Rusija na ivici potpune krize: Kremlj želi da ohladi ekonomiju, zašto bi to bi to mogao biti problem?

NATO да се повуче sa Kosova, Srbi да дају аутономију Kosovu, да обећају да неће у separatizam, ми ћемо да укинемо napetost и сви ћемо опет да будемо супер другари и да правимо велики бизнис.

И то ти је исто мој програм. :ok:

По први пут у историји Универзума се слажем са тобом.
 
Русија да се повуче из Украјине, Укри да дају аутономију Донбасу, да обећају да неће у НАТО, ми ћемо да укинемо санкције и сви ћемо опет да будемо супер другари и да правимо велики бизнис.
одакле да се повуче,ко да се повуче?
То је Руска земља.
 
rusko trziste ima 130 miliona stanovnika sa prosecnim platama od 800 evra
tako da i nije bas neko trziste koje ce nezasito trositi zapadnu robu
коју западну робу?
Какву робу има Запад кад све увозите од Кинеза..од Чачкалице до Локомотиве?
Кад би Вам Кинез ставио Санкције само на метар дана-умрли би од Глади!:lol:
 
Да нагласим:

Укупни директни губици: Од почетка 2025. године, стране компаније су претрпеле више од 170 милијарди долара директних губитака од отписа, заплене имовине и „излазних пореза“.

Дакле, само директни губици, а не неостварена добит од услуга и добара.
 
Верујем,али ове Санкције су онда одлична Ствар.
Трошиш унутар себе..и онда је то ОК.
Јел ти мислиш да западњацима не недостаје Руско Тржиште где су убирали леп Профит,где је све лепо шљакало до почетка СВО?
Па наравно да се и они пате.
Тако су одлучили.нека им буде.

Nisu sankcije odlične ni za jedne ni za druge, a posebno su loše za Rusiju

Izvoz EU u Rusiju je pao za 70% sa 100 milijardi na 30 milijardi, gube 70 milijardi godišnje

Izvoz Rusije u EU je pao za 80% sa 160 milijardi na 35 miijardi, gube 125 milijardi godišnje


sam izračunaj kome je gore
 
Prijavljeni zapadni profiti u Rusiji od 2022. godine

  • 13 milijardi dolara (2022): 100 najvećih zapadnih kompanija koje su ostale u Rusiji zajedno je ostvarilo oko 1,1 biliona rubalja (13,3 milijarde dolara) neto profita u 2022. godini.
  • 16,7 milijardi dolara (2023): Prema Kijevskoj školi ekonomije, ukupni profit svih stranih kompanija koje posluju u Rusiji iznosio je 16,7 milijardi dolara u 2023. godini.
  • 14,4 milijarde dolara (2023): Druga analiza lista „The Insider“ procenila je da su kompanije u zapadnom vlasništvu u Rusiji zaradile 1,23 biliona rubalja (14,4 milijarde dolara) neto profita u 2023. godini.
 
Да нагласим:

Укупни директни губици: Од почетка 2025. године, стране компаније су претрпеле више од 170 милијарди долара директних губитака од отписа, заплене имовине и „излазних пореза“.

Дакле, само директни губици, а не неостварена добит од услуга и добара.

Kako je u kontra smeru, informiši nas
 
  • In 2024, Russia was the EU's 15th fifth largest trade partner, representing 1.3% of the EU’s total trade in goods with the world.
  • While in 2020, the EU was Russia's biggest trade partner, in 2024 the EU was Russia’s third-biggest trade partner, accounting for 38.4% of the country’s total trade in goods with the world. 10.3% of Russia’s imports came from the EU and 7.3% of its exports went to the EU. The respective shares for 2020 were 36.5% and 37.9%.
  • In 2024, total trade in goods between the EU and Russia amounted to €67.5 billion, compared to €257.5 billion in 2021. The EU’s imports were worth €35.9 billion and were dominated by fuel and mining products – especially mineral fuels (€22.3 billion, 62.1%), manufactured products, such as chemicals (€2.8 billion, 7.8%) and iron and steel (€2.6 billion, 7.2%).
  • The EU’s exports to Russia in 2024 totalled €31.5 billion, compared to €99.0 billion in 2021. They were led by chemicals (€13.7 billion), food and raw materials (€5.9 billion), and machinery and transport equipment (€4.1 billion.
 
  • In 2024, Russia was the EU's 15th fifth largest trade partner, representing 1.3% of the EU’s total trade in goods with the world.
  • While in 2020, the EU was Russia's biggest trade partner, in 2024 the EU was Russia’s third-biggest trade partner, accounting for 38.4% of the country’s total trade in goods with the world. 10.3% of Russia’s imports came from the EU and 7.3% of its exports went to the EU. The respective shares for 2020 were 36.5% and 37.9%.
  • In 2024, total trade in goods between the EU and Russia amounted to €67.5 billion, compared to €257.5 billion in 2021. The EU’s imports were worth €35.9 billion and were dominated by fuel and mining products – especially mineral fuels (€22.3 billion, 62.1%), manufactured products, such as chemicals (€2.8 billion, 7.8%) and iron and steel (€2.6 billion, 7.2%).
  • The EU’s exports to Russia in 2024 totalled €31.5 billion, compared to €99.0 billion in 2021. They were led by chemicals (€13.7 billion), food and raw materials (€5.9 billion), and machinery and transport equipment (€4.1 billion.
Samo ilustruje da su obe strane izgubile sa sankcijama, a da ruska privreda nije kolapsirala. Drugim rečima, sankcije nisu nikome donele ništa dobro.
 
PUTIN-NEKAD_I_SAD.jpg
 
Samo ilustruje da su obe strane izgubile sa sankcijama, a da ruska privreda nije kolapsirala. Drugim rečima, sankcije nisu nikome donele ništa dobro.

Трећим речима, СВО никоме није донела ништа добро, само ће Путин остати у уџбеницима светске историје забележен као негативан лик, уместо да буде херој о коме Холивуд снима филмове.
 
Трећим речима, СВО никоме није донела ништа добро, само ће Путин остати у уџбеницима светске историје забележен као негативан лик, уместо да буде херој о коме Холивуд снима филмове.
Zavisi ko bude pisao istoriju.

A realno, Putin radi ono što mu je posao: zastupa interese i brani svoju zemlju.
 

Rusija na ivici potpune krize: Kremlj želi da ohladi ekonomiju, zašto bi to bi to mogao biti problem?​

default-avatar.jpg
Radio Slobodna Evropadanas 18:06
Rusija na ivici potpune krize: Kremlj želi da ohladi ekonomiju, zašto bi to bi to mogao biti problem? 1
foto: Shutterstock
Vožnja taksija u ruskoj prestonici nikada nije bila preterano unosan posao za Saida, tadžikistanskog migranta koji živi u Moskovskoj oblasti, ali mu je omogućavala da plaća račune.



Sada, kaže on, kada je benzin skočio za više od 30 odsto poslednjih nedelja – sa 45 rubalja po litru na 60. Sve u svemu, njegova dnevna zarada je samo tri četvrtine onoga što je ranije imao, kaže on i jedva može da pokrije troškove života, piše Radio Slobodna Evropa.

„Radiš, platiš kiriju i platiš gorivo – to su ti svi troškovi“, rekao je za RSE, tražeći samo da bude identifikovan po imenu.

Ruska prestonica nije jedina koja beleži skok.


„Čini se da je Rusija na ivici potpune krize goriva“, objavio je prošlog meseca jedan od najvećih moskovskih tabloida, ukazujući na sve veći broj regiona koji prijavljuju nestašice i povećanja cena.

Nestašica se uglavnom pripisuje izričito neekonomskom faktoru: koncentrisanoj kampanji ukrajinskih snaga s dronovima koja je onesposobila čak 17 odsto ruskih kapaciteta za preradu nafte.

To uznemirava ruske potrošače koji sve više osećaju posledice šireg ekonomskog usporavanja. Posle godina burnog rasta, podstaknutog državnom potrošnjom za pomaganje rata protiv Ukrajine, ruska ekonomija se sada jedva pomera.

Centralna banka, koja se muči da obuzda rast inflacije, nada se da će to pomoći u rebalansiranju ekonomije. Kremlj se nada da usporavanje neće potkopati podršku ratu u Ukrajini.


„Kriza je u toku, razvija se, raste, intenzivira se“, rekao je za RSE ruski ekonomista Igor Lipsic.

„I postaje nemoguće potpuno je sakriti, a potpuno laganje takođe nije dobro, jer će se onda stanovništvo iznenada probuditi i reći: ‘Zašto nam niste rekli da je situacija u zemlji loša’?“, kaže on.

Za druge ekonomiste, usporavanje nije ni kritično ni neočekivano.

„Ovo je očekivano usporavanje rasta. Trenutno, izgleda kao meko sletanje, a ne kao akutna kriza bilo koje vrste“, rekla je Laura Solanko, ekonomistkinja u Institutu za zemlje u razvoju Banke Finske.
Ekonomski pad


Više od dve godine, ruska ekonomija izgleda kao kamion sa snažnim motorom, ali i s točkovima koji su sve više van ravnoteže.

Sam kamion je proizvod preusmerivanja industrije zemlje za vođenje rata protiv Ukrajine. Podstaknut prodajom nafte i gasa iz inostranstva, Kremlj je u privredu upumpavao rublje, dajući prioritet proizvodnji tenkova, topova, granata, dronova, uniformi i opreme za vojnike.


Ukupna potrošnja na odbranu i bezbednost dostigla je 41 odsto svih rashoda u 2025. godini, pokazuju vladini podaci – i to je najviše od Hladnog rata.

Da bi redovi bili potpuno popunjeni, vlada je u međuvremenu isplaćivala izuzetno visoke plate i beneficije kako bi privukla muškarce da se dobrovoljno prijave za borbe.


To je preplavilo novcem siromašnije ruske regione, ali je takođe deformisalo tržišta rada, povećavajući plate i podižući inflaciju na skoro 10 odsto.

To je zauzvrat podstaklo Centralnu banku da poveća kamatne stope na kredite – što utiče na stvari poput kredita za automobile i hipoteka – kako bi obuzdala inflaciju.
Rezultat?

U prva tri meseca ove godine, BDP je pao za 0,6 odsto u poređenju na prethodna tri meseca. To je prvo smanjenje od 2022. godine, kada je, usred udara zapadnih sankcija i povlačenja zapadnih kompanija iz Rusije posle početka invazije, ekonomija imala smanjenje od 1,4 odsto.

Saradnici ruskog predsednika Vladimira Putina javno su upozorili na usporavanje. Ministar finansija Anton Siluanov rekao je Putinu da će ekonomija rasti samo 1,5 odsto.

Nekoliko dana kasnije, ministar privrede Maksim Rešetnjikov upozorio je da se ekonomija „hladi brže nego što se očekivalo“.

German Gref, koji je na čelu državnog bankarskog giganta Sberbanke, upozorio je na moguću „stagnaciju“.

Putin je pokušao da ublaži strahove od šireg usporavanja.

„Siguran sam da ćemo na kraju uspeti da rešimo probleme, da podržimo neophod tempo ekonomskog rasta, a da inflaciju održimo na minimumu“, rekao je na poslovnom foruma u Vladivostoku.

Oružje, a ne hleb​

„Dakle, ono što sledi biće stagnacija – u suštini nula ili jedan odsto rasta – a zatim će uslediti recesija“, rekao je Bogdan Bakalejko, bivši ruski novinar i ekonomski komentator.

Ako stagflacija ili recesija rezultiraju porastom nezaposlenosti, rekao je Bakalejko, to bi potencijalno podstaklo više ljudi da se bore u Ukrajini kako bi iskoristili plate i beneficije koje nudi Ministarstvo odbrane.

Rusi će „ili biti bez novca, bez posla i bez hrane, ili će potpisati ugovor s Ministarstvom odbrane jer će za to uvek biti novca“, rekao je.

„Dakle, ekonomski problemi zapravo idu na ruku Vladimiru Putinu“, rekao je on.

So na ranu​

Za ruske budžetske zvaničnike, usporavanje vrši pritisak na državni budžet, koji se već suočava s deficitom koji je na putu da dostigne pet milijardi rubalja (62 milijarde dolara) 2025. godine. Ali Kremlj nije pokazao znake da želi da smanji potrošnju za rat.

„Mogućnost Rusije da održi svoju spremnost za vođenje rata u velikoj meri zavisi od cena nafte i putanje režima sankcija“, naveo je Peterson institut za međunarodnu ekonomiju u izveštaju prošlog meseca.


„Ako Rusija pretrpi neuspehe na bojnom polju dok se bori s ograničenim resursima, možda će biti primorana da prilagodi svoj pristup, bilo smanjenjem ofanzive ili pokazivanjem veće otvorenosti za pregovore“, navodi se u izveštaju.

Prošlog meseca, novinska agencija Rojters, pozivajući se na neimenovane zvaničnike, navela je da su povećanja poreza neizbežna.

Ruski poslovni časopis The Bell objavio je da kreatori politike, koji očekuju da će do kraja septembra sastaviti nacrt budžetskog plana, naginju ka povećanju poreza na dodatu vrednost za dva procentna poena, na 22 odsto.

To bi moglo da poveća potrošačke cene, što bi bilo u suprotnosti s pokušajima Centralne banke da smanji inflaciju.


Vladislav Žukovski, nezavisni ekonomista, predvideo je povećanje poreza na dodatu vrednost, koji je poslednji put povećan 2019. godine, samo nekoliko meseci pošto je Putin izabran za njegov četvrti mandat.

„To je najpredatorskiji porez, koji najviše guši ekonomiju i stanovništvo, jer se prikuplja, takoreći, od svih ekonomskih aktivnosti – od svih proizvodnji i potražnje u zemlji“, rekao je on.

„To će podriti rusku industriju, civilnu industriju, jer će jednostavno biti primorani da te troškove proizvodnje prebace… na krajnjeg potrošača“, rekao je Žukovski.

„Kao rezultat toga, cene će uz to skočiti za najmanje 10-15 odsto. Za stanovništvo, to je udarac na novčanik, pad životnog standarda, realne kupovne moći stanovništva“.

https://www.danas.rs/svet/ekonomija-rusija-kriza/

:sad2:

Једног ће дана, запад пропасти!!!
ovo englezi trebaju prevesti i na ruski jezik da i ruski narod zna kako zivi.
 
Све док ти имаш нешто да продаш,нешто реално,опипљиво у Рукама-ти пропасти нећеш.
А Русија има толико тога опипљивог да може у наредних 500 Година да живи као Бубрег у Лоју.
За разлику од тих Енглеза И ИНИХ који немају НИШТА. :)
Kako nemaju?Pljackali od postanja i nemaju nista.Svasta.Izgleda da se pljacka i ne isplati kao sto se prica.
 
коју западну робу?
Какву робу има Запад кад све увозите од Кинеза..од Чачкалице до Локомотиве?
Кад би Вам Кинез ставио Санкције само на метар дана-умрли би од Глади!:lol:
od 172 putnickog aviona, aeroflot ima:
113 Airbusa raznih modela
59 boinga raznih modela

100% zapadne proizvodnje

jedan mali deo sta je rusija uvozila do sankcija samo iz amerike (podatci za 2021) - racunaj tu nisu opisi i brojke za zemmlje EU

avionske klipne i mlazne motore za nekih 700 miliona dolara
masine - oko 2,6 milijardi dolara
farmaceutski proizvodi - 1,8 milijardi dolara
elektrike i elektronike - 800 milona dolara
teretna i transportna vozila - 1,3 milijarde dolara
traktori - 110 miliona dolara
delovi za motorna vozila - 56- miliona dolara
opticko tehnicki uredjaji (labaratorijski aparati, laseri, medicinski aparati, opticki kabli, aparati za analize hemiskih supstanci...) - 1.25 milijardi dolara
elektromotori i generatori - 80 miliona dolara....

sve su ovo nabavljali iz amerike iako im je tu bila kina sa njihovim "jeftinim" proizvodima. Rusija se okrenula kini ne zato sto su tamo nasli nesto bolje, savremenije, vec jer su se nasli u krizi zbog sankcija
odjednom nakon 2022ge pocelo je veliko rusko - kinesko "prijateljstvo, ne znam kako se nisu rusi setili pre 2022ge kako susedna kina ima sve to i plus jeftinije.... vec su elektroniku, avione, masine, lekove, visoku tehnologiju... nabavljali iz daleke i skupe amerike
 
Nemoguće. Rusi su već pripojili 5 regiona bivše Ukrajine i smatraju je svojom teritorijom.

Režim koji na kocku stavi celu državu i dođe do ekonomakog raspada, samo da bi od susedne države oteo parčence teritorije koja im ne treba, jer su džinovska država, nije baš pri zdravoj pameti.
 
Režim koji na kocku stavi celu državu i dođe do ekonomakog raspada, samo da bi od susedne države oteo parčence teritorije koja im ne treba, jer su džinovska država, nije baš pri zdravoj pameti.
Kada budeš proučio istoriju tog regiona, možda će neke stvari da ti budu jasnije.
 
Govorili su i da ce carska Rusija propasti
pa jel propala? - Jeste

pa su govorili da ce i SSSR propasti
pa jel propo? - jeste

sad govore da ce ova rusija da propadne...
to su sve rusi sami rasformirali u cilju reorganizacije i sistematizacije, ali kontra pitanje
jel propala kolonijalna engleska?
jel propao treci rajh?
jel propalo rimsko carstvo?
 

Back
Top