Rimska vojska

Da carkari oni su najvise upotrebljivani u drugom punskom ratu pa sve do marijanskih reformi kad se konacno uvode legionari i kohorte u vojsku se primaju svi vojska gubi triare velite hastate i principe uvode legionare prve kohorte, legionare, auxilian tj pomocne jedinice,pretorijance
 
Rimljani su zaista ozbiljno shvatili svaki oziljak koji im je nanesen kod Kane pa su vec do kraja veka zapoceli sa promenama,koje ce se nastaviti preko Marijevih reformi. Prevodim neku knjigu pa sam bas stigao do poglavlja Rim u ratu (mada mi se knjiga sve manje dopada). Ovaj deo se odnosi na to,mada bih mogao da postavim i sve kad kasnije zavrsim


197-67 –e pne. – Rimska ekspanzija : u bici kod Kinoskefalea (197-e pne.) i Pidne (168-e pne.) fleksibilnije Rimske legije prevazišle su Helenističku falangu. Nove teritorije dodate su carstvu,uključujući Severnu Afriku,Makedoniju,Grčku i Malu Aziju. Marijeve reforme (104-101 –e pne.) uspostavile su organizaciju vojske za predstojeće godine; stvorene su kohorte (600 ljudi) i 10 kohorti činilo je legiju. Duga koplja su izbačena,zajedno sa velitima,i saveznici su obezbeđivali svu laku pešadiju i konjicu. Kada se Sula 82-e pne. vratio u Rim,postao je diktator,što je izazvalo seriju revolta protiv Rima. Pompej je povratio Rimsku kontrolu nad Španijom do 72-e pne.,Kras je slomio ustanak robova predvođen Spartakom,a gusari stacionirani na Kritu i Kilikiji poraženi su u samo tri meseca 67-e pne.
 
Poslednja izmena:
Ne moram da guglam posto sam citao dosta o rimskim legijama.

U vreme Republike, prvobitno su legionari bili razvrstavani po tipu u cetiri glavne grupe i to

1. Veliti (laka pesadija koja je imala ulogu skirmisha (ne znam kako to da prevedem))
2. Hastati (najmladji i najneiskusniji borci, bili su naoruzani sa dva koplja za bacanje, i kratkim macem).
3. Principi (obučeni i vešti legionari, bili su naoruzani sa 3 koplja za bacanje i kratkim macem)
4. Trijari (oni su bili najiskusniji borci, i posedovali su najbolju opremu bili su naoruzani borbrnim kopljem, kratkim macem i bodezom)

borba je zapocinjala (obicno) sa Velitima iz prve linije, brzo su se kretali jer nisu imali oklop koji ih je sputavao, izazvali su neprijatelja bacanjem lakih kopalja, a zatim bi se povlacili medju redove oklopljenih klasa ili davali podrsku konjanicima.

Hastati su zatim popunjavali prostor koji su prethodno drzali Veliti. Imali su koplja koja su bacali na neprijatelja sa udaljenosti od 10 do 30 metara pre upustanja u borbu prsa u prsa. Ako Hastati ne bi napravili proboj, postupak su ponavlljali Principi. Retko se dešavalo da i Triari moraju da ucestvuju u boju, onda su koristili probojna koplja

Ja pricam o vremenu monarhije,prve monarhije
 
Najveca genijalnost Rimske vojske i drzave sto su uzeli i atinski i Spartanski model.Spartanski model vojske grupisanja svi ko jedan i td.a u politickoj praksi malo Atinskog modela i stvorili najmocniju drzavu i vojsku staroga veka.
 
Pa rimska vojska je bila najbolje obucenija i najbolje organizovana u svoje vreme.Tome su dosta pomogle i Marijeve reforme.Naravno sve se na kraju svodilo na zapovednike.Samo par ljudi je tu vojsku mogla da baci na kolena,a to nesto govori u rimsku korist!:)

To je jedino sto mi se dopada kod Rimljana!
 
Glavni faktor koji je uticao na sirenje Rimske drzave bio je prirodni prirastaj, a tek onda jacina i tehnika vojske. Jes da je rimska vojska bila disciplinovana i da je pobedjivala u mnogim bitkama, ali je isto tako trpela i poraze, a obicno bi pobeda usledila tek nakon nekoliko poraza.
Rimljani bi, ako bi izgubili od varvara, ponovo napali za nekoliko godina, sa obnovljenom vojskom i novim jedinicama, i u mnogo vecem broju. Sta da je i varvara bilo onoliko koliko i Rimljana u bici? Svakako Rimljani tada ne bi bas lepo prosli. I da napomenem, veliki broj varvarskih vojnika je imao drugacija shvatanja od rimskih vojnika, odnosno drugaciji odnos prema bici, izvori beleze da su se varvari mnogo hrabrije borili od Rimljana.
 
Glavni faktor koji je uticao na sirenje Rimske drzave bio je prirodni prirastaj, a tek onda jacina i tehnika vojske. Jes da je rimska vojska bila disciplinovana i da je pobedjivala u mnogim bitkama, ali je isto tako trpela i poraze, a obicno bi pobeda usledila tek nakon nekoliko poraza.
Rimljani bi, ako bi izgubili od varvara, ponovo napali za nekoliko godina, sa obnovljenom vojskom i novim jedinicama, i u mnogo vecem broju. Sta da je i varvara bilo onoliko koliko i Rimljana u bici? Svakako Rimljani tada ne bi bas lepo prosli. I da napomenem, veliki broj varvarskih vojnika je imao drugacija shvatanja od rimskih vojnika, odnosno drugaciji odnos prema bici, izvori beleze da su se varvari mnogo hrabrije borili od Rimljana.

O Galima i Germanima i da ne pricamo.Ova dva naroda su bila postovaoci zemlje na kojoj zive(dakle borili su se epski da bi zastitili svetinju),em sto im je isto to postovanje prema prirodi podarilo fenomenalne instikte za borbu!
 
O Galima i Germanima i da ne pricamo.Ova dva naroda su bila postovaoci zemlje na kojoj zive(dakle borili su se epski da bi zastitili svetinju),em sto im je isto to postovanje prema prirodi podarilo fenomenalne instikte za borbu!

Slazem se, kada bi suprotstavio jednog rimskog vojnika jednom galskom ili germanskom, bilo bi jasno da ce verovatno varvarin pobediti.
Ono sto je znacajno uticalo na snagu rimske vojske, pored velikog broja vojnika, bila je i njihova organizovanost, tj. vezanost za centuriju, te su kao grupa mnogo bolje funkcionisali.
Mada mi se vise svidja keltski nacin borbe, pogotovo nacin na koji su se Pikti borili. Napadali bi Rimljane obicno u neprohodnim britanskim sumama, i desetkovali njihove legije.
 
Slazem se, kada bi suprotstavio jednog rimskog vojnika jednom galskom ili germanskom, bilo bi jasno da ce verovatno varvarin pobediti.
Ono sto je znacajno uticalo na snagu rimske vojske, pored velikog broja vojnika, bila je i njihova organizovanost, tj. vezanost za centuriju, te su kao grupa mnogo bolje funkcionisali.
Mada mi se vise svidja keltski nacin borbe, pogotovo nacin na koji su se Pikti borili. Napadali bi Rimljane obicno u neprohodnim britanskim sumama, i desetkovali njihove legije.

Poznavanje terena,i samo razmisljanje da je taj teren svetinja je davala dovoljnu inspiraciju Piktima,Galima,Germanima itd....

Da li znas da je bitka u Tautobergskim sumama laz(taj da li si gledao Terija Dzonsa kada je to objasnjavao)?

Rasturili su rimske legije na otvorenom polju i to ne samo vestinom i poznavanjem prednosti terena,nego i time sto je produkt tadasnje rimske politike bio "Rimski" vojskovodja koji je vodio Germane!:lol:Ironije!
 
Poznavanje terena,i samo razmisljanje da je taj teren svetinja je davala dovoljnu inspiraciju Piktima,Galima,Germanima itd....

Da li znas da je bitka u Tautobergskim sumama laz(taj da li si gledao Terija Dzonsa kada je to objasnjavao)?

Rasturili su rimske legije na otvorenom polju i to ne samo vestinom i poznavanjem prednosti terena,nego i time sto je produkt tadasnje rimske politike bio "Rimski" vojskovodja koji je vodio Germane!:lol:Ironije!

Gledao sam Terija Dzonsa, ali se ne secam da je o tome pricao...
Jel mislis na bitku u Teutoburskoj sumi, iz valjda 9 god n.e.
Kvintilije Var je zapovedao rimskim legijama tada...
 
Da rome total war odlicna igra i da jel zna neko na latinskom onu izreku doslo je do triara


„Res ad Triarios rediit“, што значи „ствар је поверена триаријима“, јер су ствари постале озбиљне и игра се задњим адутом на располагању.

Ovo je sa Vikipedije. Ali mislim da postoji i druga izreka koja se odnosi na naročito beskompromisne komandante koji su svaku borbu završavali triarijima. Naime tirariji su bili neka vrsta taktičke rezerve i često nisu ni uključivani u bitku, osim ako bi stvar postala kritična. Što znači da komandant koji "ide do trijarija" ne ume da se povuče, nego forsira svaku bitku do konačnog ishoda. Otprilike kako kada bi mi rekli "bori se do poslednjeg".

Sve ovo piše negde u Rome: Total War. :)
 

Back
Top