Rezultati popisa stanovništva u Crnoj Gori iz 2023. godine

Predsednik Prave Crne Gore Marko Milačić apelovao je danas na nadležne institucije i društveno političke činioce da u skladu sa rezultatima popisa stanovništva zajednički i odmah pokrenu proceduru normiranja srpskog jezika kao službenog.

"Nakon objavljivanja zvaničnih rezultata popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori, potvrđeno je da je srpski jezik najzastupljeniji u našoj zemlji, kojim govori 43,18 odsto građana (269.307). Ovi rezultati potvrđuju ono što je već duže vreme prisutno u svakodnevnom životu građana, a to je da većinski deo stanovništva koristi srpski jezik kao svoj primarni jezik", naveo je Milačić.
Istakao je da popis služi kao ključni instrument za kreiranje dugoročnih nacionalnih politika u različitim oblastima – od obrazovanja i kulture, do službene upotrebe jezika i drugih važnih društvenih aspekata.

"Kroz popis, koji se sprovodi na deset godina, dobijamo uvid u ključne promene i trendove unutar naše države, koji bi trebalo da se odraze i na javne politike. Najnoviji podaci ukazuju na kontinuirani rast broja građana koji se izjašnjavaju da govore srpskim jezikom, čime se potvrđuje dugogodišnji značaj srpskog jezika u našoj državi", naveo je Milačić.
On je istakao da, iako crnogorski, kao službeni jezik, kojim prema ovom popisu govori skoro deset odsto manje građana nego srpski (34,52 odsto), "uživa odgovarajući status, činjenica da srpski jezik do sada nije bio službeni, uprkos tome što ga govori većina građana, predstavlja nepravdu koju je sada potrebno ispraviti".

"Ovaj popis jasno pokazuje da se položaj srpskog jezika ne sme zanemarivati, već da se mora formalizovati kao službeni jezik uz crnogorski, kako bi se odrazila stvarna jezička slika naše zemlje", istakao je Milačić u saopštenju dostavljenom medijima.
Ovo mišljenje deli i potpredsednik SNP Dragoslav Šćekić, koji je rekao da srpski jezik u Crnoj Gori mora da bude službeni jezik.

"Očekujem da vlast na svim nivoima postupa u skladu sa realnom strukturom stanovništva i uvaži činjenicu da Srbi čine značajan segment ovog društva. Pošto Srpskim jezikom govori 269.307 stanovnika Crne Gore zalagaću se da Srpski jezik bude službeni jezik", istakao je on.

Tvrdi da ljudi koji govore srpskim jezikom najmanje što očekuju je da dobiju pravo da svuda govore, školuju se na svom jeziku.

"Učinićemo sve da se ispoštuje elementarna građanska prava svih građana pa tako u Srba", naveo je Šćekić.
 
Crnogoraca po popisu je 41% ali je zapravo 36% ako se oduzme oko 5% Bošnjaka koji se izjašnjavaju kao Crnogorci

Slično je i sa crnogorskim jezikom, 34% je napumpan "glasovima" Bošnjaka, bez njih je to samo 26% koji misle da im je jezik crnogorski. Eto tih 26% je ujedno i procenat milovaca u CG :D

Procenat Srba ima tendenciju pada, jer je srpski identitet ogranicen a crnogorski ima jaci asimilatorski potencijal. Ovo je trenutno srpski maksimum jedino zbog litija i mjesanja crkve, ali nove generacije stizu (i djeca litijasa) koje su privrzene drzavi CG.
 
Uprava za statistiku Crne Gore – Monstat danas je objavila drugi deo podataka sa popisa koji je održan novembra prošle godine.
Objavljeni su rezultati u sledećih šest kategorija – stanovništvo prema polu, prema starosti, prema državljanstvu, prema nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, prema veroispovesti, te prema maternjem i jeziku kojim se uobičajeno govori.
Popisano je ukupno 667.650 ljudi, od toga su 44.000 državljani Crne Gore na privremenom radu u inostranstvu.
Najprije su predstavljeni rezultati koji se odnose na stanovništvo prema polu, odnosno starosnoj dobi.
U tom pogledu, od ukupnog broja stanovnika Crne Gore, 316.826, odnosno 50.8 odsto su žene, a 306.807, odnosno 49,2 odsto muškarci.
Prosečna starost stanovništva Crne Gore iznosi 39,7 godina s tim što su žene u proseku starije od muškaraca za 2,5 godine.

shutterstock_1558869506-1000x667.jpg


Prema popisu u Crnoj Gori se 41,1 odsto građana izjašnjavaju kao Crnogorci, 32,9 odsto kao Srbi, Bošnjaci 9.45, Albanci 4,97, Rusi 2,06, Muslimani 2 odsto.Kada je u pitanju veroispovest podaci su sledeći: pravoslavna – 443.394, islamska – 124.668, katolička – 20.408, ateisti / agnostici – 14.260, ne želi da se izjasni – 13.093.
Crnogorskim jezikom govori 34,52 odsto stanovništva, srpskim jezikom 43,18, bosanskim 6,97, albanskim jezik 5,25, ruskim jezikom 2,4 odsto, srpskohrvatski – 2,08 odsto, ne želi da se izjasni – 1,7 odsto.

Najviše stanovnika ima Podgorica – 179.505, a slede Nikšić sa 65.705, Bar 45.812 i Bijelo Polje sa 38.662 stanovnika.

„U te četiri opštine skoncentirsano je 52,9 odsto ukupnog stanovništva Crne Gore“, saopšteno je na predstavljanju rezultata popisa.
Najmanje stanovnika imaju Šavnik sa 1.569, Plužine 2.177, Žabljak 2.941 i Andrijevica 3.910.
U odnosu na 2011. devet opština ima rast broja stanovnika, a najveći rast ima Budva.

Direktor Monstata Miroslav Pejović poručio je na početku današnje objave ostatka podataka sa popisa održanog prošle godine kako su profesionalnim radom odoleli brojnim izazovima.

„Sve aktivnosti smo sproveli na profesionalan i transparentan način“, kazao je on
„Bili su pojačani kontrolni mehanizmi, što ranije nije bio slučaj“, naglasio je.

Mali je bio procenat građana koji je koristio mehanizme provere podataka, konstatovao je Pejović.

Građani su imali pravo i mogućnost da od 1. do 7. oktobra provere svoje podatke o etničko-kulturološkim karakteristikama prikupljenih popisom stanovništva, domaćinstava i stanova putem specijalnog softvera.

Popis u Crnoj Gori trebalo je da bude održan 2021. ali je odložen zbog pandemije koronavirusa.Taj proces realizovan je od 3. do 28. decembra 2023. nakon što je njegov početak više puta prolongiran zbog zahteva opozicije i veća manje brojnih naroda da se prethodno ispune određeni uslovi za njegovo sprovođenje.
Prema rezultatima popisa, u Crnoj Gori živi 633.158 stanovnika, što je za dva odsto više nego 2011.
Podsetimo, deo podataka objavljen je u januaru. Tada je saopšteno kako je u Crnoj Gori, između ostalog, 633.158 stanovnika, 217.441 domaćinstava i 396.873 stanova.
Uoči objave današnjih podataka, prema sporazumu koji su potpisali politički faktori, obavljena su dva posebna procesa, i to kontrola podataka, koju su građani mogli obaviti putem softvera, ali i kontrola podataka od strane predstavnika političkih subjekata.

Danas LINK, LINK <-----

****************************************************************************************************************************


Opsaaa, broj Montenigrinosa polako ali sigurno opada, jednog dana ce Srbi preovladati u Montewnegru - i sta ce bito onda?
Ono kad ni u svojoj drzavi manje od 50% i (skoro) da si drugi narod po brojnosti... hehe.
 
Odavno je to bilo, ali znam da su na MONSTAT-u ti podaci bili nekada
dostupni online, tamo sam ih i skinuo.
Zašto sada više nisu dostupni - da ga hebem...

Pitam te sa razlogom; mislim da nisu tačni.

Broj pravoslavnih po mom sećanju je bio ispod 50 procenata (ili tako nekako, oko te brojke).
 
Procenat Srba ima tendenciju pada, jer je srpski identitet ogranicen a crnogorski ima jaci asimilatorski potencijal. Ovo je trenutno srpski maksimum jedino zbog litija i mjesanja crkve, ali nove generacije stizu (i djeca litijasa) koje su privrzene drzavi CG.

Imaš li podatke o maloletnim licima?
 

Back
Top