Romantizam

1024px-John_Constable_-_Salisbury_Cathedral_from_the_Bishop's_Garden_-_Google_Art_Project.jpg

Катедрала у Салисбурију са бискупским земљиштем, Џон Констабл, слика из 1825.године


Boat-building_near_Flatford_Mill_(Constable).jpg

Изградња чамца у близини млина Флатфорд, Џон Констабл, слика из 1815.године
 
Constable,_View_on_the_Stour_near_Dedham.jpg

Поглед на ријеку Стоур у близини Дидама, Џон Констабл, слика из 1822.године


n-6510-00-000016-hd.jpg

Стратфорд Мил, Џон Констабл, слика из 1820.године
 
Runge i boja
240px-Philipp_Otto_Runge_005.jpg

Autoportret
Runge i boja
Rungeov interes za boju bio je prirodni ishod njegovog rada kao slikara i njegovog istraživačkog
uma. Među njegovim prihvaćenim principima bio je da "koliko je poznato, postoje samo tri boje,
žuta, crvena i plava" (pismo Goetheu od 3. jula 1806.). Njegov cilj je bio izgradnja kompletnog
svijeta boja mješanjem triju osnovnih, ili međusobno ili zajedno s bijelom i crnom bojom. U istom opširnom pismu, Runge je prilično detaljno objašnjavao njegov pogled na red boja i skicirao je
krugove s mješavinama boja, gdje tri primarne boje formiraju jednakostranični trokut, a s njihovim komplementarnim bojama formiraju šesterokut. Došao je do koncepta sfere boja negdje oko 1807., sudeći prema pismu Goetheu od 21. novembra iste godine, tako da je proširio njegov krug boja u sferu, s bijelom i crnom bojom smještenima na polovima.
220px-Runge_Farbenkugel.jpg

Rungeova rana smrt ograničila je utjecaj njegovog djela. Goethe, koji je pročitao rukopis prije
njegovog objavljivanja, spomenuo ga je u svojem djelu Farbenlehre ("teorija boja") iz 1810.
kao "uspješan završetak ove vrste istraživanja." Djelo je ubrzo zasjenjeno novim hemisfernim sistemom Michela Eugènea Chevreula iz 1839. Sistem sferičnog rasporeda boja patentirao je
1900 Albert Henry Munsell, ali je ubrzo bio zamijenjen iregularnim oblikom tijela
 
makovsky-the-russian-bride-s-attire_5_orig.jpg

Расправа о одjећи руске невjесте, Константин Маковски, слика из 1889.године


7045757013_c2223071b6_b.jpg

Срећна Аркадија, Константин Маковски, 1889-90.године
 
Siemiradski_Fackeln.jpg

Неронове бакље, Хенрик Семирадски, слика из 1876.године


Siemiradzki_Curtain_design_for_the_Słowacki_Theatre.jpg

Дизајн завјесе за позориште словачког театра Јулиус у Кракову, Хенрик Семирадски, 1893-94.године
 
Genrich_Ippolitovich_Semiradsky_-_Roma,_1889.jpg

Фрина и Посејдонија у Елеису, Хенрик Семирадски, слика из 1889.године


Siemiradzki_Christian_Dirce.jpg

Хришћанка Дирцеа у Нероновом циркусу, Хенрик Семирадски, слика из 1897.године
 
TeatrWielkiLwow-kurtyna.jpg

Чаробница Ендор призива Самуилову сјенку, завјеса Великог позоришта у Љвову, Хенрик Семирадски


048e5cbdc25bc307cc05dd1ae1e0dd62.jpg

Плес међу мачевима, Хенрик Семирадски
 
Semiradsky_Christ_Martha_Maria.jpg

Христ у кући Марте и Марије, Хенрик Семирадски, слика из 1886.године


b86a182f7a91f0bf8aecdb85b8d2b5a2.jpg

Сцена код бунара, Хенрик Семирадски, слика из 1890.године
 

Back
Top