, ima ograničenu slobodu štampe, ali vrlo stabilan bankarski sektor koji je bio veoma otporan na spoljne šokove u prošlosti. Međutim, zemlja je pod autoritarnim režimom koji pomaže u zaštiti banaka od takvih rizika.
Ipak, pad slobode štampe ugrožava ne samo demokratske principe i političku transparentnost, već i funkcionisanje finansijskih tržišta. Očuvanje te slobode predstavlja ključnu osnovu ekonomske otpornosti i stabilnosti.